Napad NOVJ na Vlasenicu juna 1943. – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
mNema sažetka izmjene
Red 37: Red 37:
Napad na Vlasenicu trebalo je da počne 26. juna u 20 časova, međutim, uvođenje pojedinih jedinica je kasnilo zbog zadržavanja na maršu.
Napad na Vlasenicu trebalo je da počne 26. juna u 20 časova, međutim, uvođenje pojedinih jedinica je kasnilo zbog zadržavanja na maršu.


[[Datoteka:Nh bilobrk ante.jpg|mini|175px|[[Ante Bilobrk]], politički komesar 6. bataljona 1. proleterske brigade, poginuo u borbi.]]
[[Datoteka:Ante Bilobrk.jpg|mini|175px|[[Ante Bilobrk]], politički komesar 6. bataljona 1. proleterske brigade, poginuo u borbi.]]
Ključni položaj u odbrani [[Vlasenica|Vlasenice]] su utvrđena uzvišenja Kik i Orlovača. [[Ustaše]] su na njima, a naročito na Kiku izgradile bunkere i rovove i organizovale solidnu odbranu. Upad u varoš bez prethodnog osvajanja pomenutih položaja bio je skoro nemoguć, jer Vlasenica leži u neposrednom podnožju Orlovače i Kika.
Ključni položaj u odbrani [[Vlasenica|Vlasenice]] su utvrđena uzvišenja Kik i Orlovača. [[Ustaše]] su na njima, a naročito na Kiku izgradile bunkere i rovove i organizovale solidnu odbranu. Upad u varoš bez prethodnog osvajanja pomenutih položaja bio je skoro nemoguć, jer Vlasenica leži u neposrednom podnožju Orlovače i Kika.



Verzija na datum 22 juli 2013 u 17:21

Napad NOVJ na Vlasenicu juna 1943.
Deo Drugog svetskog rata
Vrijeme:jun 1943.
Mjesto:istočna Bosna
Rezultat: Pobeda NOVJ
Sukobljene strane
NOVJ Oružane snage NDH
Komandanti i vođe
komandant Koča Popović, politički komesar Filip Kljajić nepoznat
Uključene jedinice
Prva proleterska brigada, Prva i II vojvođanska NOU brigada Prvi ustaški zdrug, 15. domobranska pješačka pukovnija
Snaga
1700 boraca 3000 boraca, oko 2000 u Vlasenici
Žrtve i gubici
nepoznati oko 1500 mrtvih i zarobljenih

Prva proleterska i Prva i Druga vojvođanska NOU brigada napadom u noći između 25. i 26. juna 1943. godine razbile i većim delom uništile posadu Vlasenice koju su sačinjavale dve bojne (bataljona) domobranskog 15. pešadijske pukovnije (puka) i dva bataljona ustaškog 1. zdruga (brigade) (sh. sdrug) i zauzele Vlasenicu. Ostaci posade, ukupno 679 vojnika prema izveštaju zapovednika pukovnije, spasili su se bekstvom u Drinjaču, većinom bez oružja. U borbi je poginuo politički komesar 6. bataljona 1. proleterske NOV brigade Ante Bilobrk, narodni heroj.

Priprema napada

Koča Popović, komandant Prve proleterske brigade.

U okolini Vlasenice u junu 1943. nalazile su se Prva i Druga vojvođanska NOU brigada, a nakon proboja iz nemačkog obruča u bici na Sutjesci prema tom delu istočne Bosne nastupale su jedinice Prve proleterske divizije. Vojvođanske brigade izvršile su pokret radi prihvata i povezivanja sa Prvom proleterskom divizijom. Štabovi su doneli odluku da samostalno napadnu ustaški garnizon u Vlasenici. Do napada je došlo noću 24./25. juna, ali je napad bio nepovezan i nedovoljno pripremljen, pa je završen neuspehom.

Do napada vojvođanskih brigada u Vlasenici se, pored 15. domobranskog puka, nalazio jedan ustaški bataljon (3. bataljon 1. ustaške brigade). Kada je počeo napad opkoljenom garnizonu su upućeni u pomoć 21. ustaški bataljon iz sela Drinjače i 29 ustaški bataljon iz Srebrenice. U Vlasenicu su odstupali i delovi 28 ustaškog bataljona iz Han Pijeska koji je zauzela 1 proleterska divizija 25. juna. Tako su se u Vlasenici zatekli: 15 pešadijski puk, dva ustaška bataljona, jedan domobranski bataljon i oko 40 milicionera

Prema podacima NDH

Posada koja je branila Vlasenicu imala je oko 2000 momaka (jedna bojna ustaša, vojnici 15 pješačke pukovnije i milicija.[1])

Tokom 25. juna štabovi Prve proleterske divizije i vojvođanskih brigada uspostavile su vezu i sačinjen je zajednički plan napada na Vlasenicu. Plan je izgledao ovako: Prva proleterska napadala je na odseku Kik — k 662 — Orlovača, i to: Prvi i treći bataljon na otseku između r. Sušice i druma Vlasenica — Han Pijesak, četvrti i šesti bataljon i jedan vojvođanski bataljon imeđu druma Han Pijesak — Vlasenica i druma Milići — Vlasenica. 1. i 2. vojvođanska brigada napadale su sa severa, sa težištem na pravcu selo Nezirovići — selo Drum — crkva u Vlasenici. Obezbeđenje od Zvornika, u visini Han Johovca, vršili su delovi vojvođanskih jedinica, dok je Treća krajiška brigada upućena u napad na Srebrenicu.

Tok napada

Napad na Vlasenicu trebalo je da počne 26. juna u 20 časova, međutim, uvođenje pojedinih jedinica je kasnilo zbog zadržavanja na maršu.

Ante Bilobrk, politički komesar 6. bataljona 1. proleterske brigade, poginuo u borbi.

Ključni položaj u odbrani Vlasenice su utvrđena uzvišenja Kik i Orlovača. Ustaše su na njima, a naročito na Kiku izgradile bunkere i rovove i organizovale solidnu odbranu. Upad u varoš bez prethodnog osvajanja pomenutih položaja bio je skoro nemoguć, jer Vlasenica leži u neposrednom podnožju Orlovače i Kika.

Glavne borbe vodile su Prva proleterska brigada za Kik i za Orlovaču. Ustaše su se uporno branile, nadajući se da će odbiti napad kao i prethodne noći kada su napadale samo voivođanske jedinice. Oko pola noći, pošto su jedinice uspele da se povežu, izvršen je opšti juriš na liniju spoljne odbrane Vlasenice. Bombaši Prve proleterske brigade su na juriš zauzimali bunker za bunkerom na Kiku, tako da je Brigada u toku noći ovladala Kikom i probila se u grad. Do zore su bili zauzeti svi položaji, a odbrana garnizona saterana u grad i prisiljen na predaju. Manji ustaški i domobranski delovi su uspeli da se probiju između vojvođanskih jedinica ka Milićima, a zatim u Zvornik. Potpuno je razbijen 15 domobranski pešadijski puk poznat po svojim akcijama u Janji i okolini Janje, gde je palio sela i ubijao mirno stanovništvo, i 3 bataljon 1. ustaške brigade.

U izveštaju Štaba Trećeg domobranskog zbora od 26. juna 1943.

... Dosada su poduzete sve mjere da se spasi istočna Bosna kako kod zapovjednika njemačke divizije Sarajevo, tako i kod zapovjednika njemačkih četa u Hrvatskoj. Uprkos svega toga, istočna Bosna sa neznatnim našim snagama prepuštena je samoj sebi i jedno uporište za drugim savladano je, te gubimo sve ono što je uz velike žrtve u proljeće 1942. godine bilo oslobođeno ... [2]

Hrvatska: Vlasenica i Srebrenica pale u neprijateljske ruke. Komunisti nastavili da progone ustaše, koji su pobegli prema Zvorniku. Hrvati imaju znatne gubitke. Navodno da je došlo kod Srebrenice do ujedinjenja četnika i komunista.[3]

– Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 27. juna 1943.

Literatura

Reference

  1. Izveštaj Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost od 15. jula 1943. (Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu, tom IV, knjiga 15. strana 506)
  2. Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu, tom IV, knjiga 14. strana 522
  3. Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta

Vidi još

Spoljašnje veze