Milicija – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Vraćene izmjene 82.117.202.14 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Kolega2357-Bot
Red 14: Red 14:
Osim toga, izraz "milicija" može označavati i naoružane pripadnike nekog političkog pokreta ili [[politička stranka|stranke]], pa tako govorimo o stranačkoj miliciji.
Osim toga, izraz "milicija" može označavati i naoružane pripadnike nekog političkog pokreta ili [[politička stranka|stranke]], pa tako govorimo o stranačkoj miliciji.


Najčešći izvor nedoumica vezan uz pojam "milicija" potječe od toga da su [[komunizam|komunističke]] države u 20. vijeku iz ideološki
Najčešći izvor nedoumica vezan uz pojam "milicija" potječe od toga da su [[komunizam|komunističke]] države u 20. vijeku iz ideološko-propagandnih razloga odbacile korištenje izraza "[[policija]]", odnosno za odgovarajuću instituciju koristile izraz "milicija". To je uključivalo i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] u kojoj se za policijske snage koristio izraz "[[narodna milicija]]".
razloga odbacile korištenje izraza "[[policija]]", odnosno za odgovarajuću instituciju koristile izraz "milicija". To je uključivalo i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] u kojoj se za policijske snage koristio izraz "[[narodna milicija]]".


== V. također ==
== V. također ==

Verzija na datum 9 juli 2013 u 13:25

Spomenik kapetana Johna Parkera, komandanta milicijskih snaga tokom Američkog rata za nezavisnost.

Milicija je izraz koji se u najširem i najčešćem smislu koristi za vojne i paravojne formacije koje se sastoje od običnih građana umjesto profesionalnih vojnika i oficira, te koje u pravilu djeluju jedino u izvanrednim situacijama. Pojam i značenje milicije se razlikuje od države do države, kao i ovisno o vremenskom periodu.

Etimologija i značenja pojma milicija

Riječ milicija dolazi od latinske riječ miles ("vojnik"). Doslovan prijevod latinskog izraza "militia" bi stoga trebao biti "vojna služba".

U Drevnom Rimu, kao i većini antičkih gradova-država, na samom početku nije postojala profesionalna vojska, odnosno vojska se sastojala od slobodnih građana koji su imali obavezu sudjelovati u ratu. Stoga su u to doba izraz "vojska" i izraz "milicija" u današnjem smislu predstavljali sinonime.

Kada je krajem 2. vijeka pne. Gaj Marije uveo vojne reforme, a s njima i stajaću, profesionalnu vojsku izraz milicija dobiva današnje značenje, odnosno počinje predstavljati vojne formacije sačinjene od običnih građana koje se organiziraju i djeluju tek u posebnim prilikama, odnosno obavljaju pomoćne zadatke.

Suvremeni primjer milicije koja je integrirana u oružane snage, odnosno vojsku jedne države predstavlja Nacionalna garda u SAD.

Osim toga, izraz "milicija" može označavati i naoružane pripadnike nekog političkog pokreta ili stranke, pa tako govorimo o stranačkoj miliciji.

Najčešći izvor nedoumica vezan uz pojam "milicija" potječe od toga da su komunističke države u 20. vijeku iz ideološko-propagandnih razloga odbacile korištenje izraza "policija", odnosno za odgovarajuću instituciju koristile izraz "milicija". To je uključivalo i SFRJ u kojoj se za policijske snage koristio izraz "narodna milicija".

V. također

Literatura

  • The Rise and Decline of the American Militia System, by James B. Whisker, Susquehanna University Press (1999) ISBN 094563692X
  • Cooper, Jerry M. 1998. The rise of the National Guard: the evolution of the American militia, 1865-1920. Studies in war, society, and the military, v. 1. Lincoln: University of Nebraska Press. ISBN 0803214863