Unutarnji Hebridi

Unutarnji Hebridi unutar Škotske

Unutarnji Hebridi (škotski gaelski: Na h-Eileanan-staigh, "unutarnji otoci", škotski:Inner Hebrides engleski:Inner Hebrides) su otočje zapadno od obale kontinentalne Škotska, jugoistčno od Vanjskih Hebrida . Zajedno ove dvije otočne skupine formiraju Hebride, koji imaju blagu oceansku klimu. Postoji 36 naseljenih otoka, te daljnja 43 nenaseljena otoka unutar Unutarnjih sa površinom većom od 30 hektara . Glavne gospodarske aktivnosti su turizam, crofting, ribolov, i destilacija viskija. U moderno doba Unutarnji Hebridi su činili dvije odvojena lokalne jurisdikcije, jednu na sjeveru i drugu na jugu. Zajedno, otoci imaju površinu od oko 412.850 hektara i populaciju od 18.257 ljudi godine 2001. naseljenost je, dakle, nešto više od 4 osobe po km2 .

Postoje razne važne prapovijesne strukture, od kojih mnoge prije turnira prvih pisanih spomena otočja od rimskih i grčkih autora. Otoci su postali dio nordijskog kraljevstva Suðreyjar, koje je trajalo više od 400 godina, sve dok suverenitet nije predan Škotskoj Sporazumom iz Pertha godine 1266. Kontrola na otocima je tada bila u rukama klanskih poglavica, od kojih su bili glavni bili MacLeodi, MacDonaldi, MacKenziejevi i MacNeilovi.

Raščišćavanja visočja u 19. stoljeću imala su razarajući učinak na mnoge zajednice, te je tek u posljednjih nekoliko godina stanovništvo prestalo opadati.

Morski prijevoz je bitan i razne trajektne linije prometuju između otoka i kopna Britanije. Škotski gaelski jezik i dalje je snažan u nekim područjima a krajolici su bili nadahnuće raznim umjetnicima, a tu je i raznolikost životinjskog svijeta.

Izvori

Unutarnji Hebridi na Wikimedijinoj ostavi