Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu – razlika između verzija
preuzeto s hr.wiki i sr.wiki |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 20: | Red 20: | ||
|} |
|} |
||
'''Nacionalna i sveučilišna knjižnica (''NSK'', ranije ''Nacionalna i sveučilišna biblioteka'', ''NSB'') je javna ustanova u [[Zagreb]]u, u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja obavlja bibliotekarsku i informatičku djelatnost nacionalne knjižnice [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] i središnje knjižnice [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]. |
'''Nacionalna i sveučilišna knjižnica''' (''NSK'', ranije ''Nacionalna i sveučilišna biblioteka'', ''NSB'') je javna ustanova u [[Zagreb]]u, u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja obavlja bibliotekarsku i informatičku djelatnost nacionalne knjižnice [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] i središnje knjižnice [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]. |
||
Osnovana je [[1607]]. godine početkom rada Isusovačke gimnazije na [[Gradec]]u.<ref name="konacniplan">[http://jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2007,12,16,aleksandar_milles,101986.jl Jutarnji: „Konačni plan bio je spaliti biblioteku“], Pristupljeno 15. 4. 2013.</ref> U novu zgradu, u Ulicu bratske zajednice, preselila se [[1995]]. godine i tu je smeštena i danas. Zgradu su osmislili čuveni hrvatski arhitekte Velimir Najdhart, Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić i Davor Mance, a izgradnja je trajala šest godina (od 1978. do 1984). Nacionalna i univerzitetska biblioteka ima nekoliko delatnosti: izgrađivanje i organizovanje hrvatske nacionalne zbirke književne građe, čuvanje i obnavljanje književne građe, kao i izdavanje, izlaganje i promovisanje novih naslova. Biblioteka sadrži oko 2,5 miliona primeraka [[knjiga]]. |
Osnovana je [[1607]]. godine početkom rada Isusovačke gimnazije na [[Gradec]]u.<ref name="konacniplan">[http://jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2007,12,16,aleksandar_milles,101986.jl Jutarnji: „Konačni plan bio je spaliti biblioteku“], Pristupljeno 15. 4. 2013.</ref> U novu zgradu, u Ulicu bratske zajednice, preselila se [[1995]]. godine i tu je smeštena i danas. Zgradu su osmislili čuveni hrvatski arhitekte Velimir Najdhart, Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić i Davor Mance, a izgradnja je trajala šest godina (od 1978. do 1984). Nacionalna i univerzitetska biblioteka ima nekoliko delatnosti: izgrađivanje i organizovanje hrvatske nacionalne zbirke književne građe, čuvanje i obnavljanje književne građe, kao i izdavanje, izlaganje i promovisanje novih naslova. Biblioteka sadrži oko 2,5 miliona primeraka [[knjiga]]. |
Verzija na datum 30 juni 2013 u 10:07
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | |
---|---|
Zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu | |
Država | Republika Hrvatska |
Vrsta ustanove: | javna ustanova |
Osnovana: | 1607. |
Adresa: | Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb |
Ravnateljica: | Dunja Seiter-Šverko, prof. |
Internetska stranica: | www.nsk.hr |
Društvene mreže: | Profil NSK na Facebooku
Profil NSK na Twitteru Kanal NSK na Youtubeu Profil NSK na Pinterestu |
Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK, ranije Nacionalna i sveučilišna biblioteka, NSB) je javna ustanova u Zagrebu, u Hrvatskoj, koja obavlja bibliotekarsku i informatičku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu.
Osnovana je 1607. godine početkom rada Isusovačke gimnazije na Gradecu.[1] U novu zgradu, u Ulicu bratske zajednice, preselila se 1995. godine i tu je smeštena i danas. Zgradu su osmislili čuveni hrvatski arhitekte Velimir Najdhart, Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić i Davor Mance, a izgradnja je trajala šest godina (od 1978. do 1984). Nacionalna i univerzitetska biblioteka ima nekoliko delatnosti: izgrađivanje i organizovanje hrvatske nacionalne zbirke književne građe, čuvanje i obnavljanje književne građe, kao i izdavanje, izlaganje i promovisanje novih naslova. Biblioteka sadrži oko 2,5 miliona primeraka knjiga.
Krađa knjiga 1980ih
U periodu između 1982. i 1987. godine, iz najveće hrvatske biblioteke je ukradeno oko 1300 knjiga, veduta, grafika, karata i ilustracija izdanja iz 16, 17 i 18. veka. U pitanju je bila organizovana krađa starih i retkih (ili čak jedinstvenih) knjiga neprocenjive kulturne vrednosti, u cilju preprodaje na crnom tržištu. Većina knjiga je nepovratno izgubljena. NSK je u svom odštetnom zahtevu navela štetu od milion tadašnjih nemačkih maraka (910 hiljada maraka za knjige i 98 hiljada maraka za ilustracije[1]).
Zbirke
Zbirke građe posebne vrste
- Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
- Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
- Zbirka zemljopisnih karata i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
- Zbirka muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Digitalne zbirke
- Digitalizirana baština[2]
- Stare hrvatske novine[3]
- Stari hrvatski časopisi[4]
- Hrvatski arhiv weba[5]
- Digitalni akademski repozitorij[6]
Zbirke u čitaonicama
- Referentna zbirka[7]
- Zbirka knjižničarstva[8]
- Zbirka doktorskih disertacija i magistarskih radova[9]
- Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu[10]
- Zbirka službenih publikacija[11]
Vidi još
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Jutarnji: „Konačni plan bio je spaliti biblioteku“, Pristupljeno 15. 4. 2013.
- ↑ http://db.nsk.hr/
- ↑ http://dnc.nsk.hr/Newspapers/Default.aspx
- ↑ http://dnc.nsk.hr/Journals/Default.aspx
- ↑ http://haw.nsk.hr/
- ↑ http://dar.nsk.hr/
- ↑ http://www.nsk.hr/referentna-zbirka/
- ↑ http://www.nsk.hr/zbirka-knjiznicarstva/
- ↑ http://www.nsk.hr/doktorske-disertacije-i-magistarski-radovi/
- ↑ http://www.nsk.hr/zbirka-knjiznicne-grade-o-domovinskom-ratu/
- ↑ http://www.nsk.hr/sluzbene-publikacije/
Vanjske poveznice
Sestrinski projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: National and University Library in Zagreb |
Mrežne stranice
45°47′49″N 15°58′42″E / 45.7968904327866°N 15.9782034158707°E