Coordinates: 45°47′49″N 15°58′42″E / 45.7968904327866°N 15.9782034158707°E / 45.7968904327866; 15.9782034158707

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto s hr.wiki i sr.wiki
 
mNema sažetka izmjene
Red 20: Red 20:
|}
|}


'''Nacionalna i sveučilišna knjižnica (''NSK'', ranije ''Nacionalna i sveučilišna biblioteka'', ''NSB'') je javna ustanova u [[Zagreb]]u, u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja obavlja bibliotekarsku i informatičku djelatnost nacionalne knjižnice [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] i središnje knjižnice [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].
'''Nacionalna i sveučilišna knjižnica''' (''NSK'', ranije ''Nacionalna i sveučilišna biblioteka'', ''NSB'') je javna ustanova u [[Zagreb]]u, u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja obavlja bibliotekarsku i informatičku djelatnost nacionalne knjižnice [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] i središnje knjižnice [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].


Osnovana je [[1607]]. godine početkom rada Isusovačke gimnazije na [[Gradec]]u.<ref name="konacniplan">[http://jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2007,12,16,aleksandar_milles,101986.jl Jutarnji: „Konačni plan bio je spaliti biblioteku“], Pristupljeno 15. 4. 2013.</ref> U novu zgradu, u Ulicu bratske zajednice, preselila se [[1995]]. godine i tu je smeštena i danas. Zgradu su osmislili čuveni hrvatski arhitekte Velimir Najdhart, Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić i Davor Mance, a izgradnja je trajala šest godina (od 1978. do 1984). Nacionalna i univerzitetska biblioteka ima nekoliko delatnosti: izgrađivanje i organizovanje hrvatske nacionalne zbirke književne građe, čuvanje i obnavljanje književne građe, kao i izdavanje, izlaganje i promovisanje novih naslova. Biblioteka sadrži oko 2,5 miliona primeraka [[knjiga]].
Osnovana je [[1607]]. godine početkom rada Isusovačke gimnazije na [[Gradec]]u.<ref name="konacniplan">[http://jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2007,12,16,aleksandar_milles,101986.jl Jutarnji: „Konačni plan bio je spaliti biblioteku“], Pristupljeno 15. 4. 2013.</ref> U novu zgradu, u Ulicu bratske zajednice, preselila se [[1995]]. godine i tu je smeštena i danas. Zgradu su osmislili čuveni hrvatski arhitekte Velimir Najdhart, Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić i Davor Mance, a izgradnja je trajala šest godina (od 1978. do 1984). Nacionalna i univerzitetska biblioteka ima nekoliko delatnosti: izgrađivanje i organizovanje hrvatske nacionalne zbirke književne građe, čuvanje i obnavljanje književne građe, kao i izdavanje, izlaganje i promovisanje novih naslova. Biblioteka sadrži oko 2,5 miliona primeraka [[knjiga]].

Verzija na datum 30 juni 2013 u 10:07

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Zgrada NSK
Zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
DržavaRepublika Hrvatska
Vrsta ustanove:javna ustanova
Osnovana:1607.
Adresa:Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb
Ravnateljica:Dunja Seiter-Šverko, prof.
Internetska stranica:www.nsk.hr
Društvene mreže:Profil NSK na Facebooku

Profil NSK na Twitteru Kanal NSK na Youtubeu Profil NSK na Pinterestu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK, ranije Nacionalna i sveučilišna biblioteka, NSB) je javna ustanova u Zagrebu, u Hrvatskoj, koja obavlja bibliotekarsku i informatičku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu.

Osnovana je 1607. godine početkom rada Isusovačke gimnazije na Gradecu.[1] U novu zgradu, u Ulicu bratske zajednice, preselila se 1995. godine i tu je smeštena i danas. Zgradu su osmislili čuveni hrvatski arhitekte Velimir Najdhart, Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić i Davor Mance, a izgradnja je trajala šest godina (od 1978. do 1984). Nacionalna i univerzitetska biblioteka ima nekoliko delatnosti: izgrađivanje i organizovanje hrvatske nacionalne zbirke književne građe, čuvanje i obnavljanje književne građe, kao i izdavanje, izlaganje i promovisanje novih naslova. Biblioteka sadrži oko 2,5 miliona primeraka knjiga.

Krađa knjiga 1980ih

U periodu između 1982. i 1987. godine, iz najveće hrvatske biblioteke je ukradeno oko 1300 knjiga, veduta, grafika, karata i ilustracija izdanja iz 16, 17 i 18. veka. U pitanju je bila organizovana krađa starih i retkih (ili čak jedinstvenih) knjiga neprocenjive kulturne vrednosti, u cilju preprodaje na crnom tržištu. Većina knjiga je nepovratno izgubljena. NSK je u svom odštetnom zahtevu navela štetu od milion tadašnjih nemačkih maraka (910 hiljada maraka za knjige i 98 hiljada maraka za ilustracije[1]).


Zbirke

Zbirke građe posebne vrste

Digitalne zbirke

  • Digitalizirana baština[2]
  • Stare hrvatske novine[3]
  • Stari hrvatski časopisi[4]
  • Hrvatski arhiv weba[5]
  • Digitalni akademski repozitorij[6]

Zbirke u čitaonicama

  • Referentna zbirka[7]
  • Zbirka knjižničarstva[8]
  • Zbirka doktorskih disertacija i magistarskih radova[9]
  • Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu[10]
  • Zbirka službenih publikacija[11]

Vidi još

Izvori

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: National and University Library in Zagreb

Mrežne stranice

45°47′49″N 15°58′42″E / 45.7968904327866°N 15.9782034158707°E / 45.7968904327866; 15.9782034158707