Adud al-Daula – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Adud al-Daula''' ( |
'''Adud al-Daula''' ({{lang-ar|عضد الدولة}}; ''Aḍud al-Dawla'') ili '''Azod od-Dauleh Panah Husrau''' ({{lang-fa|عضدالدوله فناخسرو}}; ''Azod od-Dowleh Panah (Fana) Khusraw'') ([[Isfahan]], [[24. 9.]] [[936.]] – [[26. 3.]] [[983.]]) bio je [[Bujidi|bujidski]] emir koji je vladao većim dijelovima [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] i [[Mezopotamija|Mezopotamije]]. Smatra se najvećim od svih emira Bujidske dinastije. |
||
Bio je sin [[Rukn al-Daula|Rukn al-Daule]]. Godine 948. ili 949. ga je [[Abasidi|abasidski]] kalif imenovao emirom [[Fars]]a čime je naslijedio svog strica [[ |
Bio je sin [[Rukn al-Daula|Rukn al-Daule]]. Godine [[948.]] ili [[949.]] ga je [[Abasidi|abasidski]] kalif imenovao emirom [[Fars]]a čime je naslijedio svog strica [[Imad al-Daula|Imad al-Daulu]] koji je umro bez djece. Godine [[974.]] ga je otac poslao da skrši pobunu svog rođaka [[Iz al-Daula|Iz al-Daule]], nakon čega je postao emirom Iraka. Iako je zadržao dvor u [[Širaz]]u, često je posjećivao [[Bagdad]], koji je u to vrijeme dosta patio zbog sektaških sukoba između [[Suniti|sunita]] i [[Šijiti|šijita]]. Nastojeći zavesti mir, donio je ukaz kojim se zabranjuju javne [[demonstracije]]; dijelom i zbog toga, a dijelom zbog blagonaklone politike prema šijitima, u Bagdadu je nakon toga zavladao mir. |
||
Adud se istakao nizom inženjerskih pothvata, te kao pokrovitelj nauke. U rodnom |
Adud se istakao nizom inženjerskih pothvata, te kao pokrovitelj nauke. U rodnom [[Isfahan]]u je dao sagraditi astronomski opservatorij gdje je djelovao [[Abdurahman Ali Sufi]]. Oko godine 960. je između [[Širaz]]a i [[Istahr]]a sagradio veliku branu danas poznatu kao [[Band-e Amir]]. Također je sagradio kanal kojim je spojena rijeka [[Karun]] sa [[Šat al-Arab]]om. Godine [[981.]] je pak u Bagdadu sagradio [[bimaristan]], kasnije poznat kao [[Bolnica al-Adudi]], koja je vijekovima predstavljala najveću i najugledniju [[bolnica|bolnicu]] na svijetu. |
||
Godine 981. je pak u Bagdadu sagradio [[bimaristan]], kasnije poznat kao [[Bolnica Al-'Adudi]], koja je vijekovima predstavljala najveću i najugledniju [[bolnica|bolnicu]] na svijetu. |
|||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
{{Reflist}} |
|||
* [[Donald Routledge Hill|Hill, Donald Routledge]], ''Islamic Science And Engineering'', Edinburgh University Press (1993), ISBN 0-7486-0455-3 |
* [[Donald Routledge Hill|Hill, Donald Routledge]], ''Islamic Science And Engineering'', Edinburgh University Press (1993), ISBN 0-7486-0455-3 |
||
* [[Edward Granville Browne]], ''Islamic Medicine'', 2002, ISBN 81-87570-19-9 |
* [[Edward Granville Browne]], ''Islamic Medicine'', 2002, ISBN 81-87570-19-9 |
||
Red 14: | Red 11: | ||
{{s-start}} |
{{s-start}} |
||
{{succession box| |
{{succession box| |
||
before=[[ |
before=[[Imad al-Daula]]| |
||
title=[[Bujidi|Bujidski]] emir (u |
title=[[Bujidi|Bujidski]] emir (u [[Fars]]u i [[Kermanska pokrajina|Kermanu]])| |
||
years=949–983| |
years=949–983| |
||
after=[[ |
after=[[Šaraf al-Daula]] |
||
}} |
}} |
||
{{succession box| |
{{succession box| |
||
before=[[ |
before=[[Iz al-Daula]]| |
||
title=[[Bujidi|Bujidski]] emir (u |
title=[[Bujidi|Bujidski]] emir (u [[Irak]]u)| |
||
years=978–983| |
years=978–983| |
||
after=[[Samsam al-Daula]] |
after=[[Samsam al-Daula]] |
||
Red 27: | Red 24: | ||
{{s-end}} |
{{s-end}} |
||
{{Iranski vladari}} |
|||
{{Lifetime|936|983|Adud Al-Daula}} |
{{Lifetime|936|983|Adud Al-Daula}} |
Verzija na datum 25 juni 2013 u 10:17
Adud al-Daula (arapski: عضد الدولة; Aḍud al-Dawla) ili Azod od-Dauleh Panah Husrau (perzijski: عضدالدوله فناخسرو; Azod od-Dowleh Panah (Fana) Khusraw) (Isfahan, 24. 9. 936. – 26. 3. 983.) bio je bujidski emir koji je vladao većim dijelovima Iranske visoravni i Mezopotamije. Smatra se najvećim od svih emira Bujidske dinastije.
Bio je sin Rukn al-Daule. Godine 948. ili 949. ga je abasidski kalif imenovao emirom Farsa čime je naslijedio svog strica Imad al-Daulu koji je umro bez djece. Godine 974. ga je otac poslao da skrši pobunu svog rođaka Iz al-Daule, nakon čega je postao emirom Iraka. Iako je zadržao dvor u Širazu, često je posjećivao Bagdad, koji je u to vrijeme dosta patio zbog sektaških sukoba između sunita i šijita. Nastojeći zavesti mir, donio je ukaz kojim se zabranjuju javne demonstracije; dijelom i zbog toga, a dijelom zbog blagonaklone politike prema šijitima, u Bagdadu je nakon toga zavladao mir.
Adud se istakao nizom inženjerskih pothvata, te kao pokrovitelj nauke. U rodnom Isfahanu je dao sagraditi astronomski opservatorij gdje je djelovao Abdurahman Ali Sufi. Oko godine 960. je između Širaza i Istahra sagradio veliku branu danas poznatu kao Band-e Amir. Također je sagradio kanal kojim je spojena rijeka Karun sa Šat al-Arabom. Godine 981. je pak u Bagdadu sagradio bimaristan, kasnije poznat kao Bolnica al-Adudi, koja je vijekovima predstavljala najveću i najugledniju bolnicu na svijetu.
Literatura
- Hill, Donald Routledge, Islamic Science And Engineering, Edinburgh University Press (1993), ISBN 0-7486-0455-3
- Edward Granville Browne, Islamic Medicine, 2002, ISBN 81-87570-19-9
Prethodi: Imad al-Daula |
Bujidski emir (u Farsu i Kermanu) 949–983 |
Slijedi: Šaraf al-Daula |
Prethodi: Iz al-Daula |
Bujidski emir (u Iraku) 978–983 |
Slijedi: Samsam al-Daula |