Himera (grad) – razlika između verzija
n / č |
m pop |
||
Red 10: | Red 10: | ||
| Površina u km2 = |
| Površina u km2 = |
||
| Pod upravom grada = |
| Pod upravom grada = |
||
| Civilizacija= [[Antička Grčka]], [[Magna |
| Civilizacija= [[Antička Grčka]], [[Magna Graecia]] |
||
| slika_lokacijska_karta_država =Italija |
| slika_lokacijska_karta_država =Italija |
||
| slika_lokacijska_karta_opis =Pozicija Himere na karti Italije |
| slika_lokacijska_karta_opis =Pozicija Himere na karti Italije |
||
Red 27: | Red 27: | ||
Grad je ležao na platou, zvanom ''Himera'' i susjednom ''Tamburino'', i po njegovim padinama. [[Arheologija|Arheološka]] iskapanja iznjela su na svijetlo dana, ostatke gradskih zidina, [[Agora|agoru]], kvartove za stanovanje, svetište s četiri [[hram]]a izgrađena od [[7. vijek pne.|7.]] do [[5. vijek pne.]], dva manja sakralna objekta i ostale tragove života tog grada. <ref name=tre/>Grad je doživio opsežnu urbanističku rekonstrukciju krajem [[5. vijek pne.]], koja je bitno izmjenila njegovu dotadašnju arhaičnu strukturu. <ref name=tre/> |
Grad je ležao na platou, zvanom ''Himera'' i susjednom ''Tamburino'', i po njegovim padinama. [[Arheologija|Arheološka]] iskapanja iznjela su na svijetlo dana, ostatke gradskih zidina, [[Agora|agoru]], kvartove za stanovanje, svetište s četiri [[hram]]a izgrađena od [[7. vijek pne.|7.]] do [[5. vijek pne.]], dva manja sakralna objekta i ostale tragove života tog grada. <ref name=tre/>Grad je doživio opsežnu urbanističku rekonstrukciju krajem [[5. vijek pne.]], koja je bitno izmjenila njegovu dotadašnju arhaičnu strukturu. <ref name=tre/> |
||
Ostali važni nalazi su ostatci gradske [[Nekropola|nekropole]], [[dorski red|Dorski hram]] [[Nika|božice pobjede]] [[475. pne.]] - [[470. pne.]] i ostatci gospodarskih zgrada iz [[Helenizam|helenističko]] - [[Antički Rim|rimskog]] razdoblja. <ref name=tre/>Na nalazištu je pronađeno puno [[keramika|keramike]], figura iz [[Terakota|terakote]] sa [[Jonski otoci|jonskih otoka]] i [[Rodos]]a, iz druge polovice [[6. vijek pne.|6. vijeka pne.]] i puno dekorative keramike, ostataka [[skulptura]] i [[kovanica]] iz [[Magna Graecia|Magne |
Ostali važni nalazi su ostatci gradske [[Nekropola|nekropole]], [[dorski red|Dorski hram]] [[Nika|božice pobjede]] [[475. pne.]] - [[470. pne.]] i ostatci gospodarskih zgrada iz [[Helenizam|helenističko]] - [[Antički Rim|rimskog]] razdoblja. <ref name=tre/>Na nalazištu je pronađeno puno [[keramika|keramike]], figura iz [[Terakota|terakote]] sa [[Jonski otoci|jonskih otoka]] i [[Rodos]]a, iz druge polovice [[6. vijek pne.|6. vijeka pne.]] i puno dekorative keramike, ostataka [[skulptura]] i [[kovanica]] iz [[Magna Graecia|Magne Grecije]] iz [[5. vijek pne.|5. vijeka pne.]]. <ref name=tre>{{cite web |
||
|url=http://www.treccani.it/enciclopedia/imera/ |
|url=http://www.treccani.it/enciclopedia/imera/ |
||
|title = ''Imera'' |
|title = ''Imera'' |
Verzija na datum 19 juni 2013 u 17:33
Ἱμέρα | |
---|---|
Zemlja | Italija |
Nadmorska visina | 580 |
Civilizacija | Antička Grčka, Magna Graecia |
Period postojanja | 7. vijek pne. - 5. vijek pne. |
Koordinate: 37°58′N 13°49′E / 37.967°N 13.817°E |
Himera, (grčki: Ἱμέρα) bio je antički grčki grad na sjevernoj obali Sicilije između današnjih gradova Cefalu i Termini Imerese. [1]
Historija
Himeru su osnovali sredinom 7. vijeka pne. grčki kolonisti iz Zancle (današnja Messina) i izbjeglice iz Sirakuze. Himera je bila predstraža grčkih kolonijana Siciliji, nasuprot feničkom dijelu otoka. Himera je bila vazal drugih grčkih polisa, najviše Agrigenta, koju su 409. pne. gotovo potpuno razorili Kartažani. [1]
Grad je ležao na platou, zvanom Himera i susjednom Tamburino, i po njegovim padinama. Arheološka iskapanja iznjela su na svijetlo dana, ostatke gradskih zidina, agoru, kvartove za stanovanje, svetište s četiri hrama izgrađena od 7. do 5. vijek pne., dva manja sakralna objekta i ostale tragove života tog grada. [1]Grad je doživio opsežnu urbanističku rekonstrukciju krajem 5. vijek pne., koja je bitno izmjenila njegovu dotadašnju arhaičnu strukturu. [1]
Ostali važni nalazi su ostatci gradske nekropole, Dorski hram božice pobjede 475. pne. - 470. pne. i ostatci gospodarskih zgrada iz helenističko - rimskog razdoblja. [1]Na nalazištu je pronađeno puno keramike, figura iz terakote sa jonskih otoka i Rodosa, iz druge polovice 6. vijeka pne. i puno dekorative keramike, ostataka skulptura i kovanica iz Magne Grecije iz 5. vijeka pne.. [1]