Narodna odbrana – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 9 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q1276907 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 16: Red 16:
[[Datoteka:Serbia after Balkan Wars.jpg|thumb|Teritorijalna proširenja [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] nakon [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]].]]
[[Datoteka:Serbia after Balkan Wars.jpg|thumb|Teritorijalna proširenja [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] nakon [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]].]]


U jesen [[1912]]. balkanskim ratom je Makedonija podeljena između susednih država Srbije ([[Vardarska Makedonija]]), Bugarske ([[Pirinska Makedonija]]) i Grčke ([[Egejska Makedonija]]). Nakon zauzimanja vardarske Makedonije, vršen je pritisak na makedonsko slovensko stanovništvo da se izjašnjavaju kao Srbi. Oni koji su to odbijali su premlaćivani i mučeni.<ref>[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]] (str. 53)</ref> Prema [[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima|Izveštaju međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]], pripadnici Narodne odbrane su počinili teške [[ratni zločini|ratne zločine]] nad civilnim stanovništvom.<ref>[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]] (str. 169)</ref> U [[Skopje|Skoplju]] se nalazio centralni komitet "narodne odbrane", a skopsko stanovništvo je njihovu centralu nazivalo "crna kuća", po zlokobnoj tajnoj organizaciji "[[Crna ruka]]" koja je stajala iza njih. U "crnu kuću" su nelojalni pojedinci odvođeni i premlaćivani.<ref>[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]] (str. 169)</ref>
U jesen [[1912]]. balkanskim ratom je Makedonija podeljena između susednih država Srbije ([[Republika Makedonija|Vardarska Makedonija]]), Bugarske ([[Pirinska Makedonija]]) i Grčke ([[Makedonija (Grčka)|Egejska Makedonija]]). Nakon zauzimanja vardarske Makedonije, vršen je pritisak na makedonsko slovensko stanovništvo da se izjašnjavaju kao Srbi. Oni koji su to odbijali su premlaćivani i mučeni.<ref>[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]] (str. 53)</ref> Prema [[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima|Izveštaju međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]], pripadnici Narodne odbrane su počinili teške [[ratni zločin|ratne zločine]] nad civilnim stanovništvom.<ref>[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]] (str. 169)</ref> U [[Skoplje|Skoplju]] se nalazio centralni komitet "narodne odbrane", a skopsko stanovništvo je njihovu centralu nazivalo "crna kuća", po zlokobnoj tajnoj organizaciji "[[Crna ruka]]" koja je stajala iza njih. U "crnu kuću" su nelojalni pojedinci odvođeni i premlaćivani.<ref>[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]] (str. 169)</ref>


Nakon [[Sarajevski atentat|Sarajevskog atentata]] i početka prvog rata, u Austro-Ugarskoj su primijenjene vrlo oštre mjere protiv Narodne odbrane, [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] i sličnih organizacija. Na najglasovitijem od tih procesa, na suđenju ljudima iz pokreta "Narodne odbrane" održanom u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] [[1916]]. godine, optuženo je 156 osoba, od kojih ih je šesnaest osudeno na [[smrt]] a osamdeset šest na robiju.<ref>Skaric i dr., Bosna pod austrougarskom upravom, str. 157-158.</ref><ref>Kapidžic, "Austrougarska politika", str. 17.</ref>
Nakon [[Sarajevski atentat|Sarajevskog atentata]] i početka prvog rata, u Austro-Ugarskoj su primijenjene vrlo oštre mjere protiv Narodne odbrane, [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] i sličnih organizacija. Na najglasovitijem od tih procesa, na suđenju ljudima iz pokreta "Narodne odbrane" održanom u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] [[1916]]. godine, optuženo je 156 osoba, od kojih ih je šesnaest osudeno na [[smrt]] a osamdeset šest na robiju.<ref>Skaric i dr., Bosna pod austrougarskom upravom, str. 157-158.</ref><ref>Kapidžic, "Austrougarska politika", str. 17.</ref>
Red 24: Red 24:


== Vidi još ==
== Vidi još ==
* [[Ujedinjenje ili smrt]]
* [[Crna ruka|Ujedinjenje ili smrt]]
* [[Crna ruka]]
* [[Crna ruka]]
* [[Mlada Bosna]]
* [[Mlada Bosna]]

Verzija na datum 18 juni 2013 u 04:47

Narodna odbrana je bila srpska paravojna formacija osnovana 1908. godine (u vreme Aneksione krize) u cilju pripajanja Bosne i Hercegovine Srbiji. Ova organizacija je iz Kraljevine Srbije u Bosnu slala četničke odrede, radi borbe protiv Austrije.[1] Za vreme Balkanskih ratova preko ove organizacije su regrutovani dobrovoljci za borbu u Makedoniji.

Ideologija

1911. godine pamflet pod nazivom Narodna odbrana Izdanje Središnog odbora Narodne odbrane, usresređen na šest glavnih tačaka[2]:

  1. Podizanje, inspirativanje i jačanje nacionalnih osećanja.
  2. Prijavljivanje i regrutacija dobrovoljaca.
  3. Stavaranje jedinica dobrovoljaca i njihovo pripremanje za oružani sukob.
  4. Prikupljanje dobrovoljnih priloga, uključujući novac i druge stvari neophodne za ostvarenje svojih zadataka.
  5. Organizacija, oprema i obuka specijalnih revolucionarnih grupa (Komita), namenjeno za posebne i nezavisne vojne akcije.
  6. Razvijanje aktivnosti za odbranu srpskog naroda u svim drugim pravcima.

Centralni komitet Narodne odbrane nalazio se u Beogradu.

Delovanje

Teritorijalna proširenja Kraljevine Srbije nakon balkanskih ratova.

U jesen 1912. balkanskim ratom je Makedonija podeljena između susednih država Srbije (Vardarska Makedonija), Bugarske (Pirinska Makedonija) i Grčke (Egejska Makedonija). Nakon zauzimanja vardarske Makedonije, vršen je pritisak na makedonsko slovensko stanovništvo da se izjašnjavaju kao Srbi. Oni koji su to odbijali su premlaćivani i mučeni.[3] Prema Izveštaju međunarodne komisije o Balkanskim ratovima, pripadnici Narodne odbrane su počinili teške ratne zločine nad civilnim stanovništvom.[4] U Skoplju se nalazio centralni komitet "narodne odbrane", a skopsko stanovništvo je njihovu centralu nazivalo "crna kuća", po zlokobnoj tajnoj organizaciji "Crna ruka" koja je stajala iza njih. U "crnu kuću" su nelojalni pojedinci odvođeni i premlaćivani.[5]

Nakon Sarajevskog atentata i početka prvog rata, u Austro-Ugarskoj su primijenjene vrlo oštre mjere protiv Narodne odbrane, Mlade Bosne i sličnih organizacija. Na najglasovitijem od tih procesa, na suđenju ljudima iz pokreta "Narodne odbrane" održanom u Banjoj Luci 1916. godine, optuženo je 156 osoba, od kojih ih je šesnaest osudeno na smrt a osamdeset šest na robiju.[6][7]

Izvori

Vidi još

Vanjske veze