Nadžaf – razlika između verzija
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 20: | Red 20: | ||
== Istorija == |
== Istorija == |
||
Nadžaf se nalazi pored antičkog persijskog mesta Suristan, iz dinastije Sasanida. Grad je podigao [[791.]] abasidski Kalif [[Harun al Rašid]]. |
Nadžaf se nalazi pored antičkog persijskog mesta Suristan, iz dinastije Sasanida. Grad je podigao [[791|791.]] abasidski Kalif [[Harun al-Rašid|Harun al Rašid]]. |
||
Za vreme otomana grad je pretrpeo česte napade arapskih plemena pa je u 16. veku bio decimiran. U 18. veku grad je bio opsednut od strane Vahabija. 1803. reši se problem sa nedostatkom vode (Hindijski kanal) i tada se populacija naglo uvećava od 30.000 na 60.000. Jedno vreme je religiozno potpadao pod iranskim gradom Kom (Qom) a dominaciju postiže u 20. veku. |
Za vreme otomana grad je pretrpeo česte napade arapskih plemena pa je u 16. veku bio decimiran. U 18. veku grad je bio opsednut od strane Vahabija. 1803. reši se problem sa nedostatkom vode (Hindijski kanal) i tada se populacija naglo uvećava od 30.000 na 60.000. Jedno vreme je religiozno potpadao pod iranskim gradom Kom (Qom) a dominaciju postiže u 20. veku. |
||
Nadžaf je oslobođen otomanske vlasti [[1915.]] kada vlast preuzmu Britanci. 1918. arapi u pobuni ubiju britanskog guvernera. Britanci tada izstradaju grad i izvrše povratak na vlast pobedivši uporne šejkove. |
Nadžaf je oslobođen otomanske vlasti [[1915|1915.]] kada vlast preuzmu Britanci. 1918. arapi u pobuni ubiju britanskog guvernera. Britanci tada izstradaju grad i izvrše povratak na vlast pobedivši uporne šejkove. |
||
== Grad i religija == |
== Grad i religija == |
||
Nadžaf danas predstavlja šiitsko sveto mesto u islamskoj religiji. Tamo je grob Ali ibn Abi Taliba poznatog kao [[Imam Ali]] (arapsko: علي بن أﺑﻲ طالب)), kojeg [[Šiiti]] smatraju prvim [[Imam]]om a [[suniti]] četvrtim [[Kalif]]om. Tako se svake godine vrši [[hadžiluk]] Šiita u Džamiju Imama Alija. Po hierarhiji je Nadžaf iza Meke i Medine. U gradu je i najveće muslimansko groblje na svetu Vad-as-Salam gde su pokopani još druge značajne ličnosti Islama. Zajedno sa iranskim mestom Kom čine centar šiitske verske škole. |
Nadžaf danas predstavlja šiitsko sveto mesto u islamskoj religiji. Tamo je grob Ali ibn Abi Taliba poznatog kao [[Imam Ali]] (arapsko: علي بن أﺑﻲ طالب)), kojeg [[Šijitizam|Šiiti]] smatraju prvim [[Imam]]om a [[сунити|suniti]] četvrtim [[Kalif]]om. Tako se svake godine vrši [[hadžiluk]] Šiita u Džamiju Imama Alija. Po hierarhiji je Nadžaf iza Meke i Medine. U gradu je i najveće muslimansko groblje na svetu Vad-as-Salam gde su pokopani još druge značajne ličnosti Islama. Zajedno sa iranskim mestom Kom čine centar šiitske verske škole. |
||
Šiiti vjeruju, da će na sudni dan Imam Ali ustati. |
Šiiti vjeruju, da će na sudni dan Imam Ali ustati. |
Verzija na datum 18 juni 2013 u 01:45
Koordinate: 31° 59′ 21" SG Š, 44° 19′ 28" IGD
Nadžaf arap. نجف | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Irak |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2003.) | 585.600 |
Položaj | |
Koordinate | 31°59′13″N 44°19′17″E / 31.9868333333°N 44.3213333333°E |
Ostali podaci |
Koordinate: 31° 59′ 13" SGŠ, 44° 19′ 17" IGD
Nadžaf (arap. نجف) je grad u Iraku, oko 160 km od Bagdada. Nadžaf je glavni grad provincije En Nadžaf. Grad je 2003. godine imao oko 585.600 stanovnika.
Istorija
Nadžaf se nalazi pored antičkog persijskog mesta Suristan, iz dinastije Sasanida. Grad je podigao 791. abasidski Kalif Harun al Rašid. Za vreme otomana grad je pretrpeo česte napade arapskih plemena pa je u 16. veku bio decimiran. U 18. veku grad je bio opsednut od strane Vahabija. 1803. reši se problem sa nedostatkom vode (Hindijski kanal) i tada se populacija naglo uvećava od 30.000 na 60.000. Jedno vreme je religiozno potpadao pod iranskim gradom Kom (Qom) a dominaciju postiže u 20. veku. Nadžaf je oslobođen otomanske vlasti 1915. kada vlast preuzmu Britanci. 1918. arapi u pobuni ubiju britanskog guvernera. Britanci tada izstradaju grad i izvrše povratak na vlast pobedivši uporne šejkove.
Grad i religija
Nadžaf danas predstavlja šiitsko sveto mesto u islamskoj religiji. Tamo je grob Ali ibn Abi Taliba poznatog kao Imam Ali (arapsko: علي بن أﺑﻲ طالب)), kojeg Šiiti smatraju prvim Imamom a suniti četvrtim Kalifom. Tako se svake godine vrši hadžiluk Šiita u Džamiju Imama Alija. Po hierarhiji je Nadžaf iza Meke i Medine. U gradu je i najveće muslimansko groblje na svetu Vad-as-Salam gde su pokopani još druge značajne ličnosti Islama. Zajedno sa iranskim mestom Kom čine centar šiitske verske škole.
Šiiti vjeruju, da će na sudni dan Imam Ali ustati.