Viskoznost – razlika između verzija
m Robot: Removing lb,pl,eu,fr,he,es,hu,ms,lv,it,et,de,id,ja,bn,vi,sv,nl,pt,eo,sk,ru,en,no,ca,fi,uk,sl,nn,cs,bg,fa,hr,lt,da (strongly connected to sh:Viskoznost fluida) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Viskoznost''' (unutarnje trenje) je osobina tekućina i plinova da pružaju [[otpor]] međusobnom kretanju njihovih slojeva. |
'''Viskoznost''' (unutarnje trenje) je osobina tekućina i plinova da pružaju [[otpor]] međusobnom kretanju njihovih slojeva. |
||
Jače viskozna tvar djeluje ljepljivo i teško se preljeva. [[Ulje]] ima veću viskoznost od [[Voda|vode]] ali ima manju [[ |
Jače viskozna tvar djeluje ljepljivo i teško se preljeva. [[Ulje]] ima veću viskoznost od [[Voda|vode]] ali ima manju [[gustina|gustoću]] i pliva na vodi. Grijanjem ulje znatno gubi na viskoznosti dok se viskoznost vode smanjuje manje pri zagrijavanju. Viskoznost tvari opisuje koeficjent viskoznosti '''η''' i mjeri se u [[paskal]]-sekundama (Pa · s). |
||
Neke tvari i njihov koeficjent viskoznosti '''η''': |
Neke tvari i njihov koeficjent viskoznosti '''η''': |
||
| Red 35: | Red 35: | ||
Viskoznost [[motor]]nih ulja označava se posebnom ''SAE'' skalom američke udruge [[automobil]]skih [[inženjer]]a. Veći broj oznake označuje veću viskoznost. U motorima automobila se zato zimi preporučuje uporaba ulja ''SAE 10'' zimi, a ''SAE 30'' ljeti. U mjenjaču automobila koristi se ''SAE 90''. |
Viskoznost [[motor]]nih ulja označava se posebnom ''SAE'' skalom američke udruge [[automobil]]skih [[inženjer]]a. Veći broj oznake označuje veću viskoznost. U motorima automobila se zato zimi preporučuje uporaba ulja ''SAE 10'' zimi, a ''SAE 30'' ljeti. U mjenjaču automobila koristi se ''SAE 90''. |
||
Tvari vrlo velike viskoznosti na prijelazu su između amorfnih čvrstih tijela i tekućina. U većini tekućina viskoznost se smanjuje zagrijavanjem. U preradi plastičnih masa, gume ili polimera susreću se "''nenjutnovske''" tekućine ([[ |
Tvari vrlo velike viskoznosti na prijelazu su između amorfnih čvrstih tijela i tekućina. U većini tekućina viskoznost se smanjuje zagrijavanjem. U preradi plastičnih masa, gume ili polimera susreću se "''nenjutnovske''" tekućine ([[engleski jezik|eng.]] Non-Newtonian fluids) kojima je osobina povećavanje viskoznosti zagrijavanjem. |
||
{{Commonscat|Viscosity}} |
{{Commonscat|Viscosity}} |
||
Verzija na datum 17 juni 2013 u 20:29
Viskoznost (unutarnje trenje) je osobina tekućina i plinova da pružaju otpor međusobnom kretanju njihovih slojeva.
Jače viskozna tvar djeluje ljepljivo i teško se preljeva. Ulje ima veću viskoznost od vode ali ima manju gustoću i pliva na vodi. Grijanjem ulje znatno gubi na viskoznosti dok se viskoznost vode smanjuje manje pri zagrijavanju. Viskoznost tvari opisuje koeficjent viskoznosti η i mjeri se u paskal-sekundama (Pa · s).
Neke tvari i njihov koeficjent viskoznosti η:
| Fluid | voda (20°C) | voda (100°C) | etanol (20°C) | krv (37°C) | mot. ulje SAE30 (0°C) | mot. ulje SAE30 (20°C) | benzin (20°C) | zrak (20°C) | zrak (70°C) | vodik (20°C) |
| η | 1 | 0,28 | 0,11 | 4 | 110 | 30 | 0,29 | 0,018 | 0,0195 | 0,0009 |
Viskoznost motornih ulja označava se posebnom SAE skalom američke udruge automobilskih inženjera. Veći broj oznake označuje veću viskoznost. U motorima automobila se zato zimi preporučuje uporaba ulja SAE 10 zimi, a SAE 30 ljeti. U mjenjaču automobila koristi se SAE 90.
Tvari vrlo velike viskoznosti na prijelazu su između amorfnih čvrstih tijela i tekućina. U većini tekućina viskoznost se smanjuje zagrijavanjem. U preradi plastičnih masa, gume ili polimera susreću se "nenjutnovske" tekućine (eng. Non-Newtonian fluids) kojima je osobina povećavanje viskoznosti zagrijavanjem.
