Mirijan III – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 12 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q529685 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 10: Red 10:
|}}
|}}


'''Mirian III''' ({{lang-ka|მირიან III}}) bio je kralj [[Kavkaska Iberija|Iberije]] (ili [[Kartli]]ja, odnosno današnje [[Gruzija|Gruzije]]), poznat kao suvremenik [[rimski car|rimskog cara]] [[Konstantin I|Konstantina I]] ([[vladavina|vl.]] 306–337).
'''Mirian III''' ({{lang-ka|მირიან III}}) bio je kralj [[Kavkaska Iberija|Iberije]] (ili [[Kartlijci|Kartlija]], odnosno današnje [[Gruzija|Gruzije]]), poznat kao suvremenik [[popis rimskih careva|rimskog cara]] [[Konstantin Veliki|Konstantina I]] ([[vladavina|vl.]] 306–337).


Prema gruzijskim ranim srednjovjekovnim ljetopisima i hagiografijama, Mirijan je bio prvi kršćanski kralj Iberije, preobraćen zahvaljujući misiji [[Sv. Nino|Nino]], [[Kapadokija|kapadokijske]] misionarke. Pripisuje mu se uspostavljanje [[kršćanstvo|kršćanstva]] kao [[državna religija|državne religije]] u njegovom kraljevstvu, a [[Gruzijska pravoslavna crkva]] ga slavi kao [[svetac|sveca]].<ref name="DML">[[David Marshall Lang|Lang, David Marshall]] (1956), ''Lives and legends of the Georgian saints'', pp. 13-39. London: Allen & Unwin</ref><ref name="pravo">Machitadze, Archpriest Zakaria (2006), [http://www.pravoslavie.ru/english/071016173417.htm?/enarticles/070914113836%3f "The Feast of the Robe of our Lord, the Myrrh-streaming and Life-giving Pillar, Equals-to-the-Apostles King Mirian and Queen Nana, and Saints Sidonia and Abiatar (4th century)"], in [http://www.pravoslavie.ru/enarticles/070306192614 ''The Lives of the Georgian Saints'']. ''Pravoslavie.Ru''. Retrieved on April 15, 2009.</ref>
Prema gruzijskim ranim srednjovjekovnim ljetopisima i hagiografijama, Mirijan je bio prvi kršćanski kralj Iberije, preobraćen zahvaljujući misiji [[Sv. Nino|Nino]], [[Kapadokija|kapadokijske]] misionarke. Pripisuje mu se uspostavljanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] kao [[državna religija|državne religije]] u njegovom kraljevstvu, a [[Gruzijska pravoslavna crkva]] ga slavi kao [[svetac|sveca]].<ref name="DML">[[David Marshall Lang|Lang, David Marshall]] (1956), ''Lives and legends of the Georgian saints'', pp. 13-39. London: Allen & Unwin</ref><ref name="pravo">Machitadze, Archpriest Zakaria (2006), [http://www.pravoslavie.ru/english/071016173417.htm?/enarticles/070914113836%3f "The Feast of the Robe of our Lord, the Myrrh-streaming and Life-giving Pillar, Equals-to-the-Apostles King Mirian and Queen Nana, and Saints Sidonia and Abiatar (4th century)"], in [http://www.pravoslavie.ru/enarticles/070306192614 ''The Lives of the Georgian Saints'']. ''Pravoslavie.Ru''. Retrieved on April 15, 2009.</ref>


Tradicionalna kronologija iza [[Princ Vahušti|Princa Vahuštija]] Mirijanovu vladavinu — koja je trajala 77 godina — smješta u godine 268–345, dok profesor [[Cyril Toumanoff]] smatra da je vladao u periodu 284–361. Poznat je i kao suvremenik [[Rimsko Carstvo|rimskog]] historičara [[Ammianus Marcellinus|Amijana Marcelina]] te se također navodi i u [[Armenija|armenskim]]n ljetopisima.<ref name="Rapp">Rapp, Stephen H. (2003), ''Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts'', pp. 293-295. Peeters Publishers, ISBN 90-429-1318-5</ref><ref name="Toumanoff ">[[Cyril Toumanoff|Toumanoff, Cyril]] (1967). ''Studies in Christian Caucasian History'', pp. 83-84, 377. [[Georgetown University Press]].</ref>
Tradicionalna kronologija iza [[Princ Vahušti|Princa Vahuštija]] Mirijanovu vladavinu — koja je trajala 77 godina — smješta u godine 268–345, dok profesor [[Cyril Toumanoff]] smatra da je vladao u periodu 284–361. Poznat je i kao suvremenik [[Rimsko Carstvo|rimskog]] historičara [[Amijan Marcelin|Amijana Marcelina]] te se također navodi i u [[jermenija|armenskimn]] ljetopisima.<ref name="Rapp">Rapp, Stephen H. (2003), ''Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts'', pp. 293-295. Peeters Publishers, ISBN 90-429-1318-5</ref><ref name="Toumanoff ">[[Cyril Toumanoff|Toumanoff, Cyril]] (1967). ''Studies in Christian Caucasian History'', pp. 83-84, 377. [[Georgetown University Press]].</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Verzija na datum 17 juni 2013 u 14:53

Mirijan III
Mirijan III. Prikaz na fresci iz 17. vijeka u katedrali Svetichopveli
Vladavina4. vijek
SahranaManastir Samtavro
PotomstvoRev
Varaz-Bakur
nepoznata kćer
Kraljevska kućaHosroidska dinastija

Mirian III (gruzijski: მირიან III) bio je kralj Iberije (ili Kartlija, odnosno današnje Gruzije), poznat kao suvremenik rimskog cara Konstantina I (vl. 306–337).

Prema gruzijskim ranim srednjovjekovnim ljetopisima i hagiografijama, Mirijan je bio prvi kršćanski kralj Iberije, preobraćen zahvaljujući misiji Nino, kapadokijske misionarke. Pripisuje mu se uspostavljanje kršćanstva kao državne religije u njegovom kraljevstvu, a Gruzijska pravoslavna crkva ga slavi kao sveca.[1][2]

Tradicionalna kronologija iza Princa Vahuštija Mirijanovu vladavinu — koja je trajala 77 godina — smješta u godine 268–345, dok profesor Cyril Toumanoff smatra da je vladao u periodu 284–361. Poznat je i kao suvremenik rimskog historičara Amijana Marcelina te se također navodi i u armenskimn ljetopisima.[3][4]

Izvori

  1. Lang, David Marshall (1956), Lives and legends of the Georgian saints, pp. 13-39. London: Allen & Unwin
  2. Machitadze, Archpriest Zakaria (2006), "The Feast of the Robe of our Lord, the Myrrh-streaming and Life-giving Pillar, Equals-to-the-Apostles King Mirian and Queen Nana, and Saints Sidonia and Abiatar (4th century)", in The Lives of the Georgian Saints. Pravoslavie.Ru. Retrieved on April 15, 2009.
  3. Rapp, Stephen H. (2003), Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts, pp. 293-295. Peeters Publishers, ISBN 90-429-1318-5
  4. Toumanoff, Cyril (1967). Studies in Christian Caucasian History, pp. 83-84, 377. Georgetown University Press.
Prethodi:
Aspakur I
Kralj Iberije
284–361
(sa Revom II kao suvladarom 345-361)
Slijedi:
Sauromak II