Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske kao nacionalno obilježje samobitne države donesen je 22. prosinca 1990., i od tada je promijenjen četiri puta: 1997., 2000., 2001. i 2010. godine.

Prva verzija definirala je dvodomni parlament - Hrvatski sabor, koji se sastojao od Zastupničkog i Županijskog doma, te polupredsjednički sustav. Promjenama je ukinut Županijski dom te je dobar dio ovlasti prebačen s predsjednika Republike i prebačen u nadležnost Vlade.

Definicija ustava: ustav je opći pravni akt vrhovne snage koji regulira osnove, ne sve osnove, i ne samo osnove datoga društva. Ustav je akt koji sadrži pravne norme donesene po posebnom ustavotvornom postupku. Sadrži temeljna načela državnog uređenja. Ustav je najviši pravni akt i temelj i okvir pravnog sustava, najznačajniji politički dokument države. Propisuje osnovna načela, ustroj i djelovanje političkog sustava.

Hrvatski ustav spada u moderne ustave. Čak 2/3 ustava sadrži norme o zaštiti temeljnih sloboda i prava. Ustav RH započinje preambulom odnosno izvorišnim osnovama. Hrvatski Ustav pripada prema broju članaka (147 članaka) i količini teksta među kraće europske ustave. Obuhvaća 9 dijelova (odjeljaka).

Proslov ili preambula

Naznačuje tko donosi ustav i upućuje na volju onoga u čije ime se ustav prihvaća (narod). Često se izlažu povijesni temelji ustava i države za koju se donosi. U proslovu se navode i tumače temeljna načela koja se zatim institucionalno razrađuju u normativnom dijelu ustava. Proslov ili preambula nije pravno oblikovan tekst i u načelu ne sadrži nikakve norme. On je uvod u normativni dio, stil je svečan, a način izražavanja deklaratoran.

Temeljne odredbe

Hrvatska se definira kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država, u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu. Suverenitet RH neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Ukratko su definirani grb, zastava i himna, za koje je rečeno da se njihov podrobniji opis definira zakonom (ne Ustavom). Povijesna uzrečica "sloboda, jednakost, bratstvo" se malo modificirana spominje u trećem članku kao sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vladništva, zaštita prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustava su najviše vrijednosti ustavnog poretka naše države.

Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda

Svi su pred zakonom jednaki, nema povlaštenih. Prava i slobode se mogu ograničiti samo da bi se zaštitila prava i slobode drugih ljudi. Nema smrtne kazne, svatko je nedužan sve dok se pravomoćnom sudskom presudom ne ustanovi suprotno. Jamči se privatnost doma, sloboda mišljenja i pravo vlasništva.

Ustrojstvo državne vlasti

Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana, nositelj zakonodavne vlasti. Sabor donosi zakone, odlučuje o ratu i miru, nadzire Vladu i obavlja druge poslove definirane Ustavom, donosi strategiju nacionalne sigurnosti i strategiju obrane RH, ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti RH, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja u skladu sa Ustavom te daje amnestiju za kaznena djela. Ima 100-160 zastupnika koji se u istom sazivu sastaju četiri godine.

Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj štiti prava građana pred državnom upravom, a Sabor ga bira na razdoblje do osam godina.

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske. Predsjednik može donositi uredbe sa zakonskom snagom samo u izvanrednim okolnostima, za vrijeme trajanja ratnog stanja, ili ako su druga tijela državne vlasti onemogućena u radu, uz supotpis premijera.

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u Hrvatskoj.

Sudbena je vlast neovisna i samostalna, najviši je sud Vrhovni sud Republike Hrvatske. Suce imenuje i razrješuje Državno sudbeno vijeće.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovlašteno je i dužno progoniti one počinitelje kaznenih, prekršajnih i prijestupovnih djela te zastupati interese Republike Hrvatske.

Ustavni sud

Ustavni sud Republike Hrvatske odlučuje jesu li zakoni u skladu s Ustavom (što moraju biti), odlučuje jesu li ustavne tužbe utemeljene, utvrđuje odgovornost Predsjednika (u skladu s Ustavom), te nadzire djelovanje političkih stranaka (opet u skladu s Ustavom). Sastoji se od trinaest sudaca, koji se biraju na razdoblje od osam godina, isto kao i pučki pravobranitelj.Nadzire ustavnost i zakonitost izbora i referenduma.

Lokalna samouprava

Jamči se pravo na lokalnu samoupravu.

Međunarodni odnosi

Mogu biti u nadležnosti bilo Sabora, Vlade ili Predsjednika. Međunarodne ugovore potvrđuje Sabor RH i jednom potvrđeni superordiniranisu zakonima RH.

Promjene ustava

Pravo na prijedlog promjena ima Predsjednik, Vlada ili barem petina Sabora. Većinom svih zastupnika donosi se odluka hoće li se pristupiti promjeni Ustava, a za izglasati promjenu potrebne su dvije trećine svih zastupnika.

Prijelazne i završne odredbe

Nalaze se na kraju ustava i njima se rješava pravno i faktičko pitanje usklađivanja prije donošenja ustava.

Promjena Ustava 2010. godine

Odlukom o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, koju je Hrvatski sabor donio 30. travnja 2010. godine, odlučeno je da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske prema prijedlogu koji je podnijela Vlada Republike Hrvatske 1. listopada 2009. godine i prema prijedlogu kojeg su podnijeli zastupnici u Hrvatskom saboru 16. listopada 2009. godine. Promjena Ustava prihvaćena je 16. lipnja 2010. Za izmjene Ustava glasovalo je 133 zastupnika, četiri su bila protiv, a jedan suzdržan.

Ovom su promjenom, a radi članstva u EU, ublaženi uvjeti za donošenje referendumske odluke. Umjesto dotadašnje natpolovične većine svih upisanih birača, ubuduće će biti dovoljna većina birača koji pristupe referendumu. Promjenom Ustava je omogućena primjena europskog uhidbenog naloga od stupanja Hrvatske u članstvo EU-a, kao i da se, i prije ulaska u EU, omogući izručivanje hrvatskih državljana pravosudnim tijelima drugih država na temelju međunarodnih ugovora.

Ojačana je neovisnost pravosuđa i osiguran neovisan izbor pravosudnih dužnosnika, kao i puna neovisnost Hrvatske narodne banke i Državnoga ureda za reviziju.

Državljani članica EU-a će od ulaska Republike Hrvatske u EU imati biračko pravo na lokalnim izborima, a sudovima se daje ovlast da izravno primjenjuju pravo EU-a.

U Ustav je dodana i posebna glava, kojom je utvrđena pravna osnova članstva Hrvatske u EU i sudjelovanje u europskim institucijama.

Uz "europske promjene", u Preambulu Ustava uvrštene su sve 22 nacionalne manjine, kao i formulacija o pobjedi hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom i oslobodilačkom Domovinskom ratu. U Ustavu je navedeno i da se država posebno skrbi za branitelje, hrvatske ratne vojne invalide, udovice i djecu poginulih hrvatskih branitelja.

Onemogućena je zastara za kaznena djela ratnog profiterstva te pretvorbenog i privatizacijskog kriminala.

Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj na izborima će ubuduće glasovati isključivo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava u zemljama u kojima imaju prebivalište, no birat će fiksno tri zastupnika u Saboru, bez obzira na to koliko ih se odazove na izbore.

Ustavni suci će se, umjesto natpolovičnom, birati dvotrećinskom većinom svih zastupnika u Hrvatskom saboru, a sudac kojemu je istekao mandat će, ako Sabor ne imenuje novog, ostati na toj dužnosti do šest mjeseci nakon isteka mandata.

Izbrisana je odredba po kojoj se Ured predsjednika Republike Hrvatske uređuje posebnim zakonom, a ustrojstvo i djelokrug svog ureda utvrdit će sam Predsjednik Republike svojom odlukom.

O prijelazu hrvatskih vojnika izvan hrvatskih granica Sabor će, umjesto dvotrećinskom, ubuduće odlučivati natpolovičnom većinom svih zastupnika, ali uz suglasnost predsjednika države. Ako predsjednik Republike uskrati suglasnost, odluku će donositi dvije trećine zastupnika.

Kvalificiranom većinom saborskih zastupnika ubuduće će se donositi i državni proračun. Promijenjena je ustavna odredba o osnovnom školovanju, kojom se prije promjene samo osnovno školovanje određivalo kao obvezno i besplatno. Pravo na pristup informacijama postala je ustavna kategorija, a promjenama je ojačana i uloga pučkog pravobranitelja, kojemu se daje imunitet od kaznenog progona kakav imaju zastupnici.

Vanjske poveznice

Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Ustav Republike Hrvatske