Michelozzo – razlika između verzija
m Bot: Migrating 25 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q309736 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 7: | Red 7: | ||
| mjesto_smrti = Firenca |
| mjesto_smrti = Firenca |
||
| nacionalnost = [[Italija]]n |
| nacionalnost = [[Italija]]n |
||
| polje = [[vajarstvo]], [[arhitektura]] |
| polje = [[skulptura|vajarstvo]], [[arhitektura]] |
||
| pokret = [[Renesansa|Rana renesansa]] |
| pokret = [[Renesansa|Rana renesansa]] |
||
| djela = [[Palazzo Medici]] |
| djela = [[Palazzo Medici Riccardi|Palazzo Medici]] |
||
}} |
}} |
||
[[Datoteka:Palazzo Medici Riccardi.JPG|thumb|250px|[[Palata Mediči]], [[Firenca]].]] |
[[Datoteka:Palazzo Medici Riccardi.JPG|thumb|250px|[[Palata Mediči]], [[Firenca]].]] |
||
[[Datoteka:Villa Medici a Fiesole 1.jpg|thumb|250px|[[Vila Mediči]], Fisole kod [[Firenca|Firence]].]] |
[[Datoteka:Villa Medici a Fiesole 1.jpg|thumb|250px|[[Vila Mediči]], Fisole kod [[Firenca|Firence]].]] |
||
'''Mikeloco di Bartolomeo Mikeloci''' ([[ |
'''Mikeloco di Bartolomeo Mikeloci''' ([[italijanski jezik|ital]].:Michelozzo di Bartolommeo, *1396. [[Firenca]] - † [[1472|1472.]] Firenca) bio je [[Italija|italijanski]] [[arhitekt]]a i [[vajar]] [[Renesansa|rane renesanse]]. |
||
== Biografija i delo == |
== Biografija i delo == |
||
Bio je sin krojača, emigranta iz [[Burgundija|Burgundije]]. Sarađivao je sa [[ |
Bio je sin krojača, emigranta iz [[Burgundija|Burgundije]]. Sarađivao je sa [[Lorenzo Ghiberti|Gibertijem]] i [[Donatello|Donatelom]]. Nakon nekog vremena opredelio se za arhitekturu. Kao arhitekta bio je pod uticajem [[Filippo Brunelleschi|Filipo Bruneleskija]]. Poznat je po palatama i vilama u [[Firenca|Firenci]] i njenoj okolini. Njegov obožavalac [[Cosimo de' Medici|Cosimo Medici]] mu je poverio [[1444|1444.]] godine izgradnju palatu Mediči-Rikardi u [[Firenca|Firenci]]. |
||
Mikelocovo najznačajnije delo je palata Mediči-Rikardi i on je ovaj projekat gradio više od 20 godina i oko [[1460.]] godine je bio pri kraju gradnje. Ustvari, Medičijevi nisu odobrili [[ |
Mikelocovo najznačajnije delo je palata Mediči-Rikardi i on je ovaj projekat gradio više od 20 godina i oko [[1460|1460.]] godine je bio pri kraju gradnje. Ustvari, Medičijevi nisu odobrili [[Filippo Brunelleschi|Bruneleskijev]] projekat za svoju palatu jer je on verovatno bio isuviše raskošan, podsećao je na raskošne vile iz [[rimsko Carstvo|rimskog carstva]] i poverili su izgradnju manje poznatom arhitekti Mikelociju. On je ovaj objekat rešio pod uticajem [[Filippo Brunelleschi|Bruneleskija]] i vila ima rustikalnu obradu prizemlja (prozore na njoj je kasnije dodao [[Michelangelo Buonarotti|Mikelanđelo]]), sprat je obrađen lakšom obradom kamena od tesanika a treći nivo je neraščlanjen. Na vrhu se nalazi venac kao neki poklopac koji se inspirisao rimskim hramovima i njime se završava i ističu se sva tri nivoa. Sva tri nivoa predstavljaju gradaciju i svaki za sebe čini posebnu celinu. Izgradnja je započeta pre smrti Filipa Brunuleskija i rezultat još uvek podseća na firentinske palate Brunuleskija. |
||
Godine [[1458.]] - [[1461.]] radio je Vilu Mediči u Fisole pored [[Firenca|Firence]].[[1462.]] godine je radio u [[Milano|Milanu]] a nedugo zatim je radio i u [[Dubrovnik]]u na Kneževom dvoru i kuli Minčeta (kojoj je baš ovaj firentinski majstor u službi Republike dao osnov, i na čijoj izradnji je učestvovao ceo grad kome je pretila opasnost od [[Turci|Turaka]]), zajedno sa arhitektom [[Juraj Dalmatinac|Jurajem Dalmatincem]]. |
Godine [[1458|1458.]] - [[1461|1461.]] radio je Vilu Mediči u Fisole pored [[Firenca|Firence]].[[1462|1462.]] godine je radio u [[Milano|Milanu]] a nedugo zatim je radio i u [[Dubrovnik]]u na Kneževom dvoru i kuli Minčeta (kojoj je baš ovaj firentinski majstor u službi Republike dao osnov, i na čijoj izradnji je učestvovao ceo grad kome je pretila opasnost od [[Turci|Turaka]]), zajedno sa arhitektom [[Juraj Dalmatinac|Jurajem Dalmatincem]]. |
||
Umro je prema [[Đorđo |
Umro je prema [[Giorgio Vasari|Đorđo Vazariju]] [[1472|1472.]] godine u [[Firenca|Firenci]], a sahranjen je u manastiru Sv. Marka. |
||
== Izbor iz dela == |
== Izbor iz dela == |
||
* Dogradnja Santisama anunciata, [[Firenca]] [[1444.]] |
* Dogradnja Santisama anunciata, [[Firenca]] [[1444|1444.]] |
||
* Palata Mediči- Rikardi, [[Firenca]] [[1444]]. - [[1464.]] |
* Palata Mediči- Rikardi, [[Firenca]] [[1444]]. - [[1464|1464.]] |
||
* Manastir san Marko [[Firenca]] [[1440.]] |
* Manastir san Marko [[Firenca]] [[1440|1440.]] |
||
* Dom Santa Marija del Fiore, Firenca [[1296.]] - [[1472.]] |
* Dom Santa Marija del Fiore, Firenca [[1296|1296.]] - [[1472|1472.]] |
||
* Vila Mediči, Kaređi - sev. predgrađe [[Firenca|Firence]] |
* Vila Mediči, Kaređi - sev. predgrađe [[Firenca|Firence]] |
||
* Vila Mediči, Kafađiolo |
* Vila Mediči, Kafađiolo |
||
* Palata Komunale, Montepulčiano [[1440.]] |
* Palata Komunale, Montepulčiano [[1440|1440.]] |
||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
Red 38: | Red 38: | ||
# članak o palati Mediči Rikardi iz nemačke Vikipedije |
# članak o palati Mediči Rikardi iz nemačke Vikipedije |
||
# H. W. Janson, ''Istorija umetnosti'', Beograd, Prosveta, [[1982]]. |
# H. W. Janson, ''Istorija umetnosti'', Beograd, Prosveta, [[1982]]. |
||
# PSN ČS Akadémia vied [[Prag|Praha]] [[1962.]] |
# PSN ČS Akadémia vied [[Prag|Praha]] [[1962|1962.]] |
||
# Đina Piskel, ''Opšta istorija umetnosti'', [[Beograd]] [[1974]]. |
# Đina Piskel, ''Opšta istorija umetnosti'', [[Beograd]] [[1974]]. |
||
Verzija na datum 17 juni 2013 u 11:30
Michelozzo | |
---|---|
Rana renesansa | |
Biografske informacije | |
Rođenje | Michelozzo di Bartolomeo Michelozzi cca. 1396 Firenca, Italija |
Smrt | 1472 Firenca |
Nacionalnost | Italijan |
Opus | |
Polje | vajarstvo, arhitektura |
Znamenita djela | |
Mikeloco di Bartolomeo Mikeloci (ital.:Michelozzo di Bartolommeo, *1396. Firenca - † 1472. Firenca) bio je italijanski arhitekta i vajar rane renesanse.
Biografija i delo
Bio je sin krojača, emigranta iz Burgundije. Sarađivao je sa Gibertijem i Donatelom. Nakon nekog vremena opredelio se za arhitekturu. Kao arhitekta bio je pod uticajem Filipo Bruneleskija. Poznat je po palatama i vilama u Firenci i njenoj okolini. Njegov obožavalac Cosimo Medici mu je poverio 1444. godine izgradnju palatu Mediči-Rikardi u Firenci.
Mikelocovo najznačajnije delo je palata Mediči-Rikardi i on je ovaj projekat gradio više od 20 godina i oko 1460. godine je bio pri kraju gradnje. Ustvari, Medičijevi nisu odobrili Bruneleskijev projekat za svoju palatu jer je on verovatno bio isuviše raskošan, podsećao je na raskošne vile iz rimskog carstva i poverili su izgradnju manje poznatom arhitekti Mikelociju. On je ovaj objekat rešio pod uticajem Bruneleskija i vila ima rustikalnu obradu prizemlja (prozore na njoj je kasnije dodao Mikelanđelo), sprat je obrađen lakšom obradom kamena od tesanika a treći nivo je neraščlanjen. Na vrhu se nalazi venac kao neki poklopac koji se inspirisao rimskim hramovima i njime se završava i ističu se sva tri nivoa. Sva tri nivoa predstavljaju gradaciju i svaki za sebe čini posebnu celinu. Izgradnja je započeta pre smrti Filipa Brunuleskija i rezultat još uvek podseća na firentinske palate Brunuleskija.
Godine 1458. - 1461. radio je Vilu Mediči u Fisole pored Firence.1462. godine je radio u Milanu a nedugo zatim je radio i u Dubrovniku na Kneževom dvoru i kuli Minčeta (kojoj je baš ovaj firentinski majstor u službi Republike dao osnov, i na čijoj izradnji je učestvovao ceo grad kome je pretila opasnost od Turaka), zajedno sa arhitektom Jurajem Dalmatincem.
Umro je prema Đorđo Vazariju 1472. godine u Firenci, a sahranjen je u manastiru Sv. Marka.
Izbor iz dela
- Dogradnja Santisama anunciata, Firenca 1444.
- Palata Mediči- Rikardi, Firenca 1444. - 1464.
- Manastir san Marko Firenca 1440.
- Dom Santa Marija del Fiore, Firenca 1296. - 1472.
- Vila Mediči, Kaređi - sev. predgrađe Firence
- Vila Mediči, Kafađiolo
- Palata Komunale, Montepulčiano 1440.
Literatura
- istoimeni članak iz nemačke Vikipedije
- članak o palati Mediči Rikardi iz nemačke Vikipedije
- H. W. Janson, Istorija umetnosti, Beograd, Prosveta, 1982.
- PSN ČS Akadémia vied Praha 1962.
- Đina Piskel, Opšta istorija umetnosti, Beograd 1974.