Matija Petar Katančić – razlika između verzija
m Bot: Migrating 6 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q1038381 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Matija Petar Katančić''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Mathias Petrus Katancsich'', [[Valpovo]], [[12.8.]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24.5.]] [[1825]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik, [[Hrvatski latinizam|latinist]], sveučilišni profesor [[Poetika|poetike]], [[Arheologija|arheologije]] i [[Numizmatika|numizmatike]] te knjižnički kustos. Studirao je [[Teologija|teologiju]] i [[Estetika|estetiku]] u [[Budim]]u. Kao mlada osoba ušao je u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesorom u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Pešta|Pešti]]. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju. |
'''Matija Petar Katančić''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Mathias Petrus Katancsich'', [[Valpovo]], [[12. 8.|12.8.]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24. 5.|24.5.]] [[1825]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik, [[Hrvatski latinizam|latinist]], sveučilišni profesor [[Poetika|poetike]], [[Arheologija|arheologije]] i [[Numizmatika|numizmatike]] te knjižnički kustos. Studirao je [[Teologija|teologiju]] i [[Estetika|estetiku]] u [[Budim]]u. Kao mlada osoba ušao je u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesorom u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Pešta|Pešti]]. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju. |
||
Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog ''[[ |
Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog ''[[Biblija|Svetog pisma]]'' na [[hrvatski jezik]] (prijevod je objavljen 1831. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništva. [[Hvalospjev]]e piše po ugledu na [[Kvint Horacije Flak|Horacija]] i [[pastirske pjesme]] po ugledu na [[Grčka književnost|grčko]] i [[Rimska književnost|latinsko]] [[bukolsko pjesništvo]]. |
||
Njegove prigodne [[Latinski jezik|latinske]] pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate zajedno s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci ''Jesenski plodovi'' (''Fructus autumnales'', 1791), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan i da je bio vešt versifikator. Vredna su mu i dva [[Teorija književnosti|književnoteorijska]] spisa: ''Kratka napomena o prozodiji ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', 1791) i ''Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', 1817). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju hrvatskih stihova u klasičnim [[Metrika|metrima]], a u drugom prvi razmatra hrvatsku književnost s estetičkog stajališta. |
Njegove prigodne [[Latinski jezik|latinske]] pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate zajedno s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci ''Jesenski plodovi'' (''Fructus autumnales'', 1791), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan i da je bio vešt versifikator. Vredna su mu i dva [[Teorija književnosti|književnoteorijska]] spisa: ''Kratka napomena o prozodiji ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', 1791) i ''Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', 1817). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju hrvatskih stihova u klasičnim [[Metrika|metrima]], a u drugom prvi razmatra hrvatsku književnost s estetičkog stajališta. |
||
Verzija na datum 17 juni 2013 u 05:19
Matija Petar Katančić (lat. Mathias Petrus Katancsich, Valpovo, 12.8. 1750. - Budim, 24.5. 1825.), hrvatski književnik, latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos. Studirao je teologiju i estetiku u Budimu. Kao mlada osoba ušao je u franjevce. Dugo je godina bio profesorom u Osijeku, Zagrebu i Pešti. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.
Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog Svetog pisma na hrvatski jezik (prijevod je objavljen 1831. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništva. Hvalospjeve piše po ugledu na Horacija i pastirske pjesme po ugledu na grčko i latinsko bukolsko pjesništvo.
Njegove prigodne latinske pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate zajedno s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci Jesenski plodovi (Fructus autumnales, 1791), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan i da je bio vešt versifikator. Vredna su mu i dva književnoteorijska spisa: Kratka napomena o prozodiji ilirskoga jezika (Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio, 1791) i Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike (De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus, 1817). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju hrvatskih stihova u klasičnim metrima, a u drugom prvi razmatra hrvatsku književnost s estetičkog stajališta.
Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvatskoj, pod naslovom Rasprava o miljokazu (Dissertatio de columna milliaria), u kojoj opisuje rimskom miljokaz pronađen kod Osijeka.