Martovske ide – razlika između verzija
m ispravke |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Cesar-sa mort.jpg|250px|right|thumb|Michele Cammarano: Cezarova smrt, 1798.]] |
[[Datoteka:Cesar-sa mort.jpg|250px|right|thumb|Michele Cammarano: Cezarova smrt, 1798.]] |
||
'''Martovske''' ili '''Ožujske ide''' ({{lang-la|Idus Martii}}) je u [[rimski kalendar|rimskom kalendaru]] bio naziv za [[15.3.|15. mart/ožujak]]. Na taj dan se u [[ |
'''Martovske''' ili '''Ožujske ide''' ({{lang-la|Idus Martii}}) je u [[rimski kalendar|rimskom kalendaru]] bio naziv za [[15. 3.|15. mart/ožujak]]. Na taj dan se u [[Antički Rim|Rimu]] održavala svetkovina u čast boga [[Mars (mitologija)|Marsa]] i održavala vojna parada. Osim u [[mart]]u, izraz ide se koristio i za 15. dan mjeseca [[maj]]a, [[jul]]a i [[oktobar|oktobra]], odnosno 13. dan u svim ostalim mjesecima. |
||
Izraz martovske ide se očuvao i nakon rimskog doba, odnosno dobio novo značenje zato što upravo na taj datum - 15. marta 44. pne. - izvršen [[atentat na Julija Cezara]]. Prema [[Plutarh]]u je prije samog atentata Cezar od vidovnjaka bio upozoren da mu prijeti opasnost na Martovske ide, ali je to upozorenje zanemario. Na putu za [[Pompejev teatar]] je istog vidovnjaka sreo i podozrivo rekao kako su "Martovske ide došle", na što mu je vidovnjak odgovorio "Da, ali još nisu prošle" . Nedugo potom je Cezar ubijen. Susret je dramatizirao William Shakespeare u svojoj drami ''[[ |
Izraz martovske ide se očuvao i nakon rimskog doba, odnosno dobio novo značenje zato što upravo na taj datum - 15. marta 44. pne. - izvršen [[atentat na Julija Cezara]]. Prema [[Plutarh]]u je prije samog atentata Cezar od vidovnjaka bio upozoren da mu prijeti opasnost na Martovske ide, ali je to upozorenje zanemario. Na putu za [[Pompejev teatar]] je istog vidovnjaka sreo i podozrivo rekao kako su "Martovske ide došle", na što mu je vidovnjak odgovorio "Da, ali još nisu prošle" . Nedugo potom je Cezar ubijen. Susret je dramatizirao William Shakespeare u svojoj drami ''[[Julius Caesar (drama)|Julije Cezar]]'', odakle potječe i izreka "Čuvaj se Martovskih ida". |
||
Otada Martovske ide služe kao izraz kojim se opisuje neka opasnost ili nevolja koja prijeti, a koja se ima dogoditi u točno određenom vremenu. |
Otada Martovske ide služe kao izraz kojim se opisuje neka opasnost ili nevolja koja prijeti, a koja se ima dogoditi u točno određenom vremenu. |
||
Verzija na datum 17 juni 2013 u 03:59
Martovske ili Ožujske ide (latinski: Idus Martii) je u rimskom kalendaru bio naziv za 15. mart/ožujak. Na taj dan se u Rimu održavala svetkovina u čast boga Marsa i održavala vojna parada. Osim u martu, izraz ide se koristio i za 15. dan mjeseca maja, jula i oktobra, odnosno 13. dan u svim ostalim mjesecima.
Izraz martovske ide se očuvao i nakon rimskog doba, odnosno dobio novo značenje zato što upravo na taj datum - 15. marta 44. pne. - izvršen atentat na Julija Cezara. Prema Plutarhu je prije samog atentata Cezar od vidovnjaka bio upozoren da mu prijeti opasnost na Martovske ide, ali je to upozorenje zanemario. Na putu za Pompejev teatar je istog vidovnjaka sreo i podozrivo rekao kako su "Martovske ide došle", na što mu je vidovnjak odgovorio "Da, ali još nisu prošle" . Nedugo potom je Cezar ubijen. Susret je dramatizirao William Shakespeare u svojoj drami Julije Cezar, odakle potječe i izreka "Čuvaj se Martovskih ida".
Otada Martovske ide služe kao izraz kojim se opisuje neka opasnost ili nevolja koja prijeti, a koja se ima dogoditi u točno određenom vremenu.