Tigar – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Adding {{Commonscat|Panthera tigris}} |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
| Red 10: | Red 10: | ||
| regnum = [[Životinje|Animalia]] |
| regnum = [[Životinje|Animalia]] |
||
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]] |
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]] |
||
| classis = [[ |
| classis = [[Sisavac|Mammalia]] |
||
| ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] |
| ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] |
||
| familia = [[Mačke|Felidae]] |
| familia = [[Mačke|Felidae]] |
||
| Red 23: | Red 23: | ||
}} |
}} |
||
[[image:Panthera tigris sumatran subspecies.jpg|thumb|250px|left|Podvrsta: sumatranski tigar]] |
[[image:Panthera tigris sumatran subspecies.jpg|thumb|250px|left|Podvrsta: sumatranski tigar]] |
||
'''Tigar''' (Panthera tigris) je najveća i najjača [[mačke|mačka]] na svijetu. Živi u azijskim džunglama, u [[Sibir]]u i [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]. Pripada carstvu [[ |
'''Tigar''' (Panthera tigris) je najveća i najjača [[mačke|mačka]] na svijetu. Živi u azijskim džunglama, u [[Sibir]]u i [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]. Pripada carstvu [[sisavac]]a. |
||
== Osobine == |
== Osobine == |
||
Poznato je devet podvrsta ove vrste (od kojih je jedna pouzdano, a dvije su vjerojatno istrijebljene) koje su međusobno vrlo slične, ali se značajno razlikuju veličinom i težinom. Najmanja podvrsta živi u [[Indonezija|Indoneziji]]. Dug je 140 [[cm]] a rep mu je još oko 60 cm. Mužjaci teže 120 [[kg]] a ženke oko 90 kg. [[Sibirski tigar]] je bitno veći. Dužina tijela mu je oko 2 metra ili čak i više. Rep je dug 90 cm, a može doseći težinu od 250 kg (ženka 150 kg). Time je sibirski tigar, nakon [[ |
Poznato je devet podvrsta ove vrste (od kojih je jedna pouzdano, a dvije su vjerojatno istrijebljene) koje su međusobno vrlo slične, ali se značajno razlikuju veličinom i težinom. Najmanja podvrsta živi u [[Indonezija|Indoneziji]]. Dug je 140 [[centimetar|cm]] a rep mu je još oko 60 cm. Mužjaci teže 120 [[kilogram|kg]] a ženke oko 90 kg. [[Sibirski tigar]] je bitno veći. Dužina tijela mu je oko 2 metra ili čak i više. Rep je dug 90 cm, a može doseći težinu od 250 kg (ženka 150 kg). Time je sibirski tigar, nakon [[medvjed]]a najveći kopneni [[grabežljivci|grabežljivac]]. |
||
[[image:Tiger chasing a deer.jpg|thumb|right|Lov sibirskog tigra]] |
[[image:Tiger chasing a deer.jpg|thumb|right|Lov sibirskog tigra]] |
||
== Rasprostranjenost == |
== Rasprostranjenost == |
||
Tigar živi od [[Indija|Indije]] na istok do [[Kina|Kine]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]], a prema sjeveru do [[Amur]]a i dalje do istočno[[Sibir]]a. Od otoka u Jugoistočnoj Aziji danas živi još samo na [[Sumatra|Sumatri]], dok je na drugim velikim indonezijskim otocima istrijebljen. |
Tigar živi od [[Indija|Indije]] na istok do [[Narodna Republika Kina|Kine]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]], a prema sjeveru do [[Amur]]a i dalje do istočno[[Sibir]]a. Od otoka u Jugoistočnoj Aziji danas živi još samo na [[Sumatra|Sumatri]], dok je na drugim velikim indonezijskim otocima istrijebljen. |
||
Nekada je živio i zapadno od Indije, preko [[Prednja Azija|prednje Azije]] do [[Turska|Turske]], no tu je najvjerojatnije istrijebljen još od 1970-ih godina prošlog stoljeća. |
Nekada je živio i zapadno od Indije, preko [[Prednja Azija|prednje Azije]] do [[Turska|Turske]], no tu je najvjerojatnije istrijebljen još od 1970-ih godina prošlog stoljeća. |
||
| Red 40: | Red 40: | ||
* [[Sibirski tigar]], '''Amurski''' ili '''Usurski''' tigar (''P. t. altaica'') je daleko najveća podrvsta, i nekada je živio na području istočnog Sibira, [[Mandžurija|Mandžurije]] i [[Koreja|Koreje]]. Zbog masivnog lova, broj im je na graničnim kinesko-ruskim i kinesko-korejskim područjima bio samo oko 150 jedinki. U međuvremenu se, zahvaljujući mjerama zaštite, broj ponovo popeo na oko 500 jedinki, no još ga se smatra vrlo ugroženim. |
* [[Sibirski tigar]], '''Amurski''' ili '''Usurski''' tigar (''P. t. altaica'') je daleko najveća podrvsta, i nekada je živio na području istočnog Sibira, [[Mandžurija|Mandžurije]] i [[Koreja|Koreje]]. Zbog masivnog lova, broj im je na graničnim kinesko-ruskim i kinesko-korejskim područjima bio samo oko 150 jedinki. U međuvremenu se, zahvaljujući mjerama zaštite, broj ponovo popeo na oko 500 jedinki, no još ga se smatra vrlo ugroženim. |
||
[[image:Tigergebiss.jpg|thumb|150px|right|Tigrova čeljust]] |
[[image:Tigergebiss.jpg|thumb|150px|right|Tigrova čeljust]] |
||
* [[Južnokineski tigar]] (''P. t. amoyensis'') je podvrsta koja je nekada živjela na cijelom području [[Kina|Kine]], dok danas u prirodi živi još samo oko 40 jedinki u planinskom području Guandonga. Vrlo je vjerojatno, da je to slijedeća podvrsta osuđena na izumiranje; kad bi mjere zaštite i uspjele, upitno je da li je tako malena populacija još sposobna da se obnovi (vidi [[genetičko usko grlo]]). Tek kasno se počelo s programom uzgoja u [[zoološki vrt|zoološkim vrtovima]], tako da se teško može računati s uspjehom, jer i životinje za uzgoj potiču iz iste, genetički vrlo ograničene populacije. |
* [[Južnokineski tigar]] (''P. t. amoyensis'') je podvrsta koja je nekada živjela na cijelom području [[Narodna Republika Kina|Kine]], dok danas u prirodi živi još samo oko 40 jedinki u planinskom području Guandonga. Vrlo je vjerojatno, da je to slijedeća podvrsta osuđena na izumiranje; kad bi mjere zaštite i uspjele, upitno je da li je tako malena populacija još sposobna da se obnovi (vidi [[genetičko usko grlo]]). Tek kasno se počelo s programom uzgoja u [[zoološki vrt|zoološkim vrtovima]], tako da se teško može računati s uspjehom, jer i životinje za uzgoj potiču iz iste, genetički vrlo ograničene populacije. |
||
* '''[[Balijski tigar]]''' (''P. t. balica'') je živio [[endem]]ski na otoku [[Bali]]ju i intenzivnim lovom kao i uništavanjem staništa istrijebljen je još 1940-ih godina prošlog stoljeća. |
* '''[[Balijski tigar]]''' (''P. t. balica'') je živio [[endem]]ski na otoku [[Bali]]ju i intenzivnim lovom kao i uništavanjem staništa istrijebljen je još 1940-ih godina prošlog stoljeća. |
||
Verzija na datum 17 juni 2013 u 00:48
Za ostala značenja, vidi Tigar (razvrstavanje).
| Tigar | |
|---|---|
| |
| Panthera tigris tigris | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Ugroženi (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Carnivora |
| Porodica: | Felidae |
| Potporodica: | Pantherinae |
| Rod: | Panthera |
| Vrsta: | P. tigris |
| Dvojni naziv | |
| Panthera tigris (Linnaeus, 1758) | |
| |
| Životni prostor tigrova 1900. i 1990. | |
Tigar (Panthera tigris) je najveća i najjača mačka na svijetu. Živi u azijskim džunglama, u Sibiru i jugoistočnoj Aziji. Pripada carstvu sisavaca.
Osobine
Poznato je devet podvrsta ove vrste (od kojih je jedna pouzdano, a dvije su vjerojatno istrijebljene) koje su međusobno vrlo slične, ali se značajno razlikuju veličinom i težinom. Najmanja podvrsta živi u Indoneziji. Dug je 140 cm a rep mu je još oko 60 cm. Mužjaci teže 120 kg a ženke oko 90 kg. Sibirski tigar je bitno veći. Dužina tijela mu je oko 2 metra ili čak i više. Rep je dug 90 cm, a može doseći težinu od 250 kg (ženka 150 kg). Time je sibirski tigar, nakon medvjeda najveći kopneni grabežljivac.
Rasprostranjenost
Tigar živi od Indije na istok do Kine i Jugoistočne Azije, a prema sjeveru do Amura i dalje do istočnoSibira. Od otoka u Jugoistočnoj Aziji danas živi još samo na Sumatri, dok je na drugim velikim indonezijskim otocima istrijebljen.
Nekada je živio i zapadno od Indije, preko prednje Azije do Turske, no tu je najvjerojatnije istrijebljen još od 1970-ih godina prošlog stoljeća.
Tigrovi su prije svega šumske životinje, jer im je za lov prikradanjem potreban šumski podrast.
Podvrste
- Sibirski tigar, Amurski ili Usurski tigar (P. t. altaica) je daleko najveća podrvsta, i nekada je živio na području istočnog Sibira, Mandžurije i Koreje. Zbog masivnog lova, broj im je na graničnim kinesko-ruskim i kinesko-korejskim područjima bio samo oko 150 jedinki. U međuvremenu se, zahvaljujući mjerama zaštite, broj ponovo popeo na oko 500 jedinki, no još ga se smatra vrlo ugroženim.
- Južnokineski tigar (P. t. amoyensis) je podvrsta koja je nekada živjela na cijelom području Kine, dok danas u prirodi živi još samo oko 40 jedinki u planinskom području Guandonga. Vrlo je vjerojatno, da je to slijedeća podvrsta osuđena na izumiranje; kad bi mjere zaštite i uspjele, upitno je da li je tako malena populacija još sposobna da se obnovi (vidi genetičko usko grlo). Tek kasno se počelo s programom uzgoja u zoološkim vrtovima, tako da se teško može računati s uspjehom, jer i životinje za uzgoj potiču iz iste, genetički vrlo ograničene populacije.
- Balijski tigar (P. t. balica) je živio endemski na otoku Baliju i intenzivnim lovom kao i uništavanjem staništa istrijebljen je još 1940-ih godina prošlog stoljeća.
- Indokineski tigar (P. t. corbetti) nastanjuje kopnene dijelove Jugoistočne Azije; postoji još oko 1.500 jedinki koje su gotovo sve u Kambodži i Laosu. U drugim državama ovog područja su već istrijebljenji ili su neposredno pred istrijebljenjem.
- Malajski tigar (P. t. jacksoni) je ranije smatran indokineskim tigrom. Tek 2004. je genetičkom analizom utvrđeno, da je riječ o zasebnoj podvrsti. Živi na području malajskog poluotoka i pred izumiranjem je.
- Sumatranski tigar (P. t. sumatrae) je jedina otočna podvrsta koja je do danas preživjela. U brdskim područjima Sumatre živi još oko 500 jedinki. To je od svih živućih podvsta rastom najmanja.
- Javanski tigar (P. t. sondaica) je živio na Javi, najgušće naseljenom otoku Indonezije. Jedna jedinka je zadnji put viđena 1979. i od tada se ta podvrsta smatra izumrlom.
Ugroženost
Tigrovi su vrlo ugrožena vrsta: broj tigrova je od 5.000 do 7.000. Zapravo, tigrova je više u zoološkim vrtovima, nego u divljini. U idućih bi nekoliko godina tigrovi u prirodi mogli izumrijeti, pa bi se mogli vidjeti samo iza ograde. Da se to ne dogodi, bengalski su tigrovi uvedeni u afričke savane. Tigrovi jedu bivole, jelene, dikobraze, zmije, žabe, miševe, a u nuždi, kad su stari i bolesni mogu napasti i ljude. U Hrvatskoj tigrovi, poglavito sibirski, žive u Zoološkom vrtu grada Zagreba, Zoološkom vrtu i akvariju grada Osijeka, Prirodoslovnom muzeju i zoološkom vrtu grada Splita, Zoološkom vrtu u Našicama i posebnom čuvalištu sibirskih tigrova nedaleko od Križevaca - svim!
