Viskoznost – razlika između verzija
preuzeto s hrvatske Wikipedije |
(nema razlike)
|
Verzija na datum 22 januar 2008 u 12:59
Viskoznost (unutarnje trenje) je osobina tekućina i plinova da pružaju otpor međusobnom kretanju njihovih slojeva.
Jače viskozna tvar djeluje ljepljivo i teško se preljeva. Ulje ima veću viskoznost od vode ali ima manju gustoću i pliva na vodi. Grijanjem ulje znatno gubi na viskoznosti dok se viskoznost vode smanjuje manje pri zagrijavanju. Viskoznost tvari opisuje koeficjent viskoznosti η i mjeri se u paskal-sekundama (Pa · s).
Neke tvari i njihov koeficjent viskoznosti η:
Fluid | voda (20°C) | voda (100°C) | etanol (20°C) | krv (37°C) | mot. ulje SAE30 (0°C) | mot. ulje SAE30 (20°C) | benzin (20°C) | zrak (20°C) | zrak (70°C) | vodik (20°C) |
η | 1 | 0,28 | 0,11 | 4 | 110 | 30 | 0,29 | 0,018 | 0,0195 | 0,0009 |
Viskoznost motornih ulja označava se posebnom SAE skalom američke udruge automobilskih inženjera. Veći broj oznake označuje veću viskoznost. U motorima automobila se zato zimi preporučuje uporaba ulja SAE 10 zimi, a SAE 30 ljeti. U mjenjaču automobila koristi se SAE 90.
Tvari vrlo velike viskoznosti na prijelazu su između amorfnih čvrstih tijela i tekućina. U većini tekućina viskoznost se smanjuje zagrijavanjem. U preradi plastičnih masa, gume ili polimera susreću se "nenjutnovske" tekućine (eng. Non-Newtonian fluids) kojima je osobina povećavanje viskoznosti zagrijavanjem.