Magnus Bosonogi – razlika između verzija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-Category: +Kategorija:) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 5: | Red 5: | ||
| slika = Magnus Berrføtt 1.png |
| slika = Magnus Berrføtt 1.png |
||
| opis = Crtež kovanice Magnusa Bosonogog.<ref>Skaare, Kolbjørn (1995). ''Norges mynthistorie''. 1. Universitetsforlaget. p. 57.</ref> |
| opis = Crtež kovanice Magnusa Bosonogog.<ref>Skaare, Kolbjørn (1995). ''Norges mynthistorie''. 1. Universitetsforlaget. p. 57.</ref> |
||
| sukcesija = [[ |
| sukcesija = [[spisak norveških kraljeva|kralj Norveške]] |
||
| vladavina = septembar 1093 – 24. august 1103 |
| vladavina = septembar 1093 – 24. august 1103 |
||
| prethodnik = [[Olaf III od Norveške|Olaf III]] |
| prethodnik = [[Olaf III od Norveške|Olaf III]] |
||
| nasljednik = [[Sigurd |
| nasljednik = [[Sigurd Jorsalfare|Sigurd I]], [[Eystein I od Norveške|Eystein I]] i [[Olaf Magnusson od Norveške|Olaf Magnusson]] |
||
| regent = [[Haakon Magnusson od Norveške|Haakon Magnusson]] (do 1095) |
| regent = [[Haakon Magnusson od Norveške|Haakon Magnusson]] (do 1095) |
||
| reg-type = suvladar |
| reg-type = suvladar |
||
| puno ime = Magnús Óláfsson |
| puno ime = Magnús Óláfsson |
||
| supružnik = [[Margaret Fredkulla|Margaret od Švedske]] |
| supružnik = [[Margaret Fredkulla|Margaret od Švedske]] |
||
| potomstvo = [[Eystein I od Norveške]]<br>[[Sigurd |
| potomstvo = [[Eystein I od Norveške]]<br>[[Sigurd Jorsalfare|Sigurd I od Norveške]]<br>[[Olaf Magnusson od Norveške]]<br>[[Ragnhild Magnusdatter|Ragnhild, danska pretendentica]]<br>[[Tora Magnusdatter]]<br>[[Harald IV od Norveške]] (sporno)<br>[[Sigurd Slembe]] (sporno) |
||
| kuća = [[Kuća Hardrada]] |
| kuća = [[Kuća Hardrada]] |
||
| dinastija = [[Dinastija Lijepokosog]] |
| dinastija = [[Dinastija Lijepokosog]] |
||
Red 23: | Red 23: | ||
| mjesto smrti = kraj [[River Quoile]]a, [[Ulster]], [[Irska]] |
| mjesto smrti = kraj [[River Quoile]]a, [[Ulster]], [[Irska]] |
||
| mjesto sahrane = kraj crkve sv. Patrika, [[Downpatrick]], [[Ulster]], [[Irska]] |
| mjesto sahrane = kraj crkve sv. Patrika, [[Downpatrick]], [[Ulster]], [[Irska]] |
||
| religija = [[kršćanstvo]] ([[Katolička crkva|rimokatoličanstvo]]) |
| religija = [[hrišćanstvo|kršćanstvo]] ([[Katolička crkva|rimokatoličanstvo]]) |
||
}} |
}} |
||
'''Magnus Olafsson''' ([[staronordijski]]: ''Magnús Óláfsson''; 1073 – 24. august 1103), poznatiji kao '''Magnus Bosonogi''' ([[staronordijski]]: ''Magnús berfœttr'', [[norveški jezik|norveški]]: ''Magnus Berrføtt''),<ref>""Golonogi" se također koristi. Originalni nordijski izrazi su ''berfœttr'', ''berbeinn'' i ''berleggr'' (Power (1986) p. 122).</ref> je bio [[kraljevi Norveške|kralj Norveške]] od 1093. do smrti kao '''Magnus III'''. Zahvaljujući pohodima na [[Britansko otočje]], također je vladao i krao [[kralja Manna i Otoka]] od 1098. i [[kralj Dublina]] od 1102. |
'''Magnus Olafsson''' ([[staronordijski jezik|staronordijski]]: ''Magnús Óláfsson''; 1073 – 24. august 1103), poznatiji kao '''Magnus Bosonogi''' ([[staronordijski jezik|staronordijski]]: ''Magnús berfœttr'', [[norveški jezik|norveški]]: ''Magnus Berrføtt''),<ref>""Golonogi" se također koristi. Originalni nordijski izrazi su ''berfœttr'', ''berbeinn'' i ''berleggr'' (Power (1986) p. 122).</ref> je bio [[kraljevi Norveške|kralj Norveške]] od 1093. do smrti kao '''Magnus III'''. Zahvaljujući pohodima na [[Britansko otočje]], također je vladao i krao [[kralja Manna i Otoka]] od 1098. i [[kralj Dublina]] od 1102. |
||
Magnus je ispočetka vladao u nesigurnom kondominiju sa svojim rođakom [[Haakon Magnusson od Norveške|Haakonom Magnussonom]] sve do njegove smrti 1095. Neki od bunovničkih plemića su nakon toga odbili priznati Magnusa za kralja, ali je njihov ustanak ubrzo skrušen. Nakon što je osigurao vlast na unutrašnjem planu, poduzeo je veliki pohod na obale [[Irsko more|Irskog mora]] od 1098. do 1099. godine, pri čemu su Norvežani osvojili [[Orkney]], [[Hebridi|Hebride]] i [[Otok Man|Mann]] ("Južne otoke"), te [[Anglesey]] ispred obale [[Wales]]a. Vjeruje se da je sebe učinio sizerenom [[Galloway]]a, a možda i [[Kraljevina Gwynedd|Gwynedda]]. Dio historičara pretpostavlja da je Magnus u prvoj godini vladavine možda pokrenuo i pohod na [[Škotska|Škotsku]], ali o tome nema dokaza. Nakon povratka u Norvešku pokrenuo je pohod na oblast [[Västra Götaland (okrug)|Västergötland]] u [[Švedska|Švedskoj]], okončan mirovnim sporazumom 1101. temeljem koga se oženio za [[Margaret Fredkulla|Margaret od Švedske]] i kao miraz primio [[Dalsland]]. Magnus je nakon toga krenuo na posljednji, a možda i najveći pohod 1102. godine, s namjerom da osvoji [[Irska|Irsku]]. Ušao je u savez s najmoćnijim irskim kraljem [[Muirchertach Ua Briain]]om od [[Munster]]a. Iako je uspio osvojiti [[Kraljevina Dublin|Dublin]], sljedeće godine su ga u zasjedi ubili [[Ulaid]]i. |
Magnus je ispočetka vladao u nesigurnom kondominiju sa svojim rođakom [[Haakon Magnusson od Norveške|Haakonom Magnussonom]] sve do njegove smrti 1095. Neki od bunovničkih plemića su nakon toga odbili priznati Magnusa za kralja, ali je njihov ustanak ubrzo skrušen. Nakon što je osigurao vlast na unutrašnjem planu, poduzeo je veliki pohod na obale [[Irsko more|Irskog mora]] od 1098. do 1099. godine, pri čemu su Norvežani osvojili [[Orkneyski otoci|Orkney]], [[Hebridi|Hebride]] i [[Otok Man|Mann]] ("Južne otoke"), te [[Anglesey]] ispred obale [[Wales]]a. Vjeruje se da je sebe učinio sizerenom [[Galloway]]a, a možda i [[Kraljevina Gwynedd|Gwynedda]]. Dio historičara pretpostavlja da je Magnus u prvoj godini vladavine možda pokrenuo i pohod na [[Škotska|Škotsku]], ali o tome nema dokaza. Nakon povratka u Norvešku pokrenuo je pohod na oblast [[Västra Götaland (okrug)|Västergötland]] u [[Švedska|Švedskoj]], okončan mirovnim sporazumom 1101. temeljem koga se oženio za [[Margaret Fredkulla|Margaret od Švedske]] i kao miraz primio [[Dalsland]]. Magnus je nakon toga krenuo na posljednji, a možda i najveći pohod 1102. godine, s namjerom da osvoji [[Irska|Irsku]]. Ušao je u savez s najmoćnijim irskim kraljem [[Muirchertach Ua Briain]]om od [[Munster]]a. Iako je uspio osvojiti [[Kraljevina Dublin|Dublin]], sljedeće godine su ga u zasjedi ubili [[Ulaid]]i. |
||
Prema [[island]]skom historičaru [[Snorri Sturluson|Snorriju Strurlusonu]], Magnus je nadimak "Bosonogi" stekao zbog običaja da nosi [[Geli|gelske]] nošnje Iraca i Škota, uključujući kratke tunike s golim nogama. Druga verzija navodi da je jednom bio prisiljen bježati bez cipela, dok treća navodi da je, poput Iraca, jahao bosonog.<ref name="CoinCabinet">{{Cite web|url=http://www.dokpro.uio.no/umk_eng/myntherr/mb.html|title= Magnus Berrføtt (Magnus III Bareleg) 1093-1103|year=1995|work=University of Oslo Coin Cabinet}}</ref> Agresivni pohodi su mu dali nadimak "Ratnik Magnus" (''styrjaldar-Magnús'').<ref name="CoinCabinet"/><ref name="NBL">{{Cite web|url=http://www.snl.no/.nbl_biografi/Magnus_3_Olavsson_Berrf%C3%B8tt/utdypning|title=Magnus 3 Olavsson Berrføtt – utdypning|author=[[Claus Krag|Krag, Claus]]|work=Norsk biografisk leksikon|language=Norwegian|accessdate=6. I 2013}}</ref> Njegova desetgodišnja vladavina je, s druge strane, u Norvešku uvela evropski model crkvene organizacije i više centralizacije u državnoj upravi.<ref name="NBL"/> Kasnije generacije su ga, pak, češće prikazivale kao [[Vikinzi|vikinškog]] ratnika nego srednjovjekovnog monarha.<ref>Power (1994) p. 222</ref> Magnus je bio posljednji norveški kralj poginuo izvan granica domovine, pa se ponekad i zbog toga naziva posljednjim vikinškim kraljem.<ref name="NBL"/> |
Prema [[island]]skom historičaru [[Snorri Sturluson|Snorriju Strurlusonu]], Magnus je nadimak "Bosonogi" stekao zbog običaja da nosi [[Geli|gelske]] nošnje Iraca i Škota, uključujući kratke tunike s golim nogama. Druga verzija navodi da je jednom bio prisiljen bježati bez cipela, dok treća navodi da je, poput Iraca, jahao bosonog.<ref name="CoinCabinet">{{Cite web|url=http://www.dokpro.uio.no/umk_eng/myntherr/mb.html|title= Magnus Berrføtt (Magnus III Bareleg) 1093-1103|year=1995|work=University of Oslo Coin Cabinet}}</ref> Agresivni pohodi su mu dali nadimak "Ratnik Magnus" (''styrjaldar-Magnús'').<ref name="CoinCabinet"/><ref name="NBL">{{Cite web|url=http://www.snl.no/.nbl_biografi/Magnus_3_Olavsson_Berrf%C3%B8tt/utdypning|title=Magnus 3 Olavsson Berrføtt – utdypning|author=[[Claus Krag|Krag, Claus]]|work=Norsk biografisk leksikon|language=Norwegian|accessdate=6. I 2013}}</ref> Njegova desetgodišnja vladavina je, s druge strane, u Norvešku uvela evropski model crkvene organizacije i više centralizacije u državnoj upravi.<ref name="NBL"/> Kasnije generacije su ga, pak, češće prikazivale kao [[Vikinzi|vikinškog]] ratnika nego srednjovjekovnog monarha.<ref>Power (1994) p. 222</ref> Magnus je bio posljednji norveški kralj poginuo izvan granica domovine, pa se ponekad i zbog toga naziva posljednjim vikinškim kraljem.<ref name="NBL"/> |
||
Red 49: | Red 49: | ||
{{s-reg}} |
{{s-reg}} |
||
{{s-bef|before=[[Olaf III od Norveške|Olaf III]]}} |
{{s-bef|before=[[Olaf III od Norveške|Olaf III]]}} |
||
{{s-ttl|title=[[ |
{{s-ttl|title=[[spisak norveških kraljeva|kralj Norveške]]|years=1093–1103|regent1=[[Haakon Magnusson od Norveške|Haakon Magnusson]]|years1=1093–1095}} |
||
{{s-aft|after=[[Sigurd |
{{s-aft|after=[[Sigurd Jorsalfare|Sigurd I]],<br> [[Eystein I od Norveške|Eystein I]] &<br>[[Olaf Magnusson od Norveške|Olaf Magnusson]]}} |
||
{{succession box | title=[[kralj Manna i Otoka]] | before=[[Domnall mac Taidc Ua Briain|Domnall mac Taidc]] | after=[[Sigurd |
{{succession box | title=[[kralj Manna i Otoka]] | before=[[Domnall mac Taidc Ua Briain|Domnall mac Taidc]] | after=[[Sigurd Jorsalfare|Sigurd od Norveške]]|years=1098–1102}} |
||
{{succession box | title=[[kralj Dublina]] | before=[[Domnall mac Taidc Ua Briain|Domnall mac Taidc]] | after=[[Domnall mac Taidc Ua Briain|Domnall mac Taidc]] |years=1102–1103}} |
{{succession box | title=[[kralj Dublina]] | before=[[Domnall mac Taidc Ua Briain|Domnall mac Taidc]] | after=[[Domnall mac Taidc Ua Briain|Domnall mac Taidc]] |years=1102–1103}} |
||
{{end}} |
{{end}} |
Verzija na datum 16 juni 2013 u 20:02
Magnus Bosonogi | |
---|---|
Vladavina | septembar 1093 – 24. august 1103 |
Prethodnik | Olaf III |
Nasljednik | Sigurd I, Eystein I i Olaf Magnusson |
suvladar | Haakon Magnusson (do 1095) |
Suprug/a | Margaret od Švedske |
Potomstvo | Eystein I od Norveške Sigurd I od Norveške Olaf Magnusson od Norveške Ragnhild, danska pretendentica Tora Magnusdatter Harald IV od Norveške (sporno) Sigurd Slembe (sporno) |
Puno ime | Magnús Óláfsson |
Kuća | Kuća Hardrada |
Otac | Olaf III od Norveške |
Majka | Tora Arnesdatter or Joansdatter |
Rođen/a | 1073 Norveška |
Umro/la | 24. august 1103. (dob: 29–30) kraj River Quoilea, Ulster, Irska |
Religija | kršćanstvo (rimokatoličanstvo) |
Magnus Olafsson (staronordijski: Magnús Óláfsson; 1073 – 24. august 1103), poznatiji kao Magnus Bosonogi (staronordijski: Magnús berfœttr, norveški: Magnus Berrføtt),[1] je bio kralj Norveške od 1093. do smrti kao Magnus III. Zahvaljujući pohodima na Britansko otočje, također je vladao i krao kralja Manna i Otoka od 1098. i kralj Dublina od 1102.
Magnus je ispočetka vladao u nesigurnom kondominiju sa svojim rođakom Haakonom Magnussonom sve do njegove smrti 1095. Neki od bunovničkih plemića su nakon toga odbili priznati Magnusa za kralja, ali je njihov ustanak ubrzo skrušen. Nakon što je osigurao vlast na unutrašnjem planu, poduzeo je veliki pohod na obale Irskog mora od 1098. do 1099. godine, pri čemu su Norvežani osvojili Orkney, Hebride i Mann ("Južne otoke"), te Anglesey ispred obale Walesa. Vjeruje se da je sebe učinio sizerenom Gallowaya, a možda i Gwynedda. Dio historičara pretpostavlja da je Magnus u prvoj godini vladavine možda pokrenuo i pohod na Škotsku, ali o tome nema dokaza. Nakon povratka u Norvešku pokrenuo je pohod na oblast Västergötland u Švedskoj, okončan mirovnim sporazumom 1101. temeljem koga se oženio za Margaret od Švedske i kao miraz primio Dalsland. Magnus je nakon toga krenuo na posljednji, a možda i najveći pohod 1102. godine, s namjerom da osvoji Irsku. Ušao je u savez s najmoćnijim irskim kraljem Muirchertach Ua Briainom od Munstera. Iako je uspio osvojiti Dublin, sljedeće godine su ga u zasjedi ubili Ulaidi.
Prema islandskom historičaru Snorriju Strurlusonu, Magnus je nadimak "Bosonogi" stekao zbog običaja da nosi gelske nošnje Iraca i Škota, uključujući kratke tunike s golim nogama. Druga verzija navodi da je jednom bio prisiljen bježati bez cipela, dok treća navodi da je, poput Iraca, jahao bosonog.[2] Agresivni pohodi su mu dali nadimak "Ratnik Magnus" (styrjaldar-Magnús).[2][3] Njegova desetgodišnja vladavina je, s druge strane, u Norvešku uvela evropski model crkvene organizacije i više centralizacije u državnoj upravi.[3] Kasnije generacije su ga, pak, češće prikazivale kao vikinškog ratnika nego srednjovjekovnog monarha.[4] Magnus je bio posljednji norveški kralj poginuo izvan granica domovine, pa se ponekad i zbog toga naziva posljednjim vikinškim kraljem.[3]
Izvori
- ↑ ""Golonogi" se također koristi. Originalni nordijski izrazi su berfœttr, berbeinn i berleggr (Power (1986) p. 122).
- ↑ 2,0 2,1 „Magnus Berrføtt (Magnus III Bareleg) 1093-1103”. University of Oslo Coin Cabinet. 1995.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Krag, Claus. „Magnus 3 Olavsson Berrføtt – utdypning” (Norwegian). Norsk biografisk leksikon. Pristupljeno 6. I 2013.
- ↑ Power (1994) p. 222
Vanjske veze
- Primarni izvori
- Magnus Barefoot's saga by Snorri Sturluson (c. 1230), English translation
- Chronicles of the Kings of Mann and the Isles (c. 1262), in Latin with English translation
- Orkneyinga saga (c. 1230), English translation
- Morkinskinna (c. 1220s), in Old Norse
- Fagrskinna (c. 1220s), in Old Norse
Magnus Bosonogi bočni ogranak od Dinastija Lijepokosog Rođen/a: 1073 Umro/la: 24. august 1103
| ||
Kraljevske titule | ||
---|---|---|
Prethodi: Olaf III |
kralj Norveške 1093–1103 Haakon Magnusson (1093–1095) |
Slijedi: Sigurd I, Eystein I & Olaf Magnusson |
Prethodi: Domnall mac Taidc |
kralj Manna i Otoka 1098–1102 |
Slijedi: Sigurd od Norveške |
Prethodi: Domnall mac Taidc |
kralj Dublina 1102–1103 |
Slijedi: Domnall mac Taidc |