Olaf III od Norveške – razlika između verzija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-Category: +Kategorija:) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 5: | Red 5: | ||
| slika = Olav Kyrre mynt 1.jpg |
| slika = Olav Kyrre mynt 1.jpg |
||
| opis = Kovanica pripisana Olafu. |
| opis = Kovanica pripisana Olafu. |
||
| sukcesija = [[ |
| sukcesija = [[spisak norveških kraljeva|kralj Norveške]] |
||
| vladavina = 1067–1093 |
| vladavina = 1067–1093 |
||
| prethodnik = [[Magnus II od Norveške|Magnus II]] |
| prethodnik = [[Magnus II od Norveške|Magnus II]] |
||
Red 21: | Red 21: | ||
}} |
}} |
||
'''Olaf III od Norveške''' ili '''Olaf Kyrre''' (cca. 1050 – 1093), odnosno '''Olaf Haraldsson''', bio je [[kraljevi Norveške|kralj Norveške]] od 1067. do smrti.<ref>[http://www.snl.no/.nbl_biografi/Olav_3_Haraldsson_Kyrre/utdypning ''Olav 3 Haraldsson Kyrre'' (Store norske leksikon)]</ref> Bio je sin kralja [[Harald Hardrada|Haralda Hardrade]] koga je pratio na njegovoj invaziji [[Kraljevina Engleske|Engleske]] 1066. godine; za razliku od oca je preživio [[Bitka na Stamford Bridgeu|bitku na Stamford Bridgeu]] te se godinu dana kasnije vratio u Norvešku, gdje je podijelio vlast sa bratom [[Magnus II od Norveške|Magnusom II]]. Dvije godine kasnije je Magnus umro, te je Olaf nastavio vladati sam. Njegovu dugu vladavinu je obilježila miroljubiva vanjska politika, odnosno sklapanje sporazuma sa susjedima; od toga je najvažniji bio sporazum sa [[Danska|danskim]] kraljem [[Svend Estridsen|Svendom Estridsenom]] čiju je kćer [[Ingerid od Danske|Ingerid]] uzeo za ženu. Olaf je također napustio očevu neprijateljsku politiku prema [[Bremenska nadbiskupija|Bremenskoj nadbiskupiji]], kojoj je priznao crkvenu nadležnost nad Norveškom. Period mira je iskorišten da se u Norveškoj reorganizira crkva, odnosno biskupi - koji su dotada bili dio kraljeve putujće [[svita|svite]] - dobiju trajna sjedišta. Godine 970. je, prema predaji, postavio temelje grada [[Bergen]]a. U Norveškoj su se u njegovo vrijeme prvi put javili [[ |
'''Olaf III od Norveške''' ili '''Olaf Kyrre''' (cca. 1050 – 1093), odnosno '''Olaf Haraldsson''', bio je [[kraljevi Norveške|kralj Norveške]] od 1067. do smrti.<ref>[http://www.snl.no/.nbl_biografi/Olav_3_Haraldsson_Kyrre/utdypning ''Olav 3 Haraldsson Kyrre'' (Store norske leksikon)]</ref> Bio je sin kralja [[Harald Hardrada|Haralda Hardrade]] koga je pratio na njegovoj invaziji [[Kraljevina Engleske|Engleske]] 1066. godine; za razliku od oca je preživio [[Bitka na Stamford Bridgeu|bitku na Stamford Bridgeu]] te se godinu dana kasnije vratio u Norvešku, gdje je podijelio vlast sa bratom [[Magnus II od Norveške|Magnusom II]]. Dvije godine kasnije je Magnus umro, te je Olaf nastavio vladati sam. Njegovu dugu vladavinu je obilježila miroljubiva vanjska politika, odnosno sklapanje sporazuma sa susjedima; od toga je najvažniji bio sporazum sa [[Danska|danskim]] kraljem [[Svend Estridsen|Svendom Estridsenom]] čiju je kćer [[Ingerid od Danske|Ingerid]] uzeo za ženu. Olaf je također napustio očevu neprijateljsku politiku prema [[Bremenska nadbiskupija|Bremenskoj nadbiskupiji]], kojoj je priznao crkvenu nadležnost nad Norveškom. Period mira je iskorišten da se u Norveškoj reorganizira crkva, odnosno biskupi - koji su dotada bili dio kraljeve putujće [[svita|svite]] - dobiju trajna sjedišta. Godine 970. je, prema predaji, postavio temelje grada [[Bergen]]a. U Norveškoj su se u njegovo vrijeme prvi put javili [[esnaf|cehovi]], a vjeruje se da su se i prvi put počeli zapisivati zakoni. |
||
U braku sa Ingerid nije imao potomaka; s druge strane je imao nezakonitog sina po imenu [[Magnus Bosonogi]]. Nakon što je Olaf III umro, godine 1093. je očevo prijestolje naslijedio zajedno sa rođakom [[Haakon Magnusson od Norveške|Haakonom Magnussonom]]. |
U braku sa Ingerid nije imao potomaka; s druge strane je imao nezakonitog sina po imenu [[Magnus Bosonogi]]. Nakon što je Olaf III umro, godine 1093. je očevo prijestolje naslijedio zajedno sa rođakom [[Haakon Magnusson od Norveške|Haakonom Magnussonom]]. |
Verzija na datum 16 juni 2013 u 12:35
- Olaf III se preusmjerava ovdje. Također se može odnositi na Olafa III Guthfrinsona od Dublina i Olofa III Skötkonunga od Švedske. Ponekad se i Olaf II od Danske broji kao III ako se kao monarh računa i prethodni protiv-kralj.
Olaf III od Norveške | |
---|---|
Vladavina | 1067–1093 |
Prethodnik | Magnus II |
Nasljednik | Haakon Magnusson i Magnus III |
Suprug/a | Ingerid od Danske |
Potomstvo | Magnus III od Norveške |
Puno ime | Olaf Haraldsson |
Kuća | Kuća Hardrada |
Otac | Harald III od Norveške |
Majka | Tora Torbergsdatter |
Rođen/a | cca. 1050 |
Umro/la | 1093 Håkeby, Tanum |
Olaf III od Norveške ili Olaf Kyrre (cca. 1050 – 1093), odnosno Olaf Haraldsson, bio je kralj Norveške od 1067. do smrti.[1] Bio je sin kralja Haralda Hardrade koga je pratio na njegovoj invaziji Engleske 1066. godine; za razliku od oca je preživio bitku na Stamford Bridgeu te se godinu dana kasnije vratio u Norvešku, gdje je podijelio vlast sa bratom Magnusom II. Dvije godine kasnije je Magnus umro, te je Olaf nastavio vladati sam. Njegovu dugu vladavinu je obilježila miroljubiva vanjska politika, odnosno sklapanje sporazuma sa susjedima; od toga je najvažniji bio sporazum sa danskim kraljem Svendom Estridsenom čiju je kćer Ingerid uzeo za ženu. Olaf je također napustio očevu neprijateljsku politiku prema Bremenskoj nadbiskupiji, kojoj je priznao crkvenu nadležnost nad Norveškom. Period mira je iskorišten da se u Norveškoj reorganizira crkva, odnosno biskupi - koji su dotada bili dio kraljeve putujće svite - dobiju trajna sjedišta. Godine 970. je, prema predaji, postavio temelje grada Bergena. U Norveškoj su se u njegovo vrijeme prvi put javili cehovi, a vjeruje se da su se i prvi put počeli zapisivati zakoni.
U braku sa Ingerid nije imao potomaka; s druge strane je imao nezakonitog sina po imenu Magnus Bosonogi. Nakon što je Olaf III umro, godine 1093. je očevo prijestolje naslijedio zajedno sa rođakom Haakonom Magnussonom.
Vanjske veze
Olaf Kyrre bočni ogranak od Dinastija Lijepokosog Rođen/a: cca. 1050 Umro/la: 1093
| ||
Kraljevske titule | ||
---|---|---|
Prethodi: Magnus II |
King of Norway 1067–1093 Magnus II (1067–1069) |
Slijedi: Haakon Magnusson & Magnus III |