Oktavijan Miletić – razlika između verzija
m Bot: Migrating 2 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q1567715 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 7: | Red 7: | ||
|rodno ime = |
|rodno ime = |
||
|pseudonim = |
|pseudonim = |
||
|rođenje = [[1. listopada]] [[1902.]] |
|rođenje = [[1. 10.|1. listopada]] [[1902|1902.]] |
||
|mjesto rođenja = {{ZD+X/A|A-U}}, [[Zagreb]] |
|mjesto rođenja = {{ZD+X/A|A-U}}, [[Zagreb]] |
||
|smrt = [[17. kolovoza]] [[1987.]] |
|smrt = [[17. 8.|17. kolovoza]] [[1987|1987.]] |
||
|mjesto smrti = {{ZD+X/J|JUG}}, [[Zagreb]] |
|mjesto smrti = {{ZD+X/J|JUG}}, [[Zagreb]] |
||
|godine rada = 1928.-1980. |
|godine rada = 1928.-1980. |
||
Red 16: | Red 16: | ||
|suprug = |
|suprug = |
||
|važnije uloge = |
|važnije uloge = |
||
|važniji filmovi = [[Lisinski ( |
|važniji filmovi = [[Lisinski (film)|Lisinski]] |
||
|oscar = |
|oscar = |
||
|emmy = |
|emmy = |
||
Red 30: | Red 30: | ||
}} --> |
}} --> |
||
'''Oktavijan Miletić''' ([[Zagreb]], [[1. listopada]] [[1902.]] - [[Zagreb]], [[17. kolovoza]] [[1987.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[redatelj]], [[snimatelj]], [[scenarist]] i [[glumac]]. |
'''Oktavijan Miletić''' ([[Zagreb]], [[1. 10.|1. listopada]] [[1902|1902.]] - [[Zagreb]], [[17. 8.|17. kolovoza]] [[1987|1987.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[reditelj|redatelj]], [[snimatelj]], [[scenarist]] i [[glumci|glumac]]. |
||
Oktavijan Miletić je bio prvi hrvatski filmski autor koji se sustavno bavio filmom, zbog toga ga se drži utemeljiteljem [[Hrvatska kinematografija|hrvatske]] (i [[ |
Oktavijan Miletić je bio prvi hrvatski filmski autor koji se sustavno bavio filmom, zbog toga ga se drži utemeljiteljem [[Hrvatska kinematografija|hrvatske]] (i [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]]) kinematografije. |
||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Rođen je u uglednoj zagrebačkoj obitelji - intendanta [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] [[Stjepan Miletić|Stjepana Miletića]]. Od djetinjstva je živo zainteresiran i upoznat s tadašnjom tehničkom novotarijom - filmom (s 12 godina ima prvi projektor), a već [[1926.]] godine kupio je Pathéovu filmsku kameru (od 9,5 mm) i počeo amaterski snimati svoje prve filmove. U njima se ogledala Oktavijanova sklonost parodiji i eksperimentu (''Nažalost samo san'' 1932., ''Amadeus Nicknagel'' 1932., ''Poslovi konzula Dorgena'' 1933., ''Zagreb u svjetlu velegrada'' 1934., ''Faust'' 1934.). |
Rođen je u uglednoj zagrebačkoj obitelji - intendanta [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] [[Stjepan Miletić|Stjepana Miletića]]. Od djetinjstva je živo zainteresiran i upoznat s tadašnjom tehničkom novotarijom - filmom (s 12 godina ima prvi projektor), a već [[1926|1926.]] godine kupio je Pathéovu filmsku kameru (od 9,5 mm) i počeo amaterski snimati svoje prve filmove. U njima se ogledala Oktavijanova sklonost parodiji i eksperimentu (''Nažalost samo san'' 1932., ''Amadeus Nicknagel'' 1932., ''Poslovi konzula Dorgena'' 1933., ''Zagreb u svjetlu velegrada'' 1934., ''Faust'' 1934.). |
||
Za svoj kratki fim - ''Poslovi konzula Dorgena'', dobio je nagradu na [[Pariz|Pariškom]] amaterskom filmskom natjecanju [[1933.]], predsjednik žirija bio je [[Braća Lumière|Louis Lumière]].<ref>[http://www.vjesnik.hr/pdf/2001%5C01%5C26%5C19A19. ''Vjesnik 2001'', Blistavi početak s Oktavijanom Miletićem, PDF]</ref> Za njegov kratki film iz [[1937.]] godine ''Šešir'' drži se da je bio prvi hrvatski zvučni film. |
Za svoj kratki fim - ''Poslovi konzula Dorgena'', dobio je nagradu na [[Pariz|Pariškom]] amaterskom filmskom natjecanju [[1933|1933.]], predsjednik žirija bio je [[Braća Lumière|Louis Lumière]].<ref>[http://www.vjesnik.hr/pdf/2001%5C01%5C26%5C19A19. ''Vjesnik 2001'', Blistavi početak s Oktavijanom Miletićem, PDF]</ref> Za njegov kratki film iz [[1937|1937.]] godine ''Šešir'' drži se da je bio prvi hrvatski zvučni film. |
||
Zapošljava se zagrebačkom poduzeću ''Zora film'', i počinje se profesionalno baviti filmom. Snima i režira brojne propagandne filmove, uz poneki obrazovni i putopisni kratki film. |
Zapošljava se zagrebačkom poduzeću ''Zora film'', i počinje se profesionalno baviti filmom. Snima i režira brojne propagandne filmove, uz poneki obrazovni i putopisni kratki film. |
||
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] radi u državnom poduzeću [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] '''Hrvatski slikopis''', gdje prvenstveno snima i režira dokumentarno propagandne filmove. Tad snima i svoj prvi cjelovečernji igrani film - [[Lisinski ( |
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] radi u državnom poduzeću [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] '''Hrvatski slikopis''', gdje prvenstveno snima i režira dokumentarno propagandne filmove. Tad snima i svoj prvi cjelovečernji igrani film - [[Lisinski (film)|Lisinski]] <ref name="Film.hr">[http://www.film.hr/bazafilm_ljud.php?ljud_id=2574 Oktavijan Miletić]</ref>([[1944|1944.]]), biografiju skladatelja prve hrvatske opere [[Vatroslav Lisinski|Vatroslava Lisinskog]] ( taj film je najstariji sačuvani hrvatski cjelovečernji igrani). Snima i dokumentarne filmove; ''Barok u Hrvatskoj'' ([[1942|1942.]]) i ''Radium'' ([[1944|1944.]]; nedovršen). |
||
Za [[ |
Za [[treći rajh|njemačko]] poduzeće ''Tobis Film'' iz [[Beč|Beča]] u istom razdoblju snima tri dokumentarna filma: ''Hrvatski kipari'', ''Hrvatski seljački život'' i ''Agram, die Hauptstadt Kroatien''.<ref name="Jutarnji">[http://www.jutarnji.hr/kultura_i_zivot/film/clanak/art-2008,6,10,,122615.jl Pronađen Miletićev film iz '42., Jutarnji list]</ref> |
||
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prvenstveno radi kao filmski snimatelj, podjednako uspješno u crno-bijeloj kao i kolor tehnici (Živjeće ovaj narod, Koncert, Belana, Carevo novo ruho). Samostalno je režirao nekoliko filmova od kojih mu je najpoznatiji dokumentarni Juraj Dalmatinac ([[1977.]]) |
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prvenstveno radi kao filmski snimatelj, podjednako uspješno u crno-bijeloj kao i kolor tehnici (Živjeće ovaj narod, Koncert, Belana, Carevo novo ruho). Samostalno je režirao nekoliko filmova od kojih mu je najpoznatiji dokumentarni Juraj Dalmatinac ([[1977|1977.]]) |
||
* Za svoj rad dobio je [[1967.]] tadašnju najvišu republičku nagradu - ''Vladimir Nazor''.<ref>[http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/nagrade%20u%20kulturi/vladimir%20nazor%202006/Tekst%20monografije%20nazor%20.doc Nagrada Vladimir Nazor]</ref> |
* Za svoj rad dobio je [[1967|1967.]] tadašnju najvišu republičku nagradu - ''Vladimir Nazor''.<ref>[http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/nagrade%20u%20kulturi/vladimir%20nazor%202006/Tekst%20monografije%20nazor%20.doc Nagrada Vladimir Nazor]</ref> |
||
Bio je predavač na odjelu kamere [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademije za kazalište, film i televiziju]] u Zagrebu, te autor i voditelj emisija o filmskoj kulturi [[Hrvatska radiotelevizija|TV Zagreb]]. Po njegovom imenu nazvana je današnja prestižna filmska nagrada na Danima hrvatskog filma ''Oktavijan'' koja se dodjeljuje u više kategorija. |
Bio je predavač na odjelu kamere [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademije za kazalište, film i televiziju]] u Zagrebu, te autor i voditelj emisija o filmskoj kulturi [[Hrvatska radiotelevizija|TV Zagreb]]. Po njegovom imenu nazvana je današnja prestižna filmska nagrada na Danima hrvatskog filma ''Oktavijan'' koja se dodjeljuje u više kategorija. |
||
== Filmografija== |
== Filmografija== |
||
===Režija igranih filmova=== |
===Režija igranih filmova=== |
||
* 1944. [[Lisinski ( |
* 1944. [[Lisinski (film)|Lisinski]] |
||
===Režija kratkih i dokumentarnih filmova=== |
===Režija kratkih i dokumentarnih filmova=== |
||
Red 70: | Red 70: | ||
===Snimatelj=== |
===Snimatelj=== |
||
* 1944 - [[Lisinski ( |
* 1944 - [[Lisinski (film)|Lisinski]] |
||
* 1947 - [[ |
* 1947 - [[Živjeće ovaj narod]] |
||
* 1951 - [[Bakonja fra Brne ( |
* 1951 - [[Bakonja fra Brne (film)|Bakonja fra Brne]] |
||
* 1954 - [[Koncert ( |
* 1954 - [[Koncert (film)|Koncert]] |
||
* 1955 - [[ |
* 1955 - [[Jubilej gospodina Ikla]] |
||
* 1957 - [[Svoga tela gospodar ( |
* 1957 - [[Svoga tela gospodar (film)|Svoga tela gospodar]] |
||
* 1959 - Jurnjava za motorom |
* 1959 - Jurnjava za motorom |
||
* 1961 - [[Carevo novo ruho (1961)|Carevo novo ruho]] |
* 1961 - [[Carevo novo ruho (1961)|Carevo novo ruho]] |
Verzija na datum 16 juni 2013 u 13:28
Oktavijan Miletić (Zagreb, 1. listopada 1902. - Zagreb, 17. kolovoza 1987.), hrvatski redatelj, snimatelj, scenarist i glumac.
Oktavijan Miletić je bio prvi hrvatski filmski autor koji se sustavno bavio filmom, zbog toga ga se drži utemeljiteljem hrvatske (i jugoslavenske) kinematografije.
Životopis
Rođen je u uglednoj zagrebačkoj obitelji - intendanta Hrvatskog narodnog kazališta Stjepana Miletića. Od djetinjstva je živo zainteresiran i upoznat s tadašnjom tehničkom novotarijom - filmom (s 12 godina ima prvi projektor), a već 1926. godine kupio je Pathéovu filmsku kameru (od 9,5 mm) i počeo amaterski snimati svoje prve filmove. U njima se ogledala Oktavijanova sklonost parodiji i eksperimentu (Nažalost samo san 1932., Amadeus Nicknagel 1932., Poslovi konzula Dorgena 1933., Zagreb u svjetlu velegrada 1934., Faust 1934.).
Za svoj kratki fim - Poslovi konzula Dorgena, dobio je nagradu na Pariškom amaterskom filmskom natjecanju 1933., predsjednik žirija bio je Louis Lumière.[1] Za njegov kratki film iz 1937. godine Šešir drži se da je bio prvi hrvatski zvučni film. Zapošljava se zagrebačkom poduzeću Zora film, i počinje se profesionalno baviti filmom. Snima i režira brojne propagandne filmove, uz poneki obrazovni i putopisni kratki film.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata radi u državnom poduzeću Nezavisne Države Hrvatske Hrvatski slikopis, gdje prvenstveno snima i režira dokumentarno propagandne filmove. Tad snima i svoj prvi cjelovečernji igrani film - Lisinski [2](1944.), biografiju skladatelja prve hrvatske opere Vatroslava Lisinskog ( taj film je najstariji sačuvani hrvatski cjelovečernji igrani). Snima i dokumentarne filmove; Barok u Hrvatskoj (1942.) i Radium (1944.; nedovršen). Za njemačko poduzeće Tobis Film iz Beča u istom razdoblju snima tri dokumentarna filma: Hrvatski kipari, Hrvatski seljački život i Agram, die Hauptstadt Kroatien.[3]
Nakon Drugog svjetskog rata prvenstveno radi kao filmski snimatelj, podjednako uspješno u crno-bijeloj kao i kolor tehnici (Živjeće ovaj narod, Koncert, Belana, Carevo novo ruho). Samostalno je režirao nekoliko filmova od kojih mu je najpoznatiji dokumentarni Juraj Dalmatinac (1977.)
Bio je predavač na odjelu kamere Akademije za kazalište, film i televiziju u Zagrebu, te autor i voditelj emisija o filmskoj kulturi TV Zagreb. Po njegovom imenu nazvana je današnja prestižna filmska nagrada na Danima hrvatskog filma Oktavijan koja se dodjeljuje u više kategorija.
Filmografija
Režija igranih filmova
- 1944. Lisinski
Režija kratkih i dokumentarnih filmova
- 1933. Poslovi konzula Dogena
- 1934. Faust
- 1935. Plitvička jezera
- 1936. Đumlin imitator Chaplina
- 1937. Šešir
- 1938. Jugoslavija gradi svoje lokomotive
- 1940. Hrvatski kipari: Bilhauerkunst in Kroatien
- 1942. Barok u Hrvatskoj
- 1948. Profesor Budalastov
- 1964. Kipar Vanja Radauš
- 1977. Juraj Dalmatinac
Scenarij
- 1931. Otvorenje Zagrebačkog zbora
- 1937. Šešir
- 1948. Profesor Budalastov
Snimatelj
- 1944 - Lisinski
- 1947 - Živjeće ovaj narod
- 1951 - Bakonja fra Brne
- 1954 - Koncert
- 1955 - Jubilej gospodina Ikla
- 1957 - Svoga tela gospodar
- 1959 - Jurnjava za motorom
- 1961 - Carevo novo ruho
Gluma
- 1927. Provalnik
Bibliografija
- Vjekoslav Majcen, Ante Peterlić: Oktavijan Miletić, Hrvatski državni arhiv, 2000., ISBN 953-6005-39-5