Koncentracijski logor Dachau – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 41 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q151198 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 2: Red 2:
[[Datoteka:DachauMemorialJM.jpg|thumb|250px|Spomenik u logoru]]
[[Datoteka:DachauMemorialJM.jpg|thumb|250px|Spomenik u logoru]]
[[Datoteka:Kosti logoraša.jpg|minijatura|250px|Logor Dahau - kosti logoraša iz krematorijumske peći.]]
[[Datoteka:Kosti logoraša.jpg|minijatura|250px|Logor Dahau - kosti logoraša iz krematorijumske peći.]]
'''Dahau''' je bio [[Nacistička Nemačka|nacistički]] [[koncentracioni logor]], i prvi logor otvoren u Nemačkoj, na mestu napuštene fabrike municije kod srednjeovekovnog grada [[Dahau]]a, oko 16 -{km}- severoistočno od [[Minhen]]a u [[Bavarska|Bavarskoj]] na jugu [[Nemačka|Nemačke]].
'''Dahau''' je bio [[treći rajh|nacistički]] [[koncentracioni logor]], i prvi logor otvoren u Nemačkoj, na mestu napuštene fabrike municije kod srednjeovekovnog grada [[Dahau]]a, oko 16 -{km}- severoistočno od [[Minhen]]a u [[Bavarska|Bavarskoj]] na jugu [[Nemačka|Nemačke]].


Logor je otvoren u martu 1933.<ref name="MNN">{{de}} [http://www.mazal.org/archive/DACHPHO/Dach02.htm -{Münchner Neueste Nachrichten}- 21. mart 1933.]</ref> i bio je prvi redovni koncentracioni logor koju je osnovala koaliciona vlada [[Nacional-socijalistička nemačka radnička partija|nacional-socijalista]] i katoličke [[Partija centra (Nemačka)|Partije centra]] (raspuštena [[6. jul]]a [[1933]]). [[Hajnrih Himler]], šef policije u Minhenu, je zvanično opisao logor kao „prvi koncentracioni logor za političke zatovrenike“.<ref name="MNN"/>
Logor je otvoren u martu 1933.<ref name="MNN">{{de}} [http://www.mazal.org/archive/DACHPHO/Dach02.htm -{Münchner Neueste Nachrichten}- 21. mart 1933.]</ref> i bio je prvi redovni koncentracioni logor koju je osnovala koaliciona vlada [[nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacional-socijalista]] i katoličke [[Partija centra (Nemačka)|Partije centra]] (raspuštena [[6. 7.|6. jula]] [[1933]]). [[Heinrich Himmler|Hajnrih Himler]], šef policije u Minhenu, je zvanično opisao logor kao „prvi koncentracioni logor za političke zatovrenike“.<ref name="MNN"/>


Dahau je služio kao prototip i model za ostale nacističke koncentracione logore. Njegovu osnovnu organizaciju, raspored i planove zgrada je projektovao komandant [[Teodor Ajke]] i primenjen je na ostale kasnije kampove. Ajke je sam postao glavni inspektor za sve koncentracione logore, odgovoran za modeliranje ostalih prema ovom primeru.<ref>[http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10005214 United States Holocaust Memorial Museum. "The Holocaust." Holocaust Encyclopedia.]</ref>
Dahau je služio kao prototip i model za ostale nacističke koncentracione logore. Njegovu osnovnu organizaciju, raspored i planove zgrada je projektovao komandant [[Teodor Ajke]] i primenjen je na ostale kasnije kampove. Ajke je sam postao glavni inspektor za sve koncentracione logore, odgovoran za modeliranje ostalih prema ovom primeru.<ref>[http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10005214 United States Holocaust Memorial Museum. "The Holocaust." Holocaust Encyclopedia.]</ref>


Ukupno je preko 200.000 zatvorenika bilo smešteno u Dahau.<ref>{{en}} [http://www.kz-gedenkstaette-dachau.de/index-e.html Dachau Concentration Camp Memorial Site]</ref>. Veruje se da je 25.613 zatvorenika umrlo u glavnom logoru i još oko 10.000 u okolnim logorima.<ref>That Was Dachau 1933 - 1945 by Stanislav Zámečník Page 377 and 379</ref> uglavnom od bolesti, neuhranjenosti i samoubistava. Početkom 1945. pojavila se epidemija [[tifus]]a pre njegove evakuacije, od kojeg je umrlo veliki broj slabijih zatvorenika.
Ukupno je preko 200.000 zatvorenika bilo smešteno u Dahau.<ref>{{en}} [http://www.kz-gedenkstaette-dachau.de/index-e.html Dachau Concentration Camp Memorial Site]</ref>. Veruje se da je 25.613 zatvorenika umrlo u glavnom logoru i još oko 10.000 u okolnim logorima.<ref>That Was Dachau 1933 - 1945 by Stanislav Zámečník Page 377 and 379</ref> uglavnom od bolesti, neuhranjenosti i samoubistava. Početkom 1945. pojavila se epidemija [[trbušni tifus|tifusa]] pre njegove evakuacije, od kojeg je umrlo veliki broj slabijih zatvorenika.


Uz mnogo veći logor [[Aušvic]], Dahau je postao simbol nacističkih koncentracionih logora. Dahau je drugi logor koji su oslobodile [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] i [[SAD|američke snage]]. Tako je postao jedno od prvih mesta gde je zapad bio svedok brutalnosti nacista.
Uz mnogo veći logor [[Auschwitz (koncentracioni logor)|Aušvic]], Dahau je postao simbol nacističkih koncentracionih logora. Dahau je drugi logor koji su oslobodile [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] i [[sjedinjene Američke Države|američke snage]]. Tako je postao jedno od prvih mesta gde je zapad bio svedok brutalnosti nacista.


Naš poznati glumac, reditelj i književnik Stevo Žigon je dve godine proveo u ovom zloglasnom logoru gde je i naučio nemački jezik. Zbog znanja jezika i poznavanja mentaliteta, vrlo često je kasnije igrao uloge ciničnih i hladnih nemačkih oficira.
Naš poznati glumac, reditelj i književnik Stevo Žigon je dve godine proveo u ovom zloglasnom logoru gde je i naučio nemački jezik. Zbog znanja jezika i poznavanja mentaliteta, vrlo često je kasnije igrao uloge ciničnih i hladnih nemačkih oficira.

Verzija na datum 16 juni 2013 u 10:21

Glavni ulaz nakon oslobođenja
Spomenik u logoru
Logor Dahau - kosti logoraša iz krematorijumske peći.

Dahau je bio nacistički koncentracioni logor, i prvi logor otvoren u Nemačkoj, na mestu napuštene fabrike municije kod srednjeovekovnog grada Dahaua, oko 16 km severoistočno od Minhena u Bavarskoj na jugu Nemačke.

Logor je otvoren u martu 1933.[1] i bio je prvi redovni koncentracioni logor koju je osnovala koaliciona vlada nacional-socijalista i katoličke Partije centra (raspuštena 6. jula 1933). Hajnrih Himler, šef policije u Minhenu, je zvanično opisao logor kao „prvi koncentracioni logor za političke zatovrenike“.[1]

Dahau je služio kao prototip i model za ostale nacističke koncentracione logore. Njegovu osnovnu organizaciju, raspored i planove zgrada je projektovao komandant Teodor Ajke i primenjen je na ostale kasnije kampove. Ajke je sam postao glavni inspektor za sve koncentracione logore, odgovoran za modeliranje ostalih prema ovom primeru.[2]

Ukupno je preko 200.000 zatvorenika bilo smešteno u Dahau.[3]. Veruje se da je 25.613 zatvorenika umrlo u glavnom logoru i još oko 10.000 u okolnim logorima.[4] uglavnom od bolesti, neuhranjenosti i samoubistava. Početkom 1945. pojavila se epidemija tifusa pre njegove evakuacije, od kojeg je umrlo veliki broj slabijih zatvorenika.

Uz mnogo veći logor Aušvic, Dahau je postao simbol nacističkih koncentracionih logora. Dahau je drugi logor koji su oslobodile britanske i američke snage. Tako je postao jedno od prvih mesta gde je zapad bio svedok brutalnosti nacista.

Naš poznati glumac, reditelj i književnik Stevo Žigon je dve godine proveo u ovom zloglasnom logoru gde je i naučio nemački jezik. Zbog znanja jezika i poznavanja mentaliteta, vrlo često je kasnije igrao uloge ciničnih i hladnih nemačkih oficira.

Izvori

Eksterni linkovi

Šablon:Link FA