Litvanci – razlika između verzija
m Bot: Migrating 41 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q186192 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Lithuanians.jpg|thumb|Litvanke u narodnoj nošnji]] '''Litvanci''' (izvorno: lietuvis, lietuviai) su jedan od [[Balti|baltičkih]] naroda [[ |
[[Datoteka:Lithuanians.jpg|thumb|Litvanke u narodnoj nošnji]] '''Litvanci''' (izvorno: lietuvis, lietuviai) su jedan od [[Balti|baltičkih]] naroda [[indoevropljani|indoeuropske]] porodice nastanjen u području uz [[Baltičko more]]. Imenom Balti označavaju se Litvanci, Latvijci ili Letonci i Stari Prusi. Ime Balti upotrijebio je prvi puta njemački lingvist [[Ferdinand Nesselman]] 1845. Naziv je nastao po Baltičkom moru. |
||
Litvanci i [[Latvijci]] (često nazivani Letoncima) jedini su preživjeli baltički narodi. Prema [[Virginija Vasiliauskiene|Virginiji Vasiliauskiene]] i [[Jonathan Slocum|Jonathan Slocumu]] postoje mnoge sličnosti između jezika [[Slaveni|slavenskih]] i baltičkih naroda. |
Litvanci i [[Latvijci]] (često nazivani Letoncima) jedini su preživjeli baltički narodi. Prema [[Virginija Vasiliauskiene|Virginiji Vasiliauskiene]] i [[Jonathan Slocum|Jonathan Slocumu]] postoje mnoge sličnosti između jezika [[Slaveni|slavenskih]] i baltičkih naroda. |
||
[[Hidronimija]] i [[arheologija]] ukazuju da su veliki dijelovi sjeveroistočne [[ |
[[Hidronimija]] i [[arheologija]] ukazuju da su veliki dijelovi sjeveroistočne [[Evropa|Europe]], otprilike od [[Moskva|Moskve]] do [[Berlin|Berlina]], uključujući sjeverni dio bazena [[Dnjepar|Dnjepra]], bio teritorij baltičkih naroda tokom prvog milenija prije Krista i kasnije. Slaveni u ovaj teritorij zalaze tek kasnije. Teritorij je bio obrastao neprohodnim šumama i daleko od glavnih migracijskih i važnih trgovačkih putova. Ova izoliranost pomogla je očuvanju arhaičnih jezika. |
||
Litvanci se prvi puta spominju u povijesnim izvorima početkom 11 stoljeća. Ime 'Litvanija' ('Lithuania') spominje se [[1009]]. u kronikama ("[[Anales Quedlinburgenses]]"), napisano u latinskom kao 'Litua'. Od kraja 12. stoljeća, 'Litvanija' je česta u poljskim i njemačkim materijalima. Njemački oblik "Litauen" porijeklom je iz slavenske tradicije, u latinskom se naziva ''Lituania'. |
Litvanci se prvi puta spominju u povijesnim izvorima početkom 11 stoljeća. Ime 'Litvanija' ('Lithuania') spominje se [[1009]]. u kronikama ("[[Anales Quedlinburgenses]]"), napisano u latinskom kao 'Litua'. Od kraja 12. stoljeća, 'Litvanija' je česta u poljskim i njemačkim materijalima. Njemački oblik "Litauen" porijeklom je iz slavenske tradicije, u latinskom se naziva ''Lituania'. |
||
Red 13: | Red 13: | ||
== Običaji starih Litvanaca== |
== Običaji starih Litvanaca== |
||
[[Simonas Daukantas]] ([[1793]]-[[1864]]) bio je prvi litvanski povjesničar koji o Litvancima piše na materinskom jeziku. U svome dijelu 'Budas senoves lietuviu, kalnenu ir zemaiciu' (Osobina starih Litvanaca, brđana i [[Samogiti|Samogita]]') Daukantas piše da oni žive u u neprohodnim šumama koje veoma dobro poznaju. Zemlja i šume davale su im hranu, odjeću i oružje. Litvanci, Samogiti (sebe zovu Zemaiciai) i druga srodna plemena bavila su se lovom, zemljoradnjom, stočarstvom i [[pčelarstvo|pčelarstvom]]. Hranu i piće ovi gostoljubivi ljudi uvijek su rado podijelili s putnikom namjernikom i gostima. Sami sebe opskrbljivali su obućom, odjećom, kućanskim priborom i oružjem. Sa stranim trgovcima za [[željezo]] i [[sol]] i druge proizvode koje nisu mogli dobiti u vlastitoj proizvodnji, nudili su [[krzno]], vosak, [[med]] i ratarske i druge proizvode. |
[[Simonas Daukantas]] ([[1793]]-[[1864]]) bio je prvi litvanski povjesničar koji o Litvancima piše na materinskom jeziku. U svome dijelu 'Budas senoves lietuviu, kalnenu ir zemaiciu' (Osobina starih Litvanaca, brđana i [[Samogiti|Samogita]]') Daukantas piše da oni žive u u neprohodnim šumama koje veoma dobro poznaju. Zemlja i šume davale su im hranu, odjeću i oružje. Litvanci, Samogiti (sebe zovu Zemaiciai) i druga srodna plemena bavila su se lovom, zemljoradnjom, stočarstvom i [[pčelarstvo|pčelarstvom]]. Hranu i piće ovi gostoljubivi ljudi uvijek su rado podijelili s putnikom namjernikom i gostima. Sami sebe opskrbljivali su obućom, odjećom, kućanskim priborom i oružjem. Sa stranim trgovcima za [[željezo]] i [[sol]] i druge proizvode koje nisu mogli dobiti u vlastitoj proizvodnji, nudili su [[krzno]], vosak, [[med]] i ratarske i druge proizvode. |
||
Prije uvođenja kršćanstvo|kršćanstva Litvanci su obožavali prirodne sile i mnoge bogove i božice, slično kao što imamo u starih [[Grci|Grka]] i [[ |
Prije uvođenja kršćanstvo|kršćanstva Litvanci su obožavali prirodne sile i mnoge bogove i božice, slično kao što imamo u starih [[Grci|Grka]] i [[Antički Rim|Rimljana]]. Glavni bog bio je [[Perkunas]], bog Groma. Za svoje bogove Litvanci su imali posebna svetišta, u svetim lugovima i šumama gorjela je sveta vatra koju su održavali čuvari 'vaidilutes'. Želje bogova objavljuje svećenik '''kriviai''', koji su podložni vrhovnom svećeniku '''kriviu krivaitis'''. -Litvanci su bili posljednje pagansko pleme Europe. Mnogi su još u 16. i 17. stoljeću obožavali svoje stare bogove i čuvali običaje. |
||
== Litvanci u domovini i svijetu == |
== Litvanci u domovini i svijetu == |
||
Red 19: | Red 19: | ||
...u domovini 2,733,000 |
...u domovini 2,733,000 |
||
*[[Sjedinjene Države]]...521,000 |
*[[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]]...521,000 |
||
*[[Rusija]]...76,000 |
*[[Rusija]]...76,000 |
||
*[[Njemačka]]...40,000 |
*[[Nemačka|Njemačka]]...40,000 |
||
*[[Latvija]]...25,693 |
*[[Letonija|Latvija]]...25,693 |
||
*[[Poljska]]...25,000 |
*[[Poljska]]...25,000 |
||
*[[Kanada]]...12,000 |
*[[Kanada]]...12,000 |
||
*[[Australija]]...10,000 |
*[[Australija]]...10,000 |
||
*[[Bjelorusija]]...10,000 |
*[[Belorusija|Bjelorusija]]...10,000 |
||
*[[Kazahstan]]...6,000 |
*[[Kazahstan]]...6,000 |
||
*[[Španjolska]]...4,300 |
*[[Španija|Španjolska]]...4,300 |
||
*[[Estonija]]...2,000 |
*[[Estonija]]...2,000 |
||
*[[Ukrajina]]...12,000 |
*[[Ukrajina]]...12,000 |
||
Red 34: | Red 34: | ||
*[[Uzbekistan]]...1,000 |
*[[Uzbekistan]]...1,000 |
||
*[[Tadžikistan]]...300 |
*[[Tadžikistan]]...300 |
||
*[[Armenija]]...200 |
*[[Jermenija|Armenija]]...200 |
||
*[[Kirgizija]]...200 |
*[[Kirgistan|Kirgizija]]...200 |
||
*[[Turkmenistan]]...200 |
*[[Turkmenistan]]...200 |
||
{{Commonscat|People of Lithuania}} |
{{Commonscat|People of Lithuania}} |
Verzija na datum 16 juni 2013 u 09:30
Litvanci (izvorno: lietuvis, lietuviai) su jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more. Imenom Balti označavaju se Litvanci, Latvijci ili Letonci i Stari Prusi. Ime Balti upotrijebio je prvi puta njemački lingvist Ferdinand Nesselman 1845. Naziv je nastao po Baltičkom moru.
Litvanci i Latvijci (često nazivani Letoncima) jedini su preživjeli baltički narodi. Prema Virginiji Vasiliauskiene i Jonathan Slocumu postoje mnoge sličnosti između jezika slavenskih i baltičkih naroda.
Hidronimija i arheologija ukazuju da su veliki dijelovi sjeveroistočne Europe, otprilike od Moskve do Berlina, uključujući sjeverni dio bazena Dnjepra, bio teritorij baltičkih naroda tokom prvog milenija prije Krista i kasnije. Slaveni u ovaj teritorij zalaze tek kasnije. Teritorij je bio obrastao neprohodnim šumama i daleko od glavnih migracijskih i važnih trgovačkih putova. Ova izoliranost pomogla je očuvanju arhaičnih jezika.
Litvanci se prvi puta spominju u povijesnim izvorima početkom 11 stoljeća. Ime 'Litvanija' ('Lithuania') spominje se 1009. u kronikama ("Anales Quedlinburgenses"), napisano u latinskom kao 'Litua'. Od kraja 12. stoljeća, 'Litvanija' je česta u poljskim i njemačkim materijalima. Njemački oblik "Litauen" porijeklom je iz slavenske tradicije, u latinskom se naziva Lituania'.
U engleskom jeziku Litvanci se nazivaju Lithuanians, a u hrvatskom je čest iskrivljeni oblik Litavci, koji je izgleda sada posuđen iz njemačkog 'Litauen', odnosno Litauens /Die bilateralen Beziehungen Litauens zu Deutschland entwickeln /.
Među Litvancima još se vide razlike među njihovim etničkim grupama (Aukstaiciai, Suvalkieciai, Dzukai).
Običaji starih Litvanaca
Simonas Daukantas (1793-1864) bio je prvi litvanski povjesničar koji o Litvancima piše na materinskom jeziku. U svome dijelu 'Budas senoves lietuviu, kalnenu ir zemaiciu' (Osobina starih Litvanaca, brđana i Samogita') Daukantas piše da oni žive u u neprohodnim šumama koje veoma dobro poznaju. Zemlja i šume davale su im hranu, odjeću i oružje. Litvanci, Samogiti (sebe zovu Zemaiciai) i druga srodna plemena bavila su se lovom, zemljoradnjom, stočarstvom i pčelarstvom. Hranu i piće ovi gostoljubivi ljudi uvijek su rado podijelili s putnikom namjernikom i gostima. Sami sebe opskrbljivali su obućom, odjećom, kućanskim priborom i oružjem. Sa stranim trgovcima za željezo i sol i druge proizvode koje nisu mogli dobiti u vlastitoj proizvodnji, nudili su krzno, vosak, med i ratarske i druge proizvode. Prije uvođenja kršćanstvo|kršćanstva Litvanci su obožavali prirodne sile i mnoge bogove i božice, slično kao što imamo u starih Grka i Rimljana. Glavni bog bio je Perkunas, bog Groma. Za svoje bogove Litvanci su imali posebna svetišta, u svetim lugovima i šumama gorjela je sveta vatra koju su održavali čuvari 'vaidilutes'. Želje bogova objavljuje svećenik kriviai, koji su podložni vrhovnom svećeniku kriviu krivaitis. -Litvanci su bili posljednje pagansko pleme Europe. Mnogi su još u 16. i 17. stoljeću obožavali svoje stare bogove i čuvali običaje.
Litvanci u domovini i svijetu
(po UN-ovim podacima)
...u domovini 2,733,000
- Sjedinjene Države...521,000
- Rusija...76,000
- Njemačka...40,000
- Latvija...25,693
- Poljska...25,000
- Kanada...12,000
- Australija...10,000
- Bjelorusija...10,000
- Kazahstan...6,000
- Španjolska...4,300
- Estonija...2,000
- Ukrajina...12,000
- Moldavija...1,000
- Uzbekistan...1,000
- Tadžikistan...300
- Armenija...200
- Kirgizija...200
- Turkmenistan...200