Jezdegerd III – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 30 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q208463 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 3: Red 3:


== Sasanidska Perzija u doba Jezdegerda III. ==
== Sasanidska Perzija u doba Jezdegerda III. ==
Jezdegerd je bio unuk kralja [[Hozroje II. Parviz|Hozroja II.]], nakon čije je smrti godine 628. u Perziji zavladala anarhija. Država je i izvana (zbog rata s [[Bizant]]om koji je izgubila) i iznutra zbog nemira i borbi bila iscrpljena i oslabljena. Kada je Jezdegerd kao posljednji muški član dinastije Sasanida zavladao činilo se je da je anarhiji kraj i da će novi kralj uspjeti stabilizirati državu.
Jezdegerd je bio unuk kralja [[Hozroje II|Hozroja II.]], nakon čije je smrti godine 628. u Perziji zavladala anarhija. Država je i izvana (zbog rata s [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizantom]] koji je izgubila) i iznutra zbog nemira i borbi bila iscrpljena i oslabljena. Kada je Jezdegerd kao posljednji muški član dinastije Sasanida zavladao činilo se je da je anarhiji kraj i da će novi kralj uspjeti stabilizirati državu.


== [[Arapi]] osvajaju Perziju ==
== [[Arapi]] osvajaju Perziju ==
Međutim, Arapi su nedugo zatim godine 634. napali i Bizant i Perziju. Izaslanstvo [[Kalif|kalifa]] isprva je zatražilo od Jezdegerda da se pokori što je on naravno odbio. Prvi arapski napad Perzijanci su odbili, ali je u drugom godine 636. perzijski general [[Rostam]] u teškoj bitki na području današnjega [[Irak]]a poginuo, a njegova vojska teško poražena nakon čega su Arapi s lakoćom osvojili [[Mezopotamija|Mezopotamiju]].
Međutim, Arapi su nedugo zatim godine 634. napali i Bizant i Perziju. Izaslanstvo [[Kalif|kalifa]] isprva je zatražilo od Jezdegerda da se pokori što je on naravno odbio. Prvi arapski napad Perzijanci su odbili, ali je u drugom godine 636. perzijski general [[Rostam]] u teškoj bitki na području današnjega [[Irak]]a poginuo, a njegova vojska teško poražena nakon čega su Arapi s lakoćom osvojili [[Mezopotamija|Mezopotamiju]].


Jezdegerd je morao pobjeći iz glavnog grada [[Ktezifont]]a i povući se na istok u današnji [[Iran]] gdje je organizirao otpor. Godine 642. Arapi su ponovo pobijedili njegovu brojčano nadmoćniju vojsku nakon čega su perzijski velikaši izgubili povjerenje u Jezdegerda i pokušali se dogovoriti s osvajačima. Jezdegerdu nije preostalo ništa drugo nego pobjeći još dalje na istok.
Jezdegerd je morao pobjeći iz glavnog grada [[Ktesifon|Ktezifonta]] i povući se na istok u današnji [[Iran]] gdje je organizirao otpor. Godine 642. Arapi su ponovo pobijedili njegovu brojčano nadmoćniju vojsku nakon čega su perzijski velikaši izgubili povjerenje u Jezdegerda i pokušali se dogovoriti s osvajačima. Jezdegerdu nije preostalo ništa drugo nego pobjeći još dalje na istok.


== Bijeg i smrt ==
== Bijeg i smrt ==
Jezdegerd je bježao sve dalje na istok do grada [[Merv]]a u današnjem [[Turkmenistan]]u. Više je puta zatražio pomoć protiv Arapa od [[Kina|Kine]] kojom je tada vladala dinastija [[T’ang]], ali bezuspješno. Godine 651. Jezdegerd je kod Merwa vjerojtno po nalogu tamošnjega namjesnika ubijen. Perzijsko-arapski autori izvještavaju još stoljećima poslije da su potomci toga namjesnika zvani "Kraljoubojice" jer je u perzijskim očima osoba velikoga kralja bila sveta i nepovrediva, a njegovo ubojstvo težak zločin.
Jezdegerd je bježao sve dalje na istok do grada [[Merv]]a u današnjem [[Turkmenistan]]u. Više je puta zatražio pomoć protiv Arapa od [[Narodna Republika Kina|Kine]] kojom je tada vladala dinastija [[T’ang]], ali bezuspješno. Godine 651. Jezdegerd je kod Merwa vjerojtno po nalogu tamošnjega namjesnika ubijen. Perzijsko-arapski autori izvještavaju još stoljećima poslije da su potomci toga namjesnika zvani "Kraljoubojice" jer je u perzijskim očima osoba velikoga kralja bila sveta i nepovrediva, a njegovo ubojstvo težak zločin.


Jezdegerdov sin Peroz pobjegao je [[Turci]]ma a zatim na dvor kineske dinastije [[T’ang]], ali nije se mogao vratiti u domovinu te je umro u kineskom egzilu. Tako je izumrla perzijska dinastija [[Sasanidi|Sasanida]]. Jezdegerdova smrt i arapska osvajanja označavaju za Bliski istok kraj [[Antika|antike]] i početak [[Srednji vijek|srednjega vijeka]].
Jezdegerdov sin Peroz pobjegao je [[Turci]]ma a zatim na dvor kineske dinastije [[T’ang]], ali nije se mogao vratiti u domovinu te je umro u kineskom egzilu. Tako je izumrla perzijska dinastija [[Sasanidi|Sasanida]]. Jezdegerdova smrt i arapska osvajanja označavaju za Bliski istok kraj [[Antika|antike]] i početak [[Srednji vijek|srednjega vijeka]].
Red 19: Red 19:


{{Redoslijed|
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Hozroje IV.]] (630./631. - 632./633.)
|prethodnik = [[Hozroje IV|Hozroje IV.]] (630./631. - 632./633.)
|gl_članak_funkcija=[[Popis perzijskih vladara iz dinastije Sasanida|Veliki kralj Perzije]] (632. - 651.)
|gl_članak_funkcija=[[Sasanidi|Veliki kralj Perzije]] (632. - 651.)
|nasljednik= -
|nasljednik= -
}}
}}

Verzija na datum 15 juni 2013 u 20:37

Kovanica s likom Jezdegerda III.

Jezdegerd III., također Jazdgird (perzijski: یزدگرد Yazdgerd, od Boga stvoren), je bio posljednji perzijski kralj iz dinastije Sasanida (632. - 651.).

Sasanidska Perzija u doba Jezdegerda III.

Jezdegerd je bio unuk kralja Hozroja II., nakon čije je smrti godine 628. u Perziji zavladala anarhija. Država je i izvana (zbog rata s Bizantom koji je izgubila) i iznutra zbog nemira i borbi bila iscrpljena i oslabljena. Kada je Jezdegerd kao posljednji muški član dinastije Sasanida zavladao činilo se je da je anarhiji kraj i da će novi kralj uspjeti stabilizirati državu.

Arapi osvajaju Perziju

Međutim, Arapi su nedugo zatim godine 634. napali i Bizant i Perziju. Izaslanstvo kalifa isprva je zatražilo od Jezdegerda da se pokori što je on naravno odbio. Prvi arapski napad Perzijanci su odbili, ali je u drugom godine 636. perzijski general Rostam u teškoj bitki na području današnjega Iraka poginuo, a njegova vojska teško poražena nakon čega su Arapi s lakoćom osvojili Mezopotamiju.

Jezdegerd je morao pobjeći iz glavnog grada Ktezifonta i povući se na istok u današnji Iran gdje je organizirao otpor. Godine 642. Arapi su ponovo pobijedili njegovu brojčano nadmoćniju vojsku nakon čega su perzijski velikaši izgubili povjerenje u Jezdegerda i pokušali se dogovoriti s osvajačima. Jezdegerdu nije preostalo ništa drugo nego pobjeći još dalje na istok.

Bijeg i smrt

Jezdegerd je bježao sve dalje na istok do grada Merva u današnjem Turkmenistanu. Više je puta zatražio pomoć protiv Arapa od Kine kojom je tada vladala dinastija T’ang, ali bezuspješno. Godine 651. Jezdegerd je kod Merwa vjerojtno po nalogu tamošnjega namjesnika ubijen. Perzijsko-arapski autori izvještavaju još stoljećima poslije da su potomci toga namjesnika zvani "Kraljoubojice" jer je u perzijskim očima osoba velikoga kralja bila sveta i nepovrediva, a njegovo ubojstvo težak zločin.

Jezdegerdov sin Peroz pobjegao je Turcima a zatim na dvor kineske dinastije T’ang, ali nije se mogao vratiti u domovinu te je umro u kineskom egzilu. Tako je izumrla perzijska dinastija Sasanida. Jezdegerdova smrt i arapska osvajanja označavaju za Bliski istok kraj antike i početak srednjega vijeka.

Literatura

  • Richard Frye: The political history of Iran under the Sasanians, u: Ehsan Yarshater (ed.): The Cambridge History of Iran, sv. 3, Cambridge Univ. Press, Cambridge 1983, ISBN 0-521-24693-8.
Prethodnik: Veliki kralj Perzije (632. - 651.) Nasljednik:
Hozroje IV. (630./631. - 632./633.) -