Jean Antoine Watteau – razlika između verzija
m Bot: Migrating 42 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q183221 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
| Red 5: | Red 5: | ||
|širina_slike = 200px |
|širina_slike = 200px |
||
|opis = Slika Rosalbe Carriera iz 1721. |
|opis = Slika Rosalbe Carriera iz 1721. |
||
|rođenje = [[10. listopada]] [[1684.]]<br>[[Valeciennes]], [[Francuska]] |
|rođenje = [[10. 10.|10. listopada]] [[1684|1684.]]<br>[[Valeciennes]], [[Francuska]] |
||
|smrt = [[18. kolovoza]] [[1721.]]<br>[[Noget-sur-Marne]], [[Francuska]] |
|smrt = [[18. 8.|18. kolovoza]] [[1721|1721.]]<br>[[Noget-sur-Marne]], [[Francuska]] |
||
|polje = [[crtež]] - [[slikarstvo]] |
|polje = [[crtež]] - [[slikarstvo]] |
||
|praksa = [[Pariz]] |
|praksa = [[Pariz]] |
||
|uticaj_na = [[Jean-Baptiste Siméon Chardin]], Francoise Boucher, itd. |
|uticaj_na = [[Jean-Baptiste Siméon Chardin]], Francoise Boucher, itd. |
||
|uticaj_od= Flamanska umjetnost, [[Jacques Callot]] |
|uticaj_od= Flamanska umjetnost, [[Jacques Callot]] |
||
|djela = ''[[Polazak na Kiteru]]''<br>''Parisov sud''<br>''Harlekin''<br>Dvorski bal |
|djela = ''[[Ukrcavanje za Kiteru|Polazak na Kiteru]]''<br>''Parisov sud''<br>''Harlekin''<br>Dvorski bal |
||
}} |
}} |
||
'''Jean-Antoine Watteau''' ili '''Antoine Watteau''' ([[10. listopada]] [[1684.]], [[Valeciennes]] – [[18. kolovoza]] [[1721.]], [[Noget-sur-Marne]]) je jedan od najistaknutijih predstavnika [[Francuska umjetnost|francuskog slikarstva]] [[18. |
'''Jean-Antoine Watteau''' ili '''Antoine Watteau''' ([[10. 10.|10. listopada]] [[1684|1684.]], [[Valeciennes]] – [[18. 8.|18. kolovoza]] [[1721|1721.]], [[Noget-sur-Marne]]) je jedan od najistaknutijih predstavnika [[Francuska umjetnost|francuskog slikarstva]] [[18. vijek|18. stoljeća]] i najvažniji prethodnik, ponekad nazivan i začetnikom, [[rokoko]]a. |
||
==Život i djelo== |
==Život i djelo== |
||
[[Datoteka:Antoine Watteau 035.jpg|mini|lijevo|300px|''[[Ukrcavanje za Kiteru]]'', ([[1717.]], ulje na platnu, 128 × 193 cm, Schloß Charlottenburg, [[Berlin]].]] |
[[Datoteka:Antoine Watteau 035.jpg|mini|lijevo|300px|''[[Ukrcavanje za Kiteru]]'', ([[1717|1717.]], ulje na platnu, 128 × 193 cm, Schloß Charlottenburg, [[Berlin]].]] |
||
Watteau napušta "veličanstveno" slikarstvo kakvim se bave na dvoru [[Luj XIV |
Watteau napušta "veličanstveno" slikarstvo kakvim se bave na dvoru [[Luj XIV|Luja XIV.]] i nadahnuće radije traži u djelima velikih [[holandija|holandskih]] i [[Flandrija|flamanskih]] umjetnika iz [[17. vijek|17. stoljeća]] i [[bakropis]]a [[Jacques Callot|Jacquesa Callota]]. |
||
Toplim, senzualnim i bogatim koloritom, te osebujnim gracioznim stilom slikao je galantne prizore u idealiziranom krajoliku (''[[Polazak na Kiteru]], Zabava u prirodi, Poduka u ljubavi''). |
Toplim, senzualnim i bogatim koloritom, te osebujnim gracioznim stilom slikao je galantne prizore u idealiziranom krajoliku (''[[Ukrcavanje za Kiteru|Polazak na Kiteru]], Zabava u prirodi, Poduka u ljubavi''). |
||
[[Datoteka:WatteauPierrot.jpg|mini|lijevo|<center>''[[Pierrot]]'' ili "Gilles" (lik iz comedia dell'arte), oko [[1718.]]-1719., ulje na platnu, [[Louvre]], [[Pariz]].]] |
[[Datoteka:WatteauPierrot.jpg|mini|lijevo|<center>''[[Pierrot]]'' ili "Gilles" (lik iz comedia dell'arte), oko [[1718|1718.]]-1719., ulje na platnu, [[Louvre]], [[Pariz]].]] |
||
''Polazak na Kiteru'' ([[1717.]]) je jedno od najpoznatijih i najtajanstvenijih slika 18. stoljeća; njome se u slikarstvo uvodi tema ''fêtes galantes'' koja će u [[rokoko]]u odigrati jako važnu ulogu. Ovom temom se svijet promatra kao "[[kazalište]] prirode" u kojem pripadnici mondenih društvenih krugova uživaju u dokolici. Slika prikazuje veselo društvo u otmjenoj odjeći kako se padinom spušta do obale mora odakle polaze do hrama božice ljubavi – Afrodite na otoku Kiteri; izlet očito posvećen zabavi i ljubavi. Watteau je dočarao raskošne boje kasne jeseni, sunce je na zalazu, a i skupina silazi u udaljenu, neizvjesnu i maglovitu dubinu. Slikar, kao prorok, simbolično prikazuje sudbinu visokog feudalnog društva koje će u najvećem obilju i najljepšem trenutku morati sići s povijesne pozornice nakon [[Francuska revolucija|francuske građanske revolucije]] [[1789.]] |
''Polazak na Kiteru'' ([[1717|1717.]]) je jedno od najpoznatijih i najtajanstvenijih slika 18. stoljeća; njome se u slikarstvo uvodi tema ''fêtes galantes'' koja će u [[rokoko]]u odigrati jako važnu ulogu. Ovom temom se svijet promatra kao "[[teatar|kazalište]] prirode" u kojem pripadnici mondenih društvenih krugova uživaju u dokolici. Slika prikazuje veselo društvo u otmjenoj odjeći kako se padinom spušta do obale mora odakle polaze do hrama božice ljubavi – Afrodite na otoku Kiteri; izlet očito posvećen zabavi i ljubavi. Watteau je dočarao raskošne boje kasne jeseni, sunce je na zalazu, a i skupina silazi u udaljenu, neizvjesnu i maglovitu dubinu. Slikar, kao prorok, simbolično prikazuje sudbinu visokog feudalnog društva koje će u najvećem obilju i najljepšem trenutku morati sići s povijesne pozornice nakon [[Francuska revolucija|francuske građanske revolucije]] [[1789|1789.]] |
||
Watteau je slikao i [[Mitologija|mitološke]] kompozicije (''Parisov sud'') i neobične likove iz ''commedije dell'arte'' (''Talijanska komedija; [[Harlekin]]; Nonšalantni mladić''). |
Watteau je slikao i [[Mitologija|mitološke]] kompozicije (''Parisov sud'') i neobične likove iz ''commedije dell'arte'' (''Talijanska komedija; [[Harlekin]]; Nonšalantni mladić''). |
||
Verzija na datum 15 juni 2013 u 19:41
| Antoine Wateau | |
|---|---|
| rokoko | |
 Slika Rosalbe Carriera iz 1721. | |
| Rođenje | 10. listopada 1684. Valeciennes, Francuska |
| Smrt | 18. kolovoza 1721. Noget-sur-Marne, Francuska |
| Opus | |
| Polje | crtež - slikarstvo |
| Praksa | Pariz |
| Znamenita djela | |
| Influencija | |
Od
| |
Na
| |
Jean-Antoine Watteau ili Antoine Watteau (10. listopada 1684., Valeciennes – 18. kolovoza 1721., Noget-sur-Marne) je jedan od najistaknutijih predstavnika francuskog slikarstva 18. stoljeća i najvažniji prethodnik, ponekad nazivan i začetnikom, rokokoa.
Život i djelo
Watteau napušta "veličanstveno" slikarstvo kakvim se bave na dvoru Luja XIV. i nadahnuće radije traži u djelima velikih holandskih i flamanskih umjetnika iz 17. stoljeća i bakropisa Jacquesa Callota.
Toplim, senzualnim i bogatim koloritom, te osebujnim gracioznim stilom slikao je galantne prizore u idealiziranom krajoliku (Polazak na Kiteru, Zabava u prirodi, Poduka u ljubavi).
Polazak na Kiteru (1717.) je jedno od najpoznatijih i najtajanstvenijih slika 18. stoljeća; njome se u slikarstvo uvodi tema fêtes galantes koja će u rokokou odigrati jako važnu ulogu. Ovom temom se svijet promatra kao "kazalište prirode" u kojem pripadnici mondenih društvenih krugova uživaju u dokolici. Slika prikazuje veselo društvo u otmjenoj odjeći kako se padinom spušta do obale mora odakle polaze do hrama božice ljubavi – Afrodite na otoku Kiteri; izlet očito posvećen zabavi i ljubavi. Watteau je dočarao raskošne boje kasne jeseni, sunce je na zalazu, a i skupina silazi u udaljenu, neizvjesnu i maglovitu dubinu. Slikar, kao prorok, simbolično prikazuje sudbinu visokog feudalnog društva koje će u najvećem obilju i najljepšem trenutku morati sići s povijesne pozornice nakon francuske građanske revolucije 1789.
Watteau je slikao i mitološke kompozicije (Parisov sud) i neobične likove iz commedije dell'arte (Talijanska komedija; Harlekin; Nonšalantni mladić).
Njegove žanr-slike odaju anegdotalnost i dobro poznavanje holandskih majstora, a siromaštvo se na njima slikao obojeno zagonetnom i ljupkom melankolijom.
Njegov kozmopolitski ukus i senzibilitet pridonijeli su višeznačnoj složenosti Watteauova djela – bogatstvu aluzija, dvosmislenim značenjima, a često i nepronicljivosti i fantazmagoričnosti u kojima se odražavaju proturječja njegova vremena.
