Italija – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 19: Red 19:
godina_popisa = 2003 |
godina_popisa = 2003 |
gustoća_stanovništva = 198 |
gustoća_stanovništva = 198 |
neovisnost = ujedinjenjem <br />[[17. ožujka]] [[1861]].|
neovisnost = ujedinjenjem <br />[[17. 3.|17. ožujka]] [[1861]].|
valuta = [[euro]] <b><sup>2)</sup></b> |
valuta = [[euro]] <b><sup>2)</sup></b> |
stoti_dio_valute = 100 centa |
stoti_dio_valute = 100 centa |
Red 26: Red 26:
internetski_nastavak = .it |
internetski_nastavak = .it |
pozivni_broj = 39 |
pozivni_broj = 39 |
komentar = <b><sup>1)</sup></b> Uz talijanski, službeni jezici su [[njemački jezik|njemački]] u [[Južni Tirol|Južnom Tirolu]] i [[francuski jezik|francuski]] u [[Valle d'Aosta]] <br />
komentar = <b><sup>1)</sup></b> Uz talijanski, službeni jezici su [[nemački jezik|njemački]] u [[Južni Tirol|Južnom Tirolu]] i [[francuski jezik|francuski]] u [[Valle d'Aosta]] <br />
&nbsp;'''<sup>2)</sup>''' Do [[1999]]. talijanska lira |
&nbsp;'''<sup>2)</sup>''' Do [[1999]]. talijanska lira |
moto = nema
moto = nema
}}
}}


'''Republika Italija''' je [[država]] na jugu [[Europa|Europe]]. Sastoji se od [[poluotok]]a i dva velika otoka
'''Republika Italija''' je [[država]] na jugu [[Evropa|Europe]]. Sastoji se od [[poluotok]]a i dva velika otoka
na [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], [[Sicilija|Sicilije]] i [[Sardinija|Sardinije]].
na [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], [[Sicilija|Sicilije]] i [[Sardinija|Sardinije]].
Jedinu kopnenu granicu ima na sjeveru, na [[Alpe|Alpama]], gdje graniči s [[Francuska|Francuskom]], [[Švicarska|Švicarskom]], [[Austrija|Austrijom]] i [[Slovenija|Slovenijom]].
Jedinu kopnenu granicu ima na sjeveru, na [[Alpe|Alpama]], gdje graniči s [[Francuska|Francuskom]], [[Švajcarska|Švicarskom]], [[Austrija|Austrijom]] i [[Slovenija|Slovenijom]].
Neovisne države [[San Marino]] i [[Vatikan]] nalaze se unutar teritorija Italije.
Neovisne države [[San Marino]] i [[Vatikan]] nalaze se unutar teritorija Italije.


Red 45: Red 45:
''Glavni članak: [[Povijest Italije]]''
''Glavni članak: [[Povijest Italije]]''


Prapovijesna nalazišta se mogu naći na više mjesta, posebno u regijama Lazio, [[Toskana]], [[Umbria]] i [[Basilicata]].
Prapovijesna nalazišta se mogu naći na više mjesta, posebno u regijama Lazio, [[Toskana]], [[Umbrija|Umbria]] i [[Basilicata]].
U starom vijeku, Grci su u južnoj Italiji i na Siciliji imali "veliku Grčku" ([[Magna Graecia]]), a na sjeveru su vladali [[Etruščani]]. Rim je postao centar [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], koje je do 5. stoljeća vladalo najvećim dijelom Europe.
U starom vijeku, Grci su u južnoj Italiji i na Siciliji imali "veliku Grčku" ([[Magna Graecia]]), a na sjeveru su vladali [[Etrurci|Etruščani]]. Rim je postao centar [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], koje je do 5. stoljeća vladalo najvećim dijelom Europe.


Nakon [[srednji vijek|srednjeg vijeka]], Italija je bila glavno središte [[humanizam|humanizma]] i [[renesansa|renesanse]],
Nakon [[srednji vijek|srednjeg vijeka]], Italija je bila glavno središte [[humanizam|humanizma]] i [[renesansa|renesanse]],
koji su preporodili europsku [[filozofija|filozofiju]] i [[umjetnost]]. Italija je bila rascjepkana u gradove-državice ili područja pod tuđinskom vlašću do [[17. ožujka]] [[1861]]., kad se cijeli poluotok zajedno s dva otoka udružio u jednu kraljevinu.
koji su preporodili europsku [[filozofija|filozofiju]] i [[umetnost|umjetnost]]. Italija je bila rascjepkana u gradove-državice ili područja pod tuđinskom vlašću do [[17. 3.|17. ožujka]] [[1861]]., kad se cijeli poluotok zajedno s dva otoka udružio u jednu kraljevinu.
Grad Rim se pridružio tek [[20. rujna]] [[1870]]., što je konačni datum [[ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]].
Grad Rim se pridružio tek [[20. 9.|20. rujna]] [[1870]]., što je konačni datum [[ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]].


[[Fašizam|Fašisti]] su uveli diktaturu [[1922]]., borili se na strani Njemačke u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]] i izgubili. [[Referendum]] o monarhiji od [[2. lipnja]] [[1946]]. stvorio je Republiku Italiju.
[[Fašizam|Fašisti]] su uveli diktaturu [[1922]]., borili se na strani Njemačke u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]] i izgubili. [[Referendum]] o monarhiji od [[2. 6.|2. lipnja]] [[1946]]. stvorio je Republiku Italiju.
Italija je otpočetka članica saveza [[NATO]] i [[Europska Unija|Europske Unije]].
Italija je otpočetka članica saveza [[NATO]] i [[Evropska unija|Europske Unije]].


== Politika ==
== Politika ==
Red 83: Red 83:
* [[Abruzzo]]
* [[Abruzzo]]
* [[Basilicata]]
* [[Basilicata]]
* [[Calabria]]
* [[Kalabrija|Calabria]]
* [[Campania]]
* [[Kampanija|Campania]]
* [[Emilia-Romagna]]
* [[Emilia-Romagna]]
* [[Friuli-Venezia Giulia]]*
* [[Furlanija-Julijska krajina|Friuli-Venezia Giulia]]*
* [[Lazio]]
* [[Lacij|Lazio]]
* [[Liguria]]
* [[Ligurija|Liguria]]
* [[Lombardia]]
* [[Lombardia]]
* [[Marche]]
* [[Marche]]
* [[Molise]]
* [[Molise]]
* [[Piemonte]]
* [[Piemonte]]
* [[Puglia]]
* [[Apulija|Puglia]]
* [[Sardinija]] (Sardegna)*
* [[Sardinija]] (Sardegna)*
* [[Sicilija]] (Sicilia)*
* [[Sicilija]] (Sicilia)*
* [[Toskana]] (Toscana)
* [[Toskana]] (Toscana)
* [[Trentino-Južni Tirol]]*
* [[Trentino-Južni Tirol]]*
* [[Umbria]]
* [[Umbrija|Umbria]]
* [[Valle d'Aosta]]*
* [[Valle d'Aosta]]*
* [[Veneto]]
* [[Veneto]]


Regije se dalje dijele na [[Pokrajine Italije|pokrajine]].
Regije se dalje dijele na [[provincije Italije|pokrajine]].


== Zemljopis ==
== Zemljopis ==
''Glavni članak: [[Zemljopis Italije]]''
''Glavni članak: [[Geografija Italije|Zemljopis Italije]]''
Najveći dio Italije je velik [[poluotok]] u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]],
Najveći dio Italije je velik [[poluotok]] u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]],
gdje zajedno s dva otoka - [[Sicilija|Sicilijom]] i [[Sardinija|Sardinijom]] - stvara zasebna mora,
gdje zajedno s dva otoka - [[Sicilija|Sicilijom]] i [[Sardinija|Sardinijom]] - stvara zasebna mora,
Red 113: Red 113:
koji polukružno zatvara Italiju na sjeveru. Na sjeveru je velika aluvijalna nizina rijeke [[Po]] i njezinih pritoka,
koji polukružno zatvara Italiju na sjeveru. Na sjeveru je velika aluvijalna nizina rijeke [[Po]] i njezinih pritoka,
koji se spuštaju s Alpa, Apenina i [[Dolomiti|Dolomita]].
koji se spuštaju s Alpa, Apenina i [[Dolomiti|Dolomita]].
Ostale važne rijeke su [[Tiber]], [[Adige]] i [[Arno]].
Ostale važne rijeke su [[Tibar|Tiber]], [[Adige]] i [[Arno]].


Najviši vrh je [[Mont Blanc]] (''Monte Bianco''), koji ima 4,810 m. Italija ima dva slavna [[vulkan]]a: ugasli [[Vezuv]] kod [[Napulj]]a i aktivnu [[Etna|Etnu]] na Siciliji.
Najviši vrh je [[Mont Blanc]] (''Monte Bianco''), koji ima 4,810 m. Italija ima dva slavna [[vulkan]]a: ugasli [[Vezuv]] kod [[Napulj]]a i aktivnu [[Etna|Etnu]] na Siciliji.
Red 121: Red 121:


Italija ima raznovrsno industrijalizirano gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi stanovnika otprilike
Italija ima raznovrsno industrijalizirano gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi stanovnika otprilike
ista kao u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].
ista kao u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]].
[[Kapitalizam|Kapitalistička]] ekonomija podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje prevladavaju privatne tvrtke,
[[Kapitalizam|Kapitalistička]] ekonomija podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje prevladavaju privatne tvrtke,
i manje razvijen poljoprivredni jug, s 20% nezaposlenih. U odnosu na zapadnoeuropske susjede, Italija ima velik broj malih i srednjih poduzeća ([[SME]]).
i manje razvijen poljoprivredni jug, s 20% nezaposlenih. U odnosu na zapadnoeuropske susjede, Italija ima velik broj malih i srednjih poduzeća ([[SME]]).
Red 138: Red 138:
Italija je jezično i vjerski uglavnom homogena, ali je kulturno, gospodarski i politički vrlo raznolika.
Italija je jezično i vjerski uglavnom homogena, ali je kulturno, gospodarski i politički vrlo raznolika.
Peta je u Europi po gustoći stanovništva (198 stanovnika po četvornom kilometru).
Peta je u Europi po gustoći stanovništva (198 stanovnika po četvornom kilometru).
Nema velike manjine, a najveća je [[njemačka]] manjina u [[Južni Tirol|Južnom Tirolu]] (1991: 287,503 Nijemaca i 116,914 Talijana),
Nema velike manjine, a najveća je [[nemačka|njemačka]] manjina u [[Južni Tirol|Južnom Tirolu]] (1991: 287,503 Nijemaca i 116,914 Talijana),
te [[Slovenija|slovenska]] manjina oko [[Trst]]a.
te [[Slovenija|slovenska]] manjina oko [[Trst]]a.


Red 144: Red 144:
[[sardski]] na [[Sardinija|Sardiniji]]);
[[sardski]] na [[Sardinija|Sardiniji]]);
[[ladin]] u [[Dolomiti]]ma;
[[ladin]] u [[Dolomiti]]ma;
[[furlanski]] u regiji [[Friuli-Venezia Giulia]], što su sve [[romanski jezici]].
[[furlanski]] u regiji [[Furlanija-Julijska krajina|Friuli-Venezia Giulia]], što su sve [[romanski jezici]].
Osim toga, ima i jezika koji se govore lokalno, kao što su
Osim toga, ima i jezika koji se govore lokalno, kao što su
[[hrvatski]] u tri sela u regiji [[Molise]];
[[hrvatski jezik|hrvatski]] u tri sela u regiji [[Molise]];
[[okcitanski]] u južnim dolinama [[Piemonte]]a;
[[okcitanski]] u južnim dolinama [[Piemonte]]a;
[[katalonski]] u gradu [[Alghero]] na [[Sardinija|Sardiniji]];
[[katalonski jezik|katalonski]] u gradu [[Alghero]] na [[Sardinija|Sardiniji]];
[[albanski]] u selima regije [[Calabria]] i na [[Sicilija|Siciliji]];
[[albanski jezik|albanski]] u selima regije [[Kalabrija|Calabria]] i na [[Sicilija|Siciliji]];
stari [[grčki]] dijalekti u selima regije [[Calabria]].
stari [[grčki jezik|grčki]] dijalekti u selima regije [[Kalabrija|Calabria]].


Iako je glavna vjera [[katoličanstvo]] (85% građana su nominalno katolici), postoje stare [[protestantizam|protestantske]] i [[Židovi|židovske]] zajednice,
Iako je glavna vjera [[katoličanstvo]] (85% građana su nominalno katolici), postoje stare [[protestantizam|protestantske]] i [[jevreji|židovske]] zajednice,
kao i sve veća useljenička zajednica [[islam|muslimana]].
kao i sve veća useljenička zajednica [[islam|muslimana]].


Red 158: Red 158:
''Glavni članak: [[Kultura Italije]]''
''Glavni članak: [[Kultura Italije]]''


Italija je znamenita zbog svoje umjetnosti, kulture i brojnih spomenika, od kojih su najslavniji [[kosi toranj u Pisi]] i [[Koloseum]] u Rimu,
Italija je znamenita zbog svoje umjetnosti, kulture i brojnih spomenika, od kojih su najslavniji [[krivi toranj u Pisi|kosi toranj u Pisi]] i [[Koloseum]] u Rimu,
a poznata je i po dobroj hrani ([[pizza]], [[špageti]] itd.), vinu, modi, dizajnu, operi i mnogo čemu drugome.
a poznata je i po dobroj hrani ([[pizza]], [[špageti]] itd.), vinu, modi, dizajnu, operi i mnogo čemu drugome.


Italija je začela europsku [[renesansa|renesansu]] tijekom [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15. stoljeća]].
Italija je začela europsku [[renesansa|renesansu]] tijekom [[14. vijek|14.]] i [[15. vijek|15. stoljeća]].
Pečat na zapadnoj kulturi ostavili su bezbrojni talijanski geniji. Ovo su samo neki od njih: pjesnici [[Dante]] i [[Francesco Petrarca|Petrarca]], pisci [[Giovanni Boccaccio|Boccaccio]],
Pečat na zapadnoj kulturi ostavili su bezbrojni talijanski geniji. Ovo su samo neki od njih: pjesnici [[Dante Alighieri|Dante]] i [[Francesco Petrarca|Petrarca]], pisci [[Giovanni Boccaccio|Boccaccio]],
[[Niccolo Machiavelli|Machiavelli]] i [[Baldassare Castiglione|Castiglione]], slikari [[Leonardo da Vinci]], [[Raffaello Santi|Raffaello]] i [[Michelangelo]],
[[Niccolo Machiavelli|Machiavelli]] i [[Baldassare Castiglione|Castiglione]], slikari [[Leonardo Da Vinci|Leonardo da Vinci]], [[Rafael|Raffaello]] i [[Michelangelo Buonarotti|Michelangelo]],
arhitekti [[Gian Lorenzo Bernini|Bernini]] i [[Andrea Palladio|Palladio]], skladatelji [[Antonio Vivaldi|Vivaldi]], [[Niccolo Paganini|Paganini]], [[Giacomo Puccini|Puccini]], [[Giacomo Rossini|Rossini]] i [[Giuseppe Verdi|Verdi]], filmski redatelji [[Michelangelo Antonioni|Antonioni]] i [[Federico Fellini|Fellini]], filozof [[Giordano Bruno]]. Ne zaboravimo i [[Casanova|Casanovu]].
arhitekti [[Gian Lorenzo Bernini|Bernini]] i [[Andrea Palladio|Palladio]], skladatelji [[Antonio Vivaldi|Vivaldi]], [[Niccolo Paganini|Paganini]], [[Giacomo Puccini|Puccini]], [[Giacomo Rossini|Rossini]] i [[Giuseppe Verdi|Verdi]], filmski redatelji [[Michelangelo Antonioni|Antonioni]] i [[Federico Fellini|Fellini]], filozof [[Giordano Bruno]]. Ne zaboravimo i [[Casanova|Casanovu]].


Red 177: Red 177:
</tr>
</tr>
<tr>
<tr>
<td>[[1. siječnja]]</td>
<td>[[1. 1.|1. siječnja]]</td>
<td>[[Nova godina]]</td>
<td>[[Nova godina]]</td>
<td>''Capodanno''</td>
<td>''Capodanno''</td>
Red 183: Red 183:
</tr>
</tr>
<tr>
<tr>
<td>[[6. siječnja]]</td>
<td>[[6. 1.|6. siječnja]]</td>
<td>[[Sveta tri kralja]]</td>
<td>[[Biblijski magi|Sveta tri kralja]]</td>
<td>''Epifania''</td>
<td>''Epifania''</td>
<td>&nbsp;</td>
<td>&nbsp;</td>
Red 195: Red 195:
</tr>
</tr>
<tr>
<tr>
<td>[[25. travnja]]</td>
<td>[[25. 4.|25. travnja]]</td>
<td>[[Dan oslobođenja]]</td>
<td>[[Dan oslobođenja]]</td>
<td>''Liberazione''</td>
<td>''Liberazione''</td>
Red 201: Red 201:
</tr>
</tr>
<tr>
<tr>
<td>[[1. svibnja]]</td>
<td>[[1. 5.|1. svibnja]]</td>
<td>[[Praznik rada]]</td>
<td>[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]</td>
<td>''Festa del Lavoro''</td>
<td>''Festa del Lavoro''</td>
<td>&nbsp;</td>
<td>&nbsp;</td>
</tr>
</tr>
<tr>
<tr>
<td>[[2. lipnja]]</td>
<td>[[2. 6.|2. lipnja]]</td>
<td>[[Praznik Republike]]</td>
<td>[[Praznik Republike]]</td>
<td>''Festa della Repubblica''</td>
<td>''Festa della Repubblica''</td>
Red 213: Red 213:
</tr>
</tr>
<tr>
<tr>
<td>[[15. kolovoza]]</td>
<td>[[15. 8.|15. kolovoza]]</td>
<td>[[Velika Gospa]]</td>
<td>[[Velika Gospa]]</td>
<td>''Assunzione''</td>
<td>''Assunzione''</td>
Red 219: Red 219:
</tr>
</tr>
<tr>
<tr>
<td>[[1. studenog]]</td>
<td>[[1. 11.|1. studenog]]</td>
<td>[[Svi sveti]]</td>
<td>[[Svi sveti]]</td>
<td>''Tutti i Santi''</td>
<td>''Tutti i Santi''</td>
Red 225: Red 225:
</tr>
</tr>
<tr>
<tr>
<td>[[8. prosinca]]</td>
<td>[[8. 12.|8. prosinca]]</td>
<td>[[Bezgrešno začeće]]</td>
<td>[[Bezgrešno začeće]]</td>
<td>''Immacolata''</td>
<td>''Immacolata''</td>
Red 231: Red 231:
</tr>
</tr>
<tr>
<tr>
<td>[[25. prosinca]]</td>
<td>[[25. 12.|25. prosinca]]</td>
<td>[[Božić]]</td>
<td>[[Božić]]</td>
<td>''Natale''</td>
<td>''Natale''</td>
Red 237: Red 237:
</tr>
</tr>
<tr>
<tr>
<td>[[26. prosinca]]</td>
<td>[[26. 12.|26. prosinca]]</td>
<td>[[Sveti Stjepan]]</td>
<td>[[Sveti Stefan|Sveti Stjepan]]</td>
<td>''Santo Stefano''</td>
<td>''Santo Stefano''</td>
<td>&nbsp;</td>
<td>&nbsp;</td>
</tr>
</tr>
<tr>
<tr>
<td>[[31. prosinca]]</td>
<td>[[31. 12.|31. prosinca]]</td>
<td>[[Silvestrovo]]</td>
<td>[[Silvestrovo]]</td>
<td>''San Silvestro''</td>
<td>''San Silvestro''</td>

Verzija na datum 15 juni 2013 u 16:53

Republika Italija
Repubblica Italiana
Zastava Grb
Geslo: nema
Državna himna: "Fratelli d'Italia"
Glavni gradRim
Službeni jezici italijanski jezik
Vođe
 -  Predsjednik Giorgio Napolitano
Uspostava ujedinjenjem
17. ožujka 1861.
Površina
 -  Ukupno 301,230 km2 (69.)
 -  Voda (%) 2,4
Stanovništvo
 -  Popis iz 2003  60.231.250 (22.)
 -  Gustoća 198/km2
Valuta euro 2)
Vremenska zona +1
UTC +2 ljeti
Pozivni broj 39
Web domena .it
1) Uz talijanski, službeni jezici su njemački u Južnom Tirolu i francuski u Valle d'Aosta
 2) Do 1999. talijanska lira

Republika Italija je država na jugu Europe. Sastoji se od poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedinu kopnenu granicu ima na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom, Švicarskom, Austrijom i Slovenijom. Neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se unutar teritorija Italije.

Eksterni linkovi


Povijest

Glavni članak: Povijest Italije

Prapovijesna nalazišta se mogu naći na više mjesta, posebno u regijama Lazio, Toskana, Umbria i Basilicata. U starom vijeku, Grci su u južnoj Italiji i na Siciliji imali "veliku Grčku" (Magna Graecia), a na sjeveru su vladali Etruščani. Rim je postao centar Rimskog Carstva, koje je do 5. stoljeća vladalo najvećim dijelom Europe.

Nakon srednjeg vijeka, Italija je bila glavno središte humanizma i renesanse, koji su preporodili europsku filozofiju i umjetnost. Italija je bila rascjepkana u gradove-državice ili područja pod tuđinskom vlašću do 17. ožujka 1861., kad se cijeli poluotok zajedno s dva otoka udružio u jednu kraljevinu. Grad Rim se pridružio tek 20. rujna 1870., što je konačni datum ujedinjenja Italije.

Fašisti su uveli diktaturu 1922., borili se na strani Njemačke u 2. svjetskom ratu i izgubili. Referendum o monarhiji od 2. lipnja 1946. stvorio je Republiku Italiju. Italija je otpočetka članica saveza NATO i Europske Unije.

Politika

Glavni članak: Politika Italije Ustav iz 1948. ustanovio je dvodomni parlament (Parlamento), koji ima Zastupnički dom (Camera dei Deputati) i Senat (Senato della Repubblica), zasebno sudstvo, te izvršnu vlast utjelovljenu u Vijeću ministara (kabinetu), koje predvodi predsjednik vijeća (predsjednik vlade).

Predsjednik republike bira se svakih 7 godina, a bira ga parlament zajedno s malim brojem regionalnih poslanika. Predsjednik predlaže predsjednika vlade, koji predlaže ostale ministre (formalno ih imenuje predsjednik). Vijeće ministara (koje obično čine parlamentarni zastupnici) mora zadržati povjerenje (Fiducia) oba doma.

Zastupnici domova parlamenta biraju se izravno kroz opće izbore, a koristi se miješani većinsko-proporcionalni sustav. Prema zakonima iz 1993., 75% mjesta u parlamentu zauzimaju predstavnici okruga; preostalih 25% mjesta raspoređuje se proporcionalno. Zastupnički dom ima 630 zastupnika. Osim 315 zastupnika koji se biraju, Senat sadrži i bivše predsjednike, kao i razne druge osobe imenovane doživotno u skladu s posebnim ustavnim odredbama. Zastupnici oba doma biraju na najviše 5 godina, ali oba se doma mogu raspustiti i prije isteka tog roka. Zakoni se smiju predlagati iz oba doma, a mora ih prihvatiti većina u oba doma.

Talijansko se sudstvo zasniva na rimskom pravu, napoleonskom kodu i statutima. Ustavni sud (Corte Costituzionale), koji odlučuje o ustavnosti zakona, osnovan je tek nakon 2. svjetskog rata.

Regije

Glavni članak: Regije Italije

Karta Italije
Karta Italije

Italija ima 20 regija (regioni, jednina regione), od kojih pet ima posebnu autonomiju, što je označeno zvjezdicom (*):

Regije se dalje dijele na pokrajine.

Zemljopis

Glavni članak: Zemljopis Italije Najveći dio Italije je velik poluotok u Sredozemnom moru, gdje zajedno s dva otoka - Sicilijom i Sardinijom - stvara zasebna mora, a to su Jadransko more na sjeveroistoku, Jonsko more na jugoistoku, Tirensko more na jugozapadu i Ligursko more na sjeverozapadu.

Apenini su gorski lanac koji se proteže duž čitavog poluotoka i na sjeverozapadu se spaja s planinskim lancem Alpa, koji polukružno zatvara Italiju na sjeveru. Na sjeveru je velika aluvijalna nizina rijeke Po i njezinih pritoka, koji se spuštaju s Alpa, Apenina i Dolomita. Ostale važne rijeke su Tiber, Adige i Arno.

Najviši vrh je Mont Blanc (Monte Bianco), koji ima 4,810 m. Italija ima dva slavna vulkana: ugasli Vezuv kod Napulja i aktivnu Etnu na Siciliji.

Gospodarstvo

Glavni članak: Gospodarstvo Italije

Italija ima raznovrsno industrijalizirano gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi stanovnika otprilike ista kao u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Kapitalistička ekonomija podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje prevladavaju privatne tvrtke, i manje razvijen poljoprivredni jug, s 20% nezaposlenih. U odnosu na zapadnoeuropske susjede, Italija ima velik broj malih i srednjih poduzeća (SME).

Uvozi se većina industrijskih sirovina i više od 75% energetskih potreba. Tijekom zadnjeg desetljeća, Italija je uvela strogu poreznu politiku kako bi ispunila gospodarske i monetarne uvjete Europe, snizila je stope kamata i inflacije, te je uvela euro 1999. godine.

Italija gospodarski zaostaje za glavnim europskim partenrima, pa sadašnja vlada uvodi brojne kratkoročne reforme kako bi povećala konkrentnost i dugoročni rast. S druge strane, vlada presporo uvodi potrebne strukturalne reforme, kao što su veće porezne olakšice i fleksibilnije tržište rada. Mirovinski je sustav preskup zbog usporavanja gospodarstva i loših odnosa sa sindikatima.

Stanovništvo

Glavni članak: Stanovništvo Italije

Italija je jezično i vjerski uglavnom homogena, ali je kulturno, gospodarski i politički vrlo raznolika. Peta je u Europi po gustoći stanovništva (198 stanovnika po četvornom kilometru). Nema velike manjine, a najveća je njemačka manjina u Južnom Tirolu (1991: 287,503 Nijemaca i 116,914 Talijana), te slovenska manjina oko Trsta.

Ostale manjine s djelomično službenim jezicima su francuska manjina u regiji Valle d'Aosta; sardski na Sardiniji); ladin u Dolomitima; furlanski u regiji Friuli-Venezia Giulia, što su sve romanski jezici. Osim toga, ima i jezika koji se govore lokalno, kao što su hrvatski u tri sela u regiji Molise; okcitanski u južnim dolinama Piemontea; katalonski u gradu Alghero na Sardiniji; albanski u selima regije Calabria i na Siciliji; stari grčki dijalekti u selima regije Calabria.

Iako je glavna vjera katoličanstvo (85% građana su nominalno katolici), postoje stare protestantske i židovske zajednice, kao i sve veća useljenička zajednica muslimana.

Kultura

Glavni članak: Kultura Italije

Italija je znamenita zbog svoje umjetnosti, kulture i brojnih spomenika, od kojih su najslavniji kosi toranj u Pisi i Koloseum u Rimu, a poznata je i po dobroj hrani (pizza, špageti itd.), vinu, modi, dizajnu, operi i mnogo čemu drugome.

Italija je začela europsku renesansu tijekom 14. i 15. stoljeća. Pečat na zapadnoj kulturi ostavili su bezbrojni talijanski geniji. Ovo su samo neki od njih: pjesnici Dante i Petrarca, pisci Boccaccio, Machiavelli i Castiglione, slikari Leonardo da Vinci, Raffaello i Michelangelo, arhitekti Bernini i Palladio, skladatelji Vivaldi, Paganini, Puccini, Rossini i Verdi, filmski redatelji Antonioni i Fellini, filozof Giordano Bruno. Ne zaboravimo i Casanovu.

Od modernih pjevača poznat je Eros Ramazzotti.

Državni praznici (neradni dani)

datum srpskohrvatski naziv lokalni naziv napomene
1. siječnja Nova godina Capodanno  
6. siječnja Sveta tri kralja Epifania  
dan nakon Uskrsa Uskrsni ponedjeljak Lunedi di Pasqua  
25. travnja Dan oslobođenja Liberazione od 1945.
1. svibnja Praznik rada Festa del Lavoro  
2. lipnja Praznik Republike Festa della Repubblica od 1946.
15. kolovoza Velika Gospa Assunzione  
1. studenog Svi sveti Tutti i Santi  
8. prosinca Bezgrešno začeće Immacolata  
25. prosinca Božić Natale  
26. prosinca Sveti Stjepan Santo Stefano  
31. prosinca Silvestrovo San Silvestro  

Šablon:Link FA Šablon:Link FA

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Italija&oldid=1639045