Istočnoslavenski jezici – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Legobot (razgovor | doprinos)
53.537 izmena
m Bot: Migrating 44 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q144713 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1: Red 1:
'''Istočnoslavenski jezici''' su podskupina iz obitelji [[Slavenski jezici|slavenskih jezika]].
'''Istočnoslavenski jezici''' su podskupina iz obitelji [[Slavenski jezici|slavenskih jezika]].


Istočnoslavenske jezike govore [[Rusi]], [[Ukrajinci]] i [[Bjelorusi]]. Oko 55.000 [[Rusini|Rusina]] koji se izjašnjavaju kao zasebna nacija, služi se specifičnim zapadnoslavenskim rusinskim jezikom.
Istočnoslavenske jezike govore [[Rusi]], [[Ukrajinci]] i [[Belorusi|Bjelorusi]]. Oko 55.000 [[Rusini|Rusina]] koji se izjašnjavaju kao zasebna nacija, služi se specifičnim zapadnoslavenskim rusinskim jezikom.


'''Ruski jezik:''' je najrašireniji slavenski jezik, govori ga oko 148.000.000 ljudi. S obzirom da je bio službeni jezik bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], njime se često koriste i stanovnici izvan današnje Ruske Federacije. Građani [[Bjelorusija|Bjelorusije]] uglavnom pričaju ruskim jezikom, posebno u javnoj sferi. Oko 30% građana [[Ukrajina|Ukrajine]] također se služi ruskim jezikom u privatnoj i ekonomskoj sferi života, uglavnom u jugoistočnim gradovima, gdje živi velika ruska manjina.
'''Ruski jezik:''' je najrašireniji slavenski jezik, govori ga oko 148.000.000 ljudi. S obzirom da je bio službeni jezik bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], njime se često koriste i stanovnici izvan današnje Ruske Federacije. Građani [[Belorusija|Bjelorusije]] uglavnom pričaju ruskim jezikom, posebno u javnoj sferi. Oko 30% građana [[Ukrajina|Ukrajine]] također se služi ruskim jezikom u privatnoj i ekonomskoj sferi života, uglavnom u jugoistočnim gradovima, gdje živi velika ruska manjina.


'''Ukrajinski jezik:''' je drugi po brojnosti slavenski jezik je, i njime se služi preko 47.000.000 stanovnika, dok ga razumije preko 60.000.000 stanovnika izvan granica Ukrajine, uglavnom stanovnici bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i istočne [[Poljska|Poljske]]. [[Ukrajinski jezik]] je službeni jezik [[Ukrajina|Ukrajine]] i njime se ponajviše služe ukrajinski intelektualci, djelatnici znastvenih institucija i ustanova, potom ruralno i urbano stanovništvo zapadne Ukrajine, te uglavnom ruralno stanovništvo istočne Ukrajine.
'''Ukrajinski jezik:''' je drugi po brojnosti slavenski jezik je, i njime se služi preko 47.000.000 stanovnika, dok ga razumije preko 60.000.000 stanovnika izvan granica Ukrajine, uglavnom stanovnici bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i istočne [[Poljska|Poljske]]. [[Ukrajinski jezik]] je službeni jezik [[Ukrajina|Ukrajine]] i njime se ponajviše služe ukrajinski intelektualci, djelatnici znastvenih institucija i ustanova, potom ruralno i urbano stanovništvo zapadne Ukrajine, te uglavnom ruralno stanovništvo istočne Ukrajine.
Red 11: Red 11:
'''Rusinski jezik:''' Svojim specifikumom nalikuje [[slovački jezik|slovačko]]-ukrajinskoj jezičnoj kombinaciji. Isti rusinski jezik u [[Srbija|Srbiji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]] razlikuje se od rusinskog jezika u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. Rusinski jezik zakarpatske [[Ukrajina|Ukrajine]] uz jedva primjetne razlike naspram standarnog [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]] smatra se ukrajinskim [[dijalekt]]om.
'''Rusinski jezik:''' Svojim specifikumom nalikuje [[slovački jezik|slovačko]]-ukrajinskoj jezičnoj kombinaciji. Isti rusinski jezik u [[Srbija|Srbiji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]] razlikuje se od rusinskog jezika u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. Rusinski jezik zakarpatske [[Ukrajina|Ukrajine]] uz jedva primjetne razlike naspram standarnog [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]] smatra se ukrajinskim [[dijalekt]]om.


'''Bjeloruski jezik:''' Bjeloruskim jezikom se služi preko 5.000.000 ljudi, uglavnom u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. U javnoj sferi života uglavnom se koristi ruski jezik. Prepreku nesmetanom razvoju bjeloruskog jezika predstavlja politika koja potencira tiskanje štampe gotovo isključivo na [[ruski jezik|ruskom jeziku]]. U prosjeku svega 10% bjeloruske štampe koristi [[bjeloruski jezik]], dok se ostatak štampa na ruskom jeziku prema uputstvima politike.
'''Bjeloruski jezik:''' Bjeloruskim jezikom se služi preko 5.000.000 ljudi, uglavnom u [[Belorusija|Bjelorusiji]]. U javnoj sferi života uglavnom se koristi ruski jezik. Prepreku nesmetanom razvoju bjeloruskog jezika predstavlja politika koja potencira tiskanje štampe gotovo isključivo na [[ruski jezik|ruskom jeziku]]. U prosjeku svega 10% bjeloruske štampe koristi [[bjeloruski jezik]], dok se ostatak štampa na ruskom jeziku prema uputstvima politike.


=== Istočnoslavenski jezici ===
=== Istočnoslavenski jezici ===

Verzija na datum 15 juni 2013 u 16:45

Istočnoslavenski jezici su podskupina iz obitelji slavenskih jezika.

Istočnoslavenske jezike govore Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi. Oko 55.000 Rusina koji se izjašnjavaju kao zasebna nacija, služi se specifičnim zapadnoslavenskim rusinskim jezikom.

Ruski jezik: je najrašireniji slavenski jezik, govori ga oko 148.000.000 ljudi. S obzirom da je bio službeni jezik bivšeg Sovjetskog Saveza, njime se često koriste i stanovnici izvan današnje Ruske Federacije. Građani Bjelorusije uglavnom pričaju ruskim jezikom, posebno u javnoj sferi. Oko 30% građana Ukrajine također se služi ruskim jezikom u privatnoj i ekonomskoj sferi života, uglavnom u jugoistočnim gradovima, gdje živi velika ruska manjina.

Ukrajinski jezik: je drugi po brojnosti slavenski jezik je, i njime se služi preko 47.000.000 stanovnika, dok ga razumije preko 60.000.000 stanovnika izvan granica Ukrajine, uglavnom stanovnici bivšeg Sovjetskog Saveza i istočne Poljske. Ukrajinski jezik je službeni jezik Ukrajine i njime se ponajviše služe ukrajinski intelektualci, djelatnici znastvenih institucija i ustanova, potom ruralno i urbano stanovništvo zapadne Ukrajine, te uglavnom ruralno stanovništvo istočne Ukrajine.

Suržik i Balačka: Preko 50% ukrajinske estrade često koristi ruski jezik jer Rusija predstavlja golemo tržište na koje Ukrajinci često plasiraju svoje zabavne proizvode, pa tako i glazbenu, filmsku i drugu umjetnost. Ipak, treba napomenuti da se ruski jezik u Ukrajini i Rusiji bitno razlikuju, te se često koristi kombinacija tih jezika poznata pod imenom Suržik. Suržikom se koristi do 20% građana istočne Ukrajine, tako da jasnim ruskim jezikom govori manje od 10% stanovništva. U zapadnoj Rusiji se također koristi Balačka; ukrajinsko-ruska jezična kombinacija.

Rusinski jezik: Svojim specifikumom nalikuje slovačko-ukrajinskoj jezičnoj kombinaciji. Isti rusinski jezik u Srbiji, Hrvatskoj i Slovačkoj razlikuje se od rusinskog jezika u Poljskoj i Ukrajini. Rusinski jezik zakarpatske Ukrajine uz jedva primjetne razlike naspram standarnog ukrajinskog jezika smatra se ukrajinskim dijalektom.

Bjeloruski jezik: Bjeloruskim jezikom se služi preko 5.000.000 ljudi, uglavnom u Bjelorusiji. U javnoj sferi života uglavnom se koristi ruski jezik. Prepreku nesmetanom razvoju bjeloruskog jezika predstavlja politika koja potencira tiskanje štampe gotovo isključivo na ruskom jeziku. U prosjeku svega 10% bjeloruske štampe koristi bjeloruski jezik, dok se ostatak štampa na ruskom jeziku prema uputstvima politike.

Istočnoslavenski jezici

 Ovaj članak o lingvistici je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Istočnoslavenski_jezici&oldid=1638995