Seleukija – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na datum 15 juni 2013 u 13:47

Ovo je glavno značenje pojma Seleukija. Za druga značenja, v. Seleukija (razvrstavanje).

33°05′40″N 44°31′20″E / 33.09444°N 44.52222°E / 33.09444; 44.52222

Seleukija

class=notpageimage|

Položaj Seleukije na Tigrisu

Seleukija (grč. Σελεύκεια), starovjekovni grad u Mezopotamiji na rijeci Tigris, za vrijeme vladavine helenističkih Seleukida i iranskih Arsakida jedan od najvećih gradova svijeta.

Etimologija

Seleukija je imenovana prema Seleuku I Nikatoru (vl. 305. – 281. pne.), utemeljitelju grada i seleukidske dinastije. Drevni je makedonski vladar slijedio ranije primjere Kira i Aleksandra pa je po sebi izmenovao niz gradova od Jordana i Turske do Irana, zbog čega se ova prijestolnica zbog razlikovanja ponekad naziva i Seleukijom na Tigrisu. U negrčkim primarnim izvorima pojavljuje se i pod nazivima Selik, Selika i Selikos u židovskom Talmudu, Salwaḳia ili Salwaḳya u aramejskim targumima, te kao Zochasia, Coche i Mahoza na ostalim jezicima. Latinski prijevod izvornog grčkog imena jest Seleucia, na temelju čega se grad u srpskohrvatskoj literaturi ponekad oslovljava i kao Seleucija. U arapskom jeziku pojavljuje se pod imenom Madain kao zajednički naziv za Seleukiju i Ktezifont.

Historija

Glavni članci: Seleukidska Monarhija, Partska Monarhija, i Sasanidska Monarhija

Seleukija je osnovana 305. pne. godine na zapadnoj obali Tigrisa, nasuprot gradića Opisa na čijim će temeljima kasnije biti podignut Ktezifont. Novi je grad bio prijestolnicom Seleukidske Monarhije, no nakon svega desetak godina Seleuk I odlučio se premjestiti u sirijsku Antiohija (današnja Turska). Seleukija se ipak nastavila razvijati kao važno trgovačko, kulturno i religijsko čvorište na Putu svile. Godine 141. pne. Seleukiju osvajaju iranski Parti predvođenih Mitridatom I, ali grad je prema Tacitu još desetljećima kasnije zadržao svoj helenistički karakter. Antički izvori također spominju da je tijekom 3. i 2. vijeka pne. u njoj živjelo oko 600.000 ljudi što je stavlja uz bok Rimu i Aleksandriji, a među stanovništvom bili su i brojni Grci, Perzijanci i Židovi.

Od sredine 1. vijeka pne. Seleukija i sjeverna Mezopotamija postaju poprištem vjekovnih sukoba između Rimljana i iranskih dinastija Parta i Sasanida. Grad je djelomično spaljen 117. godine prilikom Trajanove invazije, nakon čega je obnovljen u potpuno iranskom stilu. Teška razaranja grad je pretrpio i 165. godine prilikom prodora Avidija Kasija. Nešto više od pola vijeka kasnije, utemeljitelj sasanidske dinastije Ardašir I kod Seleukije je dao podići novi grad Veh-Ardašir. Dugo vremena historičari su vjerovali da je podignut nad temeljima Seleukije, no najnovija italijanska arheološka istraživanja pokazuju da se radi o odvojenoj lokaciji između Seleukije i Ktezifonta. Sljedećih 300 godina grad je bio kršćanskim žarištem u Sasanidskoj Perzijskoj Monarhiji. Međutim, skretanje toka Tigrisa dovelo je do opadanja ekonomske važnosti grada i vremenom ga je progutala pustinja.

Veze

Literatura

(it) Invernizzi, Antonio; Messina, Vito (2006.). Seleucia al Tigri. Firenca: Centro Ricerche Archeologiche e Scavi di Torino per il Medio Oriente e l'Asia, ISBN 9788860870315, OCLC 496636796.
(en) Kröger, Jens (15. prosinca 1993.). Ctesiphon, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
(sh) Vujić, Antun (2007.). Seleukija, Opća i nacionalna enciklopedija XVIII. Zagreb: Pro Leksis, ISBN 9789537224189, OCLC 555153703.

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Seleukija

@@ Red 1: / Red 1: @@
+{{dz}}
-{{coord|33|8|14|N|44|31|2|E|region:IQ_scale:5000|display=title}}
+{{coord|33|05|40|N|44|31|20|E|region:IQ_scale:5000|display=title}}
+{{Lokacijska karta|Irak|float=desno|width=225|label=Seleukija|lat=33.09|long=44.52|caption=<center>Položaj Seleukije na [[Tigris]]u}}
+[[Datoteka:Karte Seleucia Ktesiphon.png|mini|desno|225px|<center>{{deu icon}} Karta [[Arheologija|arheoloških]] nalazišta Seleukije i [[Ktezifont]]a uz prikaz promijenjenog toka [[Tigris]]a]]
+'''Seleukija''' ([[Grčki jezik|grč.]] Σελεύκεια), [[Stari vijek|starovjekovni]] grad u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] na rijeci [[Tigris]], za vrijeme vladavine [[Helenizam|helenističkih]] [[Seleukidi|Seleukida]] i [[iran]]skih [[Partska Monarhija|Arsakida]] jedan od najvećih gradova [[svijet]]a.
+== Etimologija ==
-:''Za sirijsku luku koju je pohodio Sv. Pavle, v. [[Seleukija Pijerija]].''
-{{otheruses}}
-{{location map|Iraq|label=Seleukija|lat=33.13|long=44.52|caption=Položaj Seleukije u suvremenom [[Irak]]u|float=right}}
+Seleukija je imenovana prema [[Seleuk I Nikator|Seleuku I Nikatoru]] (vl. [[305. pne.|305.]] – [[281. pne.]]), utemeljitelju grada i [[Seleukidi|seleukidske dinastije]]. Drevni je makedonski vladar slijedio ranije primjere [[Kir Veliki|Kira]] i [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra]] pa je po sebi izmenovao [[Seleukija (razvrstavanje)|niz gradova]] od [[Jordan]]a i [[Turska|Turske]] do [[Iran]]a, zbog čega se ova [[prijestolnica]] zbog razlikovanja ponekad naziva i ''Seleukijom na Tigrisu''. U negrčkim [[Primarna literatura|primarnim izvorima]] pojavljuje se i pod nazivima ''Selik'', ''Selika'' i ''Selikos'' u [[Židovi|židovskom]] [[Talmud]]u, ''Salwaḳia'' ili ''Salwaḳya'' u [[Aramejski jezik|aramejskim]] [[targum]]ima, te kao ''Zochasia'', ''Coche'' i ''Mahoza'' na ostalim [[Jezik|jezicima]]. [[Latinski jezik|Latinski]] prijevod izvornog grčkog imena jest ''Seleucia'', na temelju čega se grad u [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoj]] literaturi ponekad oslovljava i kao Seleucija. U [[Arapski jezik|arapskom jeziku]] pojavljuje se pod imenom ''Madain'' kao zajednički naziv za Seleukiju i [[Ktezifont]].
-'''Seleukija''' ({{lang-el|Σελεύκεια}}) bio je jedan od velikih [[Bliski Istok|bliskoistočnih]] gradova u [[helenizam|helenističkom]] i [[Rimsko Carstvo|rimskom]] periodu.  Nalazio se u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], na zapadnoj obali [[Tigris]]a, nasuprot manjeg grada [[Opis (Tigris)|Opis]] (kasnije poznatog kao [[Ktesifon]]).<ref>Da bi se razlikovao od manjih mjesta također nazvanih Seleukija, nekad se naziva Seleukija na Tigrisu.  U  [[Talmud]]u se koriste izrazi ''Selik'', ''Selika'' i ''Selikos''; u [[aramejski jezik|aremejskom]] [[Targum]]u ''Salwak&#803;ia'' ili ''Salwak&#803;ya''; na drugim jezicima ''Zochasia'', ''Coche'' i ''Mahoza''.</ref>
+== Historija ==
-Osnovao ju je godine [[305. pne.]] [[Seleuk I Nikator|Seleuk]], bivši general [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] te od nje učinio prijestolnicu svog novog [[Seleukidsko Carstvo|Seleukidskog Carstva]]. Iako je Seleuk ubrzo nakon toga prijestolnicu premjestio u [[Antiohija|Antiohiju]] u sjevernoj Siriji, Seleukija se nastavila razvijati kao veliko trgovačko, ali i kulturno središte. Većinu stanovništva su činili [[Grci]], [[Makedonci]], [[Sirijci]] i [[Jevreji]]. U 3. i 2. vijeku pne. bila je veća od Antiohije, te ozbiljan takmac [[Aleksandrija|Aleksandriji]] kao najveći i najvažniji grad helenističkog svijeta. Antički izvori navode da je u njoj živjelo čak 600.000 ljudi.
+{{glavni|Seleukidska Monarhija|Partska Monarhija|Sasanidska Monarhija}}
+Seleukija je osnovana [[305. pne.]] godine na [[zapad]]noj obali [[Tigris]]a, nasuprot gradića [[Opis (Mezopotamija)|Opisa]] na čijim će temeljima kasnije biti podignut [[Ktezifont]]. Novi je grad bio prijestolnicom [[Seleukidi|Seleukidske Monarhije]], no nakon svega desetak godina [[Seleuk I Nikator|Seleuk I]] odlučio se premjestiti u sirijsku [[Antiohija|Antiohija]] (današnja [[Turska]]). Seleukija se ipak nastavila razvijati kao važno trgovačko, kulturno i religijsko čvorište na [[Put svile|Putu svile]]. Godine [[141. pne.]] Seleukiju osvajaju [[Partska Monarhija|iranski Parti]] predvođenih [[Mitridat I od Partije|Mitridatom I]], ali grad je prema [[Tacit]]u još desetljećima kasnije zadržao svoj [[Helenizam|helenistički]] karakter. [[Antika|Antički]] izvori također spominju da je tijekom [[3. vijek pne.|3.]] i [[2. vijek pne.|2. vijeka pne.]] u njoj živjelo oko 600.000 ljudi što je stavlja uz bok [[Rim]]u i [[Aleksandrija|Aleksandriji]], a među stanovništvom bili su i brojni [[Grci]], [[Perzijanci]] i [[Židovi]].
-Godine [[141. pne.]] su ga osvojili [[Parti]] pod [[Mitridat I od Partije|Mitridatom]], ali je grad dugo godina nakon toga zadržao svoj helenistički karakter. Godine [[117]]. ga je uništio rimski car [[Trajan]], da bi potom bio obnovljen i konačno uništen 165. U 3. vijeku su ga obnovili [[Sasandisko Carstvo|Sasanidi]] te je postao važno [[kršćanstvo|kršćansko]] središte u njihovom carstvu. Međutim, skretanje toka Tigrisa je dovelo do opadanja ekonomske važnosti grada koga je s vremenom progutala pustinja.
+Od sredine [[1. vijek pne.|1. vijeka pne.]] Seleukija i sjeverna [[Mezopotamija]] postaju poprištem [[Rimsko-perzijski ratovi|vjekovnih sukoba]] između [[Stari Rim|Rimljana]] i iranskih dinastija [[Partska Monarhija|Parta]] i [[Sasanidska Monarhija|Sasanida]]. Grad je djelomično spaljen [[117.]] godine prilikom [[Trajan]]ove invazije, nakon čega je obnovljen u potpuno [[Iranska arhitektura|iranskom stilu]]. Teška razaranja grad je pretrpio i [[165.]] godine prilikom prodora [[Avidije Kasije|Avidija Kasija]]. Nešto više od pola vijeka kasnije, utemeljitelj sasanidske dinastije [[Ardašir I]] kod Seleukije je dao podići novi grad Veh-Ardašir. Dugo vremena [[historičar]]i su vjerovali da je podignut nad temeljima Seleukije, no najnovija [[italija]]nska [[Arheologija|arheološka]] istraživanja pokazuju da se radi o odvojenoj lokaciji između Seleukije i [[Ktezifont]]a. Sljedećih 300 godina grad je bio [[Kršćanstvo|kršćanskim]] žarištem u [[Sasanidska Monarhija|Sasanidskoj Perzijskoj Monarhiji]]. Međutim, skretanje toka [[Tigris]]a dovelo je do opadanja ekonomske važnosti grada i vremenom ga je progutala [[pustinja]].
-== Reference ==
-{{reflist}}
-== Eksterni linkovi ==
+== Veze ==
+* [[Opis (Mezopotamija)|Opis]]
-*[http://www.umich.edu/~kelseydb/Excavation/Seleucia.html Seleucia on the Tigris, Iraq]
+* [[Ktezifont]]
-*[http://www.ancientlibrary.com/gazetteer/0314.html Hazlitt's Classical Gazetteer "Seleucia"]
-*[http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=451&letter=S Jewish Encyclopedia "Seleucia"]
+== Literatura ==
-[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Iraku]]
+* {{ita icon}} {{citat knjiga|prezime=Invernizzi|ime=Antonio|koautori=Messina, Vito|naslov=Seleucia al Tigri|izdavač=Centro Ricerche Archeologiche e Scavi di Torino per il Medio Oriente e l'Asia|lokacija=Firenca|datum=2006.|isbn=9788860870315|oclc=496636796}}
+* {{eng icon}} {{citat knjiga|prezime=Kröger|ime=Jens|naslov=Ctesiphon|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/ctesiphon|datum=15. prosinca 1993.}}
+* {{sh icon}} {{citat knjiga|prezime=Vujić|ime=Antun|autorlink=Antun Vujić|naslov=Seleukija|serija=[[Opća i nacionalna enciklopedija]]|svezak=XVIII|izdavač=Pro Leksis|lokacija=Zagreb|url=http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=45549|godina=2007.|isbn=9789537224189|oclc=555153703}}
+;Ostali projekti
+{{WProjekti
+|commonscat   = Ctesiphon
+|commonscathr = Seleukija
+}}
+[[Kategorija:Seleukidsko Carstvo]]
+[[Kategorija:Partska Monarhija]]
 [[Kategorija:Drevni grčki gradovi]]
 [[Kategorija:Helenističke kolonije]]
+[[Kategorija:Drevni iranski gradovi]]
 [[Kategorija:Gradovi na Putu svile]]
-[[Kategorija:Historija Iraka]]
+[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Iraku]]
-[[pt:Selêucia]]

Seleukija – razlika između verzija

Verzija na datum 15 juni 2013 u 13:47

Sadržaj

Etimologija

Historija

Veze

Literatura

Navigacija

Seleukija – razlika između verzija

Verzija na datum 15 juni 2013 u 13:47

Etimologija

Historija

Veze

Literatura

Navigacija

Pretraga