Gu Hongzhong – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Gu Hongzhong''' ({{zh|c=顾闳中|p=Gù Hóngzhōng}}) (937–975) bio je [[Kinezi|kineski]] slikar iz doba [[Pet dinastija i Deset kraljevstva]], koji je u južnoj državi [[Južni Tang]]. O njegovom životu se malo zna i pretpostavlja se da je bio [[dvorski slikar]] cara [[Li Houzhu|Li Yu]]a. Gu was je bio aktivan od 943. do 960.<ref name="literati">[http://depts.washington.edu/chinaciv/painting/tliterat.htm The Private Realm of the Literati.]</ref> Najpoznatije djelo mu je slika ''Noćno slavlje Han Xizaija'' (韩熙载夜宴图), čiji je original izgubljen, ali koji se sačuvalo u obliku kopije izrađene u 12. vijeku za vrijeme [[dinastija |
'''Gu Hongzhong''' ({{zh|c=顾闳中|p=Gù Hóngzhōng}}) (937–975) bio je [[Kinezi|kineski]] slikar iz doba [[Pet dinastija i Deset kraljevstva]], koji je u južnoj državi [[Južni Tang]]. O njegovom životu se malo zna i pretpostavlja se da je bio [[dvorski slikar]] cara [[Li Houzhu|Li Yu]]a. Gu was je bio aktivan od 943. do 960.<ref name="literati">[http://depts.washington.edu/chinaciv/painting/tliterat.htm The Private Realm of the Literati.]</ref> Najpoznatije djelo mu je slika ''Noćno slavlje Han Xizaija'' (韩熙载夜宴图), čiji je original izgubljen, ali koji se sačuvalo u obliku kopije izrađene u 12. vijeku za vrijeme [[dinastija Sung|dinastije Song]].<ref name="ebrey 148">Ebrey, 148.</ref> |
||
== Galerija == |
== Galerija == |
||
Verzija na datum 13 juni 2013 u 20:34
Gu Hongzhong (kineski: 顾闳中; pinyin: Gù Hóngzhōng) (937–975) bio je kineski slikar iz doba Pet dinastija i Deset kraljevstva, koji je u južnoj državi Južni Tang. O njegovom životu se malo zna i pretpostavlja se da je bio dvorski slikar cara Li Yua. Gu was je bio aktivan od 943. do 960.[1] Najpoznatije djelo mu je slika Noćno slavlje Han Xizaija (韩熙载夜宴图), čiji je original izgubljen, ali koji se sačuvalo u obliku kopije izrađene u 12. vijeku za vrijeme dinastije Song.[2]
Galerija
Izvori
- ↑ The Private Realm of the Literati.
- ↑ Ebrey, 148.
