Galen – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 72 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q8778 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Galen detail.jpg|thumb|250px|Claude Galien. Litografija. Pierre Roche Vigneron. (Pariz: Lith de Gregoire et Deneux, oko 1865.)]] |
[[Datoteka:Galen detail.jpg|thumb|250px|Claude Galien. Litografija. Pierre Roche Vigneron. (Pariz: Lith de Gregoire et Deneux, oko 1865.)]] |
||
'''Aelije Galen''' ili '''Klaudije Galen''' (129. – 200. n. e.), poznatiji kao '''Galen iz [[Pergam]]a''' ([[grčki jezik|grčki]]: Γαληνός, ''Galēnos''), bio je istaknut [[Rimsko Carstvo|rimski]] liječnik i filozof grčkog podrijetla i vjerojatno najveći medicinski znanstvenik rimskog razdoblja. Njegove su teorije imale velik utjecaj na [[Zapadni svijet|zapadnjačku]] [[medicina|medicinu]] duže od jednog tisućljeća. Njegov opis medicinske [[anatomija|anatomije]] zasnivao se na majmunima, budući da [[razudba]] ljudi nije bila dopuštena u njegovo doba, ali ništa ga nije nadmašilo sve do tiskanih opisa i ilustracija ljudske razudbe koje je napravio [[Andreas Vesalius]] 1543.<ref>O'Malley, C., ''Andreas Vesalius of Brussels, 1514-1564'', Berkeley: University of California Press</ref> Galenov opis rada [[srce|srca]], [[arterija]] i [[vena]] održao se sve do 1628., kad je [[William Harvey]] opisao krvotok gdje je srce pogonska pumpa.<ref> Furley, D, i J. Wilkie, 1984, ''Galen On Respiration and the Arteries'', Princeton University Press, te Bylebyl, J (ur.), 1979, ''William Harvey and His Age'', Baltimore: Johns Hopkins University Press</ref> U 19. stoljeću, studenti medicine još su čitali Galena da nauče neke pojmove. Galen je izvršio mnoge pokuse s podvezivanjem [[živac]]a da potkrijepi teoriju, koja stoji i danas, da [[mozak]] upravlja svim pokretima [[ |
'''Aelije Galen''' ili '''Klaudije Galen''' (129. – 200. n. e.), poznatiji kao '''Galen iz [[Pergam]]a''' ([[grčki jezik|grčki]]: Γαληνός, ''Galēnos''), bio je istaknut [[Rimsko Carstvo|rimski]] liječnik i filozof grčkog podrijetla i vjerojatno najveći medicinski znanstvenik rimskog razdoblja. Njegove su teorije imale velik utjecaj na [[Zapadni svijet|zapadnjačku]] [[medicina|medicinu]] duže od jednog tisućljeća. Njegov opis medicinske [[anatomija|anatomije]] zasnivao se na majmunima, budući da [[razudba]] ljudi nije bila dopuštena u njegovo doba, ali ništa ga nije nadmašilo sve do tiskanih opisa i ilustracija ljudske razudbe koje je napravio [[Andreas Vesalius]] 1543.<ref>O'Malley, C., ''Andreas Vesalius of Brussels, 1514-1564'', Berkeley: University of California Press</ref> Galenov opis rada [[srce|srca]], [[arterija]] i [[vena]] održao se sve do 1628., kad je [[William Harvey]] opisao krvotok gdje je srce pogonska pumpa.<ref> Furley, D, i J. Wilkie, 1984, ''Galen On Respiration and the Arteries'', Princeton University Press, te Bylebyl, J (ur.), 1979, ''William Harvey and His Age'', Baltimore: Johns Hopkins University Press</ref> U 19. stoljeću, studenti medicine još su čitali Galena da nauče neke pojmove. Galen je izvršio mnoge pokuse s podvezivanjem [[živac]]a da potkrijepi teoriju, koja stoji i danas, da [[mozak]] upravlja svim pokretima [[mišići|mišića]] putem [[središnji živčani sustav|središnjeg]] i [[periferni živčani sustav|perifernog živčanog sustava]].<ref>Frampton, M., 2008, ''Embodiments of Will: Anatomical and Physiological Theories of Voluntary Animal Motionfrom Greek Antiquity to the Latin Middle Ages, 400 B.C.–A.D. 1300'', Saarbrücken: VDM Verlag. str. 180 - 323</ref> Galen je napisao djelce naslovljeno "O tome da je najbolji liječnik ujedno i filozof"<ref>Brian, P., 1979, "Galen on the ideal of the physician", ''South Africa Medical Journal, 52: 936-938</ref>, kakvim je smatrao i sebe, što znači da je liječničku praksu utemeljio u teoretski čvrstom znanju odnosno "filozofiji", kako se tada zvalo. Galen se jako zanimao za spor između liječničkih škola racionalizma i [[empirizam|empirizma]],<ref>Frede, M. and R. Walzer, 1985, ''Three Treatises on the Nature of Science,'' Indianapolis: Hacket.</ref> a njegova primjena izravnog promatranja, razudbe i [[vivisekcija|vivisekcije]] u liječničkoj obuci te kao temelj za liječničku praksu može se smatrati kombinacijom oba pristupa i krčenjem složenijeg, istančanijeg srednjeg puta koji izbjegava nevolje svakog od njih pojedinačno.<ref>De Lacy, P., 1972, "Galen's Platonism", ''American Journal of Philosophy,'' str. 27-39, Cosans, C., 1997, “Galen’s Critique of Rationalist and Empiricist Anatomy”, ''Journal of the History of Biology,'' 30: 35-54, i Cosans, C., 1998, “The Experimental Foundations of Galen’s Teleology”, ''Studies in History and Philosophy of Science,'' 29: 63-80. </ref> |
||
Galen je o [[ |
Galen je o [[хришћанин|hrišćanima]] govorio da su zbog svoga prezira prema smrti i zbog svoje [[askeza|askeze]] sposobni da vode život [[filozof]]a, ali im je prigovorio lakovjernost.<ref name="Šagi-Bunić">[http://www.scribd.com/doc/60958056/Tomislav-J-%C5%A0agi-Buni%C4%87-Povijest-kr%C5%A1%C4%87anske-literature-svezak-I Tomislav J. Šagi-Bunić - Povijest kršćanske literature (svezak I)] (scribd)</ref> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Verzija na datum 13 juni 2013 u 13:22
Aelije Galen ili Klaudije Galen (129. – 200. n. e.), poznatiji kao Galen iz Pergama (grčki: Γαληνός, Galēnos), bio je istaknut rimski liječnik i filozof grčkog podrijetla i vjerojatno najveći medicinski znanstvenik rimskog razdoblja. Njegove su teorije imale velik utjecaj na zapadnjačku medicinu duže od jednog tisućljeća. Njegov opis medicinske anatomije zasnivao se na majmunima, budući da razudba ljudi nije bila dopuštena u njegovo doba, ali ništa ga nije nadmašilo sve do tiskanih opisa i ilustracija ljudske razudbe koje je napravio Andreas Vesalius 1543.[1] Galenov opis rada srca, arterija i vena održao se sve do 1628., kad je William Harvey opisao krvotok gdje je srce pogonska pumpa.[2] U 19. stoljeću, studenti medicine još su čitali Galena da nauče neke pojmove. Galen je izvršio mnoge pokuse s podvezivanjem živaca da potkrijepi teoriju, koja stoji i danas, da mozak upravlja svim pokretima mišića putem središnjeg i perifernog živčanog sustava.[3] Galen je napisao djelce naslovljeno "O tome da je najbolji liječnik ujedno i filozof"[4], kakvim je smatrao i sebe, što znači da je liječničku praksu utemeljio u teoretski čvrstom znanju odnosno "filozofiji", kako se tada zvalo. Galen se jako zanimao za spor između liječničkih škola racionalizma i empirizma,[5] a njegova primjena izravnog promatranja, razudbe i vivisekcije u liječničkoj obuci te kao temelj za liječničku praksu može se smatrati kombinacijom oba pristupa i krčenjem složenijeg, istančanijeg srednjeg puta koji izbjegava nevolje svakog od njih pojedinačno.[6]
Galen je o hrišćanima govorio da su zbog svoga prezira prema smrti i zbog svoje askeze sposobni da vode život filozofa, ali im je prigovorio lakovjernost.[7]
Izvori
- ↑ O'Malley, C., Andreas Vesalius of Brussels, 1514-1564, Berkeley: University of California Press
- ↑ Furley, D, i J. Wilkie, 1984, Galen On Respiration and the Arteries, Princeton University Press, te Bylebyl, J (ur.), 1979, William Harvey and His Age, Baltimore: Johns Hopkins University Press
- ↑ Frampton, M., 2008, Embodiments of Will: Anatomical and Physiological Theories of Voluntary Animal Motionfrom Greek Antiquity to the Latin Middle Ages, 400 B.C.–A.D. 1300, Saarbrücken: VDM Verlag. str. 180 - 323
- ↑ Brian, P., 1979, "Galen on the ideal of the physician", South Africa Medical Journal, 52: 936-938
- ↑ Frede, M. and R. Walzer, 1985, Three Treatises on the Nature of Science, Indianapolis: Hacket.
- ↑ De Lacy, P., 1972, "Galen's Platonism", American Journal of Philosophy, str. 27-39, Cosans, C., 1997, “Galen’s Critique of Rationalist and Empiricist Anatomy”, Journal of the History of Biology, 30: 35-54, i Cosans, C., 1998, “The Experimental Foundations of Galen’s Teleology”, Studies in History and Philosophy of Science, 29: 63-80.
- ↑ Tomislav J. Šagi-Bunić - Povijest kršćanske literature (svezak I) (scribd)
