Furlanski jezik – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinos)
46.972 izmene
m Bot: migracija 69 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q33441 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 20: Red 20:
|agencija=Osservatori Regjonâl de Lenghe e de Culture Furlanis
|agencija=Osservatori Regjonâl de Lenghe e de Culture Furlanis
}}
}}
'''Furlanski jezik''' (furlanski: ''marilenghe'', [[talijanski]]: ''friulano''; ISO 639-3: <ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=fur fur]</ref>) ili '''friulski''', jedan je od [[Romanš|retoromanskih]] jezika.
'''Furlanski jezik''' (furlanski: ''marilenghe'', [[italijanski jezik|talijanski]]: ''friulano''; ISO 639-3: <ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=fur fur]</ref>) ili '''friulski''', jedan je od [[Romanš|retoromanskih]] jezika.


Furlanskim govori oko 794.000 <ref name=fur/> [[Furlani|Furlana]] u [[Italija|talijanskim]] provincijama [[Udine (provincija)|Udine]], [[Pordenone (provincija)|Pordenone]], [[Gorica (provincija)|Gorizia]] i [[Trst (provincija)|Trieste]] u autonomnoj regiji [[Furlanija-Julijska krajina|Friuli-Venezia-Giulia]], na furlanskom jeziku '''Friûl-Vignesie Julie'''.
Furlanskim govori oko 794.000 <ref name=fur/> [[Furlani|Furlana]] u [[Italija|talijanskim]] provincijama [[Udine (provincija)|Udine]], [[Pordenone (provincija)|Pordenone]], [[Gorica (provincija)|Gorizia]] i [[Trst (provincija)|Trieste]] u autonomnoj regiji [[Furlanija-Julijska krajina|Friuli-Venezia-Giulia]], na furlanskom jeziku '''Friûl-Vignesie Julie'''.


Zbog siromaštva koje je vladalo do [[1960e|1960-tih]] godina, mnogi su se Furlani iseljavali u druge zemlje, posebno u [[Francuska|Francusku]], [[Belgija|Belgiju]] i [[Švicarska|Švicarsku]], i prekomorske zemlje;[[Australija|Australiju]], [[Kanada|Kanadu]], [[Argentina|Argentinu]], [[Brazil]], [[SAD|Ameriku]] i [[Južnoafrička Republika|Južnoafričku Republiku]]. Furlanski jezik ima četiri [[dijalekt]]a:
Zbog siromaštva koje je vladalo do [[1960-e|1960-tih]] godina, mnogi su se Furlani iseljavali u druge zemlje, posebno u [[Francuska|Francusku]], [[Belgija|Belgiju]] i [[Švajcarska|Švicarsku]], i prekomorske zemlje;[[Australija|Australiju]], [[Kanada|Kanadu]], [[Argentina|Argentinu]], [[Brazil]], [[Sjedinjene Američke Države|Ameriku]] i [[Južna Afrika|Južnoafričku Republiku]]. Furlanski jezik ima četiri [[dijalekt]]a:
* '''centralni''' karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - e. Govori se oko [[Udine (provincija)|Udina]] do [[Palmanova|Palmanove]] na istok.
* '''centralni''' karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - e. Govori se oko [[Udine (provincija)|Udina]] do [[Palmanova|Palmanove]] na istok.
* '''concordiese''' ili '''zapadni''' karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a. Govori se oko [[Portogruaro|Portogruara]], zove se "concordiese" zbog [[Antički Rim|rimskog]] grada [[Concordia Sagittaria]].
* '''concordiese''' ili '''zapadni''' karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a. Govori se oko [[Portogruaro|Portogruara]], zove se "concordiese" zbog [[Antički Rim|rimskog]] grada [[Concordia Sagittaria]].
* '''istočni''' ili [[Gorica|Gorički]] karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a, i što se dugi vokali izgovaraju kao kratki.
* '''istočni''' ili [[Gorica|Gorički]] karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a, i što se dugi vokali izgovaraju kao kratki.
* '''carnico''' karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - o, ima puno [[diftong]]a i najarhaičniji je od svih furlanskih dijalekata.
* '''carnico''' karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - o, ima puno [[diftong]]a i najarhaičniji je od svih furlanskih dijalekata.
Furlanski jezik u području oko [[Gorica (provincija)|Gorizie]] govore i [[Slovenci]] kao drugi ili treći jezik. Većina Furlana zna i govori standardni [[talijanski]].
Furlanski jezik u području oko [[Gorica (provincija)|Gorizie]] govore i [[Slovenci]] kao drugi ili treći jezik. Većina Furlana zna i govori standardni [[italijanski jezik|talijanski]].


== Furlanski i slovenski ==
== Furlanski i slovenski ==
[[Datoteka:Road sign in Friulian.jpg|thumb|left|175px|Cestovni dvojezični natpisi po Furlaniji]]
[[Datoteka:Road sign in Friulian.jpg|thumb|left|175px|Cestovni dvojezični natpisi po Furlaniji]]
Zbog blizine sa [[Slovenci]]ma u furlanski je ušlo dosta [[slovenski]]h ([[Slavenski jezici|slavenskih]]) riječi kao; ''colaç'' (kolač), ''cudiç'' (hudič), ''britule'' (britva) i ''cos'' (koš). Slovenci su pak iz furlanskog prezeli riječi; čebula (crni luk), punca (djevojka), raca (patka), fant (momak)...
Zbog blizine sa [[Slovenci]]ma u furlanski je ušlo dosta [[slovenski jezik|slovenskih]] ([[Slavenski jezici|slavenskih]]) riječi kao; ''colaç'' (kolač), ''cudiç'' (hudič), ''britule'' (britva) i ''cos'' (koš). Slovenci su pak iz furlanskog prezeli riječi; čebula (crni luk), punca (djevojka), raca (patka), fant (momak)...


== Izvori ==
== Izvori ==

Verzija na datum 13 juni 2013 u 12:05

Furlanski jezik
Furlan
Države Italija
RegijeEvropa
Broj govornika794,000[1]
Jezična porodicaIndoevropski jezici
PismoLatinica
Službeni status
Službeniautonomna regija Friuli-Venezia-Giulia
RegulatorOsservatori Regjonâl de Lenghe e de Culture Furlanis
Jezični kodovi
ISO 639-1–
ISO 639-2fur
ISO 639-3fur

Furlanski jezik (furlanski: marilenghe, talijanski: friulano; ISO 639-3: [2]) ili friulski, jedan je od retoromanskih jezika.

Furlanskim govori oko 794.000 [1] Furlana u talijanskim provincijama Udine, Pordenone, Gorizia i Trieste u autonomnoj regiji Friuli-Venezia-Giulia, na furlanskom jeziku Friûl-Vignesie Julie.

Zbog siromaštva koje je vladalo do 1960-tih godina, mnogi su se Furlani iseljavali u druge zemlje, posebno u Francusku, Belgiju i Švicarsku, i prekomorske zemlje;Australiju, Kanadu, Argentinu, Brazil, Ameriku i Južnoafričku Republiku. Furlanski jezik ima četiri dijalekta:

  • centralni karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - e. Govori se oko Udina do Palmanove na istok.
  • concordiese ili zapadni karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a. Govori se oko Portogruara, zove se "concordiese" zbog rimskog grada Concordia Sagittaria.
  • istočni ili Gorički karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a, i što se dugi vokali izgovaraju kao kratki.
  • carnico karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - o, ima puno diftonga i najarhaičniji je od svih furlanskih dijalekata.

Furlanski jezik u području oko Gorizie govore i Slovenci kao drugi ili treći jezik. Većina Furlana zna i govori standardni talijanski.

Furlanski i slovenski

Cestovni dvojezični natpisi po Furlaniji

Zbog blizine sa Slovencima u furlanski je ušlo dosta slovenskih (slavenskih) riječi kao; colaç (kolač), cudiç (hudič), britule (britva) i cos (koš). Slovenci su pak iz furlanskog prezeli riječi; čebula (crni luk), punca (djevojka), raca (patka), fant (momak)...

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Ethnologue report for language code:fur
  2. ↑ fur

Eksterni linkovi

Bibliografija

  • Paola Benincà, Laura Vanelli, Linguistica friulana, Unipress, Padova, 2005.
  • Franc Fari (cur.), Manuâl di lenghistiche furlane, Forum, Udine, 2005.
  • Giuseppe Francescato, Dialettologia friulana, Società Filologica Friulana, Udine, 1966.
  • Giovanni Frau, I dialetti del Friuli, Società Filologica Friulana, Udine, 1984.
  • Sabine Heinemann, Studi di linguistica friulana, Società Filologica Friulana, Udine, 2007.
  • Carla Marcato, Friuli-Venezia Giulia, Laterza, Roma - Bari, 2001.
  • Georg Pagitz: Friaulisch Wort für Wort, Bielefeld, Reise Know-How, 2007.
  • Piera Rizzolati, Elementi di linguistica friulana, Società Filologica Friulana, Udine, 1981.
  • Paolo Roseano, La pronuncia del friulano standard: proposte, problemi, prospettive, Ce Fastu?, LXXXVI (2010), n. 1, p. 7-34.
  • Federico Vicario (cur.), Lezioni di lingua e cultura friulana, Società Filologica Friulana, Udine, 2005.
  • Federico Vicario, Lezioni di linguistica friulana, Forum, Udine, 2005.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Furlanski_jezik&oldid=1627329