Enkratiti – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 2: | Red 2: | ||
'''Enkratiti''' (gr. Ἐγκρατηταί ''Egkratetai'' - "samo-savladani", lat. ''abstinentes'', ''continentes'') su bili ranohrišćanski asketski pokret iz [[2. vijek]]a, nastao oko [[170]]. godine.<ref name="Šagi-Bunić"/> |
'''Enkratiti''' (gr. Ἐγκρατηταί ''Egkratetai'' - "samo-savladani", lat. ''abstinentes'', ''continentes'') su bili ranohrišćanski asketski pokret iz [[2. vijek]]a, nastao oko [[170]]. godine.<ref name="Šagi-Bunić"/> |
||
[[Irenej Lionski|Irinej]] tvrdi da je [[Tacijan]] bio osnivač i vođa enkratita<ref name="Šagi-Bunić"/>, što potvrđuje i [[Euzebije]].<ref>Eusebius, iv. 28, 29</ref> Irinej navodi sa su nastali pod uticajem [[Saturnin]]a i [[Markion]]a.<ref name="Eusebije"/> Današnji naučnici, pak, smatraju da je razvitak enkratizma bio kompleksniji.<ref>E. PETERSON, Fruehkirche, Judentum und Gnosis, str. 183—220</ref> |
[[Irenej Lionski|Irinej]] tvrdi da je [[Tacijan]] bio osnivač i vođa enkratita<ref name="Šagi-Bunić"/>, što potvrđuje i [[Euzebije iz Cezareje|Euzebije]].<ref>Eusebius, iv. 28, 29</ref> Irinej navodi sa su nastali pod uticajem [[Saturnin]]a i [[Markion]]a.<ref name="Eusebije"/> Današnji naučnici, pak, smatraju da je razvitak enkratizma bio kompleksniji.<ref>E. PETERSON, Fruehkirche, Judentum und Gnosis, str. 183—220</ref> |
||
Enkratiti su upražnjavali uzdržavanje od [[meso|mesa]] i [[vino|vina]], a naročito od [[brak]]a. Odbacuju upotrebu vina tako da [[ |
Enkratiti su upražnjavali uzdržavanje od [[meso|mesa]] i [[vino|vina]], a naročito od [[brak]]a. Odbacuju upotrebu vina tako da [[euharistija|evharistiju]] vrše sa vodom.<ref name="Eusebije">[http://www.scribd.com/doc/53070992/Eusebije-Istorija-crkve Eusebije, Istorija crkve] (scribd)</ref> [[Hipolit Rimski|Hipolit]] tvrdi da su smatrali sebe jedinim pravednicima. Irinej o njima piše: |
||
{{citat|Propovedaju bezbračnost, odriču da je Bog stvorio svet a takođe su Boga u tajnosti osuđivali što je stvorio muškarca i ženu radi rađanja dece. U svojoj neblagodarnosti Bogu, Tvorcu svega, oni su uvodili uzdržavanja i smatrali su da je nemoguće spasenje prvog čoveka.<ref name="Eusebije"/>|[[Irenej Lionski]]}} |
{{citat|Propovedaju bezbračnost, odriču da je Bog stvorio svet a takođe su Boga u tajnosti osuđivali što je stvorio muškarca i ženu radi rađanja dece. U svojoj neblagodarnosti Bogu, Tvorcu svega, oni su uvodili uzdržavanja i smatrali su da je nemoguće spasenje prvog čoveka.<ref name="Eusebije"/>|[[Irenej Lionski]]}} |
||
[[Klement Aleksandrijski]] povezuje enkratizam s nekim indijskim oblicima asketizma.<ref>Klement Aleksandrijski, Strom. 1, 15; 3, 7</ref> Od Klementa znamo za predstavnika enkratizma [[Julije Kasijan|Julija Kasijana]] (oko g. 170. u Egiptu), od kojega je Klement čitao dva spisa: ''Exegetica'' i »''O uzdržavanju ili o eunuhiji''« (''Peri enkrateias e peri eunouchias''). Kasijan je u drugom spisu osuđivao svaki [[seksualni odnos]], a u svoju potvrdu je citirao [[Egipatsko Evanđelje]]. Po Klementu, Julije Kasijan je naučavao i [[doketizam]], i on ga dovodi u vezu s [[ |
[[Klement Aleksandrijski]] povezuje enkratizam s nekim indijskim oblicima asketizma.<ref>Klement Aleksandrijski, Strom. 1, 15; 3, 7</ref> Od Klementa znamo za predstavnika enkratizma [[Julije Kasijan|Julija Kasijana]] (oko g. 170. u Egiptu), od kojega je Klement čitao dva spisa: ''Exegetica'' i »''O uzdržavanju ili o eunuhiji''« (''Peri enkrateias e peri eunouchias''). Kasijan je u drugom spisu osuđivao svaki [[koitus|seksualni odnos]], a u svoju potvrdu je citirao [[Grčko evanđelje po Egipćanima|Egipatsko Evanđelje]]. Po Klementu, Julije Kasijan je naučavao i [[doketizam]], i on ga dovodi u vezu s [[Markion|Marcionom]] i [[Valentin]]om.<ref name="Šagi-Bunić">[http://www.scribd.com/doc/60958056/Tomislav-J-%C5%A0agi-Buni%C4%87-Povijest-kr%C5%A1%C4%87anske-literature-svezak-I Tomislav J. Šagi-Bunić - Povijest kršćanske literature (svezak I)] (scribd)</ref> |
||
Enkratiti su upotrebljavali [[ranohrišćanski spis]] [[Evanđelje po Egipćanima]], nastalo u [[Egipat|Egiptu]] između [[100]]. i [[150]]. godine.<ref name="ntcanon">[http://www.ntcanon.org/Gospel_of_the_Egyptians.shtml Gospel of the Egyptians (Egypt, 100-150 CE)]</ref> Spis ima oblik dijaloga između [[Isus]]a i [[Saloma (učenica)|Salome]], koja je prikazana kao njegova bliska učenica. Isusu se ovde pripisuje zastupanje [[celibat]]a, što je učenje koje su zastupali enkratiti.<ref name="ntcanon"/> |
Enkratiti su upotrebljavali [[ranohrišćanski spisi|ranohrišćanski spis]] [[Grčko evanđelje po Egipćanima|Evanđelje po Egipćanima]], nastalo u [[Egipat|Egiptu]] između [[100]]. i [[150]]. godine.<ref name="ntcanon">[http://www.ntcanon.org/Gospel_of_the_Egyptians.shtml Gospel of the Egyptians (Egypt, 100-150 CE)]</ref> Spis ima oblik dijaloga između [[Isus]]a i [[Saloma (učenica)|Salome]], koja je prikazana kao njegova bliska učenica. Isusu se ovde pripisuje zastupanje [[celibat]]a, što je učenje koje su zastupali enkratiti.<ref name="ntcanon"/> |
||
{{citiranje|[[Saloma (učenica)|Saloma]]: "Dokle će smrt vladati?"<br/> |
{{citiranje|[[Saloma (učenica)|Saloma]]: "Dokle će smrt vladati?"<br/> |
||
[[Isus]]: "Dokle god žene budu rađale. A ja sam došao da okončam [[ženske radnje]]." <br/> |
[[Isus]]: "Dokle god žene budu rađale. A ja sam došao da okončam [[djela ženskosti|ženske radnje]]." <br/> |
||
Saloma: "Onda sam dobro učinila što nisam rodila."<ref name="earlychristianwritings"/>}} |
Saloma: "Onda sam dobro učinila što nisam rodila."<ref name="earlychristianwritings"/>}} |
||
U spisu se rabi termin "[[ženske radnje]]" (ili "[[djela ženskosti]]"), pod kojim je podrazumevana požuda, rađanje i truljenje.<ref name="earlychristianwritings">[http://www.earlychristianwritings.com/text/gospelegyptians.html The Gospel of the Egyptians]</ref> |
U spisu se rabi termin "[[djela ženskosti|ženske radnje]]" (ili "[[djela ženskosti]]"), pod kojim je podrazumevana požuda, rađanje i truljenje.<ref name="earlychristianwritings">[http://www.earlychristianwritings.com/text/gospelegyptians.html The Gospel of the Egyptians]</ref> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
Verzija na datum 12 juni 2013 u 22:52
Enkratiti (gr. Ἐγκρατηταί Egkratetai - "samo-savladani", lat. abstinentes, continentes) su bili ranohrišćanski asketski pokret iz 2. vijeka, nastao oko 170. godine.[1]
Irinej tvrdi da je Tacijan bio osnivač i vođa enkratita[1], što potvrđuje i Euzebije.[2] Irinej navodi sa su nastali pod uticajem Saturnina i Markiona.[3] Današnji naučnici, pak, smatraju da je razvitak enkratizma bio kompleksniji.[4]
Enkratiti su upražnjavali uzdržavanje od mesa i vina, a naročito od braka. Odbacuju upotrebu vina tako da evharistiju vrše sa vodom.[3] Hipolit tvrdi da su smatrali sebe jedinim pravednicima. Irinej o njima piše:
Propovedaju bezbračnost, odriču da je Bog stvorio svet a takođe su Boga u tajnosti osuđivali što je stvorio muškarca i ženu radi rađanja dece. U svojoj neblagodarnosti Bogu, Tvorcu svega, oni su uvodili uzdržavanja i smatrali su da je nemoguće spasenje prvog čoveka.[3]
Klement Aleksandrijski povezuje enkratizam s nekim indijskim oblicima asketizma.[5] Od Klementa znamo za predstavnika enkratizma Julija Kasijana (oko g. 170. u Egiptu), od kojega je Klement čitao dva spisa: Exegetica i »O uzdržavanju ili o eunuhiji« (Peri enkrateias e peri eunouchias). Kasijan je u drugom spisu osuđivao svaki seksualni odnos, a u svoju potvrdu je citirao Egipatsko Evanđelje. Po Klementu, Julije Kasijan je naučavao i doketizam, i on ga dovodi u vezu s Marcionom i Valentinom.[1]
Enkratiti su upotrebljavali ranohrišćanski spis Evanđelje po Egipćanima, nastalo u Egiptu između 100. i 150. godine.[6] Spis ima oblik dijaloga između Isusa i Salome, koja je prikazana kao njegova bliska učenica. Isusu se ovde pripisuje zastupanje celibata, što je učenje koje su zastupali enkratiti.[6]
Saloma: "Dokle će smrt vladati?"
Isus: "Dokle god žene budu rađale. A ja sam došao da okončam ženske radnje."
Saloma: "Onda sam dobro učinila što nisam rodila."[7]
U spisu se rabi termin "ženske radnje" (ili "djela ženskosti"), pod kojim je podrazumevana požuda, rađanje i truljenje.[7]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Tomislav J. Šagi-Bunić - Povijest kršćanske literature (svezak I) (scribd)
- ↑ Eusebius, iv. 28, 29
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Eusebije, Istorija crkve (scribd)
- ↑ E. PETERSON, Fruehkirche, Judentum und Gnosis, str. 183—220
- ↑ Klement Aleksandrijski, Strom. 1, 15; 3, 7
- ↑ 6,0 6,1 Gospel of the Egyptians (Egypt, 100-150 CE)
- ↑ 7,0 7,1 The Gospel of the Egyptians
Vidi još
Vanjske veze
- Encratite (Britannica)
- Encratites (Catholic Encyclopedia)