Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 5 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q192412 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1: Red 1:
{{Historija Bosne i Hercegovine}}
{{Historija Bosne i Hercegovine}}


Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] su [[6.4.]] [[1941]]. napale [[sile Osovine]] i prisilile njenu vojsku na kapitulaciju [[17.4.]] [[1941]]. Deset dana prije su u Zagreb ušle njemačke snage, te je isti dan proglašena [[Nezavisna država Hrvatska]].
Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] su [[6. 4.|6.4.]] [[1941]]. napale [[sile Osovine]] i prisilile njenu vojsku na kapitulaciju [[17. 4.|17.4.]] [[1941]]. Deset dana prije su u Zagreb ušle njemačke snage, te je isti dan proglašena [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisna država Hrvatska]].


Pobjedničke Sile Osovine su odlučile da cijela teritorija BiH dođe pod vlast [[NDH]], čiji je poglavnik [[Ante Pavelić]] započeo politiku s ciljem eliminacije [[Srbi|srpskog]] stanovništva, koje je uključivalo prisilno prevođenje na [[katoličanstvo]], protjerivanje i genocid. Vlast NDH je, s druge strane, [[Muslimani (narod)|muslimansko]] stanovništvo smatralo Hrvatima islamske vjere.
Pobjedničke Sile Osovine su odlučile da cijela teritorija BiH dođe pod vlast [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], čiji je poglavnik [[Ante Pavelić]] započeo politiku s ciljem eliminacije [[Srbi|srpskog]] stanovništva, koje je uključivalo prisilno prevođenje na [[katoličanstvo]], protjerivanje i genocid. Vlast NDH je, s druge strane, [[Muslimani (narod)|muslimansko]] stanovništvo smatralo Hrvatima islamske vjere.


NDH, međutim, nije bila u stanju uspostaviti svoju vlast nad cijelom BiH, u kojoj, pogotovo u krajevima sa srpskim stanovništvom i pogotovo nakon [[Operacija Barbarossa|njemačkog napada na SSSR]] u junu [[1941]]. izbijaju pobune protiv novog režima.
NDH, međutim, nije bila u stanju uspostaviti svoju vlast nad cijelom BiH, u kojoj, pogotovo u krajevima sa srpskim stanovništvom i pogotovo nakon [[Operacija Barbarossa|njemačkog napada na SSSR]] u junu [[1941]]. izbijaju pobune protiv novog režima.


Pobunjenici su se s vremenom podijelili na dvije frakcije - [[NOVJ|partizane]] pod vodstvom [[Josip Broz Tito|Titovih]] [[KPJ|komunista]] koji su se borili za [[socijalizam]] i [[Federacija|federativno]] preuređenje Jugoslavije nakon oslobođenja, te [[četnici|četnike]] koji su nastojali obnoviti predratni poredak.
Pobunjenici su se s vremenom podijelili na dvije frakcije - [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizane]] pod vodstvom [[Josip Broz Tito|Titovih]] [[komunistička partija Jugoslavije|komunista]] koji su se borili za [[socijalizam]] i [[Federacija|federativno]] preuređenje Jugoslavije nakon oslobođenja, te [[četnici|četnike]] koji su nastojali obnoviti predratni poredak.


Nakon što je 1941. u Srbiji slomljena [[Užička republika]], glavnina partizanskih snaga se prebacila u BiH gdje će biti središte njenih aktivnosti. Zbog toga će upravo to područje biti poprištem velikih i značajnih ratnih operacija kao što su
Nakon što je 1941. u Srbiji slomljena [[Užička republika]], glavnina partizanskih snaga se prebacila u BiH gdje će biti središte njenih aktivnosti. Zbog toga će upravo to područje biti poprištem velikih i značajnih ratnih operacija kao što su
Red 14: Red 14:
U isto vrijeme je u BiH počinjen i veliki broj zločina nad civilnim stanovništvom, ispočetka uglavnom nad Srbima, a kasnije i nad pripadnicima drugih nacionalnosti. U tome su, u većem ili manjem omjeru, sudjelovale sve zaraćene strane, iako su partizani u tome bili više motivirani ideološkim nego nacionalnim motivima.
U isto vrijeme je u BiH počinjen i veliki broj zločina nad civilnim stanovništvom, ispočetka uglavnom nad Srbima, a kasnije i nad pripadnicima drugih nacionalnosti. U tome su, u većem ili manjem omjeru, sudjelovale sve zaraćene strane, iako su partizani u tome bili više motivirani ideološkim nego nacionalnim motivima.


Partizani su s vremenom stekli povjerenje i podršku među pripadnicima svih nacionalnosti, tako da se od [[1943]]. bilježi i veći broj muslimana među njihovim redovima. Tome je pridonijelo i stvaranje [[ZAVNOBiH]]-a kao institucije temeljem koje će u okviru poratne jugoslavenske federacije biti obnovljena bosansko-hercegovačka državnost.
Partizani su s vremenom stekli povjerenje i podršku među pripadnicima svih nacionalnosti, tako da se od [[1943]]. bilježi i veći broj muslimana među njihovim redovima. Tome je pridonijelo i stvaranje [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a kao institucije temeljem koje će u okviru poratne jugoslavenske federacije biti obnovljena bosansko-hercegovačka državnost.


Partizani su od [[1942]]. do [[1945]]. imali velike dijelove BiH pod svojom kontrolom, ali su je nad cijelom BiH ustanovili tek neposredno iza završetka rata. [[Odžak (BiH)|Odžak]], koji se predao krajem maja [[1945]]., se smatra posljednjim osovinskim uporištem u Evropi.
Partizani su od [[1942]]. do [[1945]]. imali velike dijelove BiH pod svojom kontrolom, ali su je nad cijelom BiH ustanovili tek neposredno iza završetka rata. [[Odžak (BiH)|Odžak]], koji se predao krajem maja [[1945]]., se smatra posljednjim osovinskim uporištem u Evropi.

Verzija na datum 12 juni 2013 u 16:41

Historija Bosne i Hercegovine
Hronološki

Do 958
958–1463
(Srednjovjekovna Bosna)
1463–1878
(BiH u Osmanskom Carstvu)
1878–1918
(BiH u Austrougarskoj)
1918–1941
(BiH u Kraljevini Jugoslaviji)
1941–1945
(BiH u Drugom svjetskom ratu)
1945–1992
(BiH u SFR Jugoslaviji)
1992–1995
(Rat u Bosni i Hercegovini)
1995–sadašnjost
(BiH danas)

Po temama

Vladari
Predsjednici
Privredna historija
Vojna historija
Židovi
Romi

Za vrijeme drugog svjetskog rata, Kraljevinu Jugoslaviju su 6.4. 1941. napale sile Osovine i prisilile njenu vojsku na kapitulaciju 17.4. 1941. Deset dana prije su u Zagreb ušle njemačke snage, te je isti dan proglašena Nezavisna država Hrvatska.

Pobjedničke Sile Osovine su odlučile da cijela teritorija BiH dođe pod vlast NDH, čiji je poglavnik Ante Pavelić započeo politiku s ciljem eliminacije srpskog stanovništva, koje je uključivalo prisilno prevođenje na katoličanstvo, protjerivanje i genocid. Vlast NDH je, s druge strane, muslimansko stanovništvo smatralo Hrvatima islamske vjere.

NDH, međutim, nije bila u stanju uspostaviti svoju vlast nad cijelom BiH, u kojoj, pogotovo u krajevima sa srpskim stanovništvom i pogotovo nakon njemačkog napada na SSSR u junu 1941. izbijaju pobune protiv novog režima.

Pobunjenici su se s vremenom podijelili na dvije frakcije - partizane pod vodstvom Titovih komunista koji su se borili za socijalizam i federativno preuređenje Jugoslavije nakon oslobođenja, te četnike koji su nastojali obnoviti predratni poredak.

Nakon što je 1941. u Srbiji slomljena Užička republika, glavnina partizanskih snaga se prebacila u BiH gdje će biti središte njenih aktivnosti. Zbog toga će upravo to područje biti poprištem velikih i značajnih ratnih operacija kao što su bitka na Neretvi i bitka na Sutjesci.

U isto vrijeme je u BiH počinjen i veliki broj zločina nad civilnim stanovništvom, ispočetka uglavnom nad Srbima, a kasnije i nad pripadnicima drugih nacionalnosti. U tome su, u većem ili manjem omjeru, sudjelovale sve zaraćene strane, iako su partizani u tome bili više motivirani ideološkim nego nacionalnim motivima.

Partizani su s vremenom stekli povjerenje i podršku među pripadnicima svih nacionalnosti, tako da se od 1943. bilježi i veći broj muslimana među njihovim redovima. Tome je pridonijelo i stvaranje ZAVNOBiH-a kao institucije temeljem koje će u okviru poratne jugoslavenske federacije biti obnovljena bosansko-hercegovačka državnost.

Partizani su od 1942. do 1945. imali velike dijelove BiH pod svojom kontrolom, ali su je nad cijelom BiH ustanovili tek neposredno iza završetka rata. Odžak, koji se predao krajem maja 1945., se smatra posljednjim osovinskim uporištem u Evropi.