Drevna sela sjeverne Sirije – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Datoteka/fajl Saint_Simeon,_northern_Syria_(1434001716).jpg je uklonjen/a jer ga/ju je na Ostavi obrisao Denniss sa razlogom: Per commons:Commons:Deletion requests/Files on User:AFBorchert/Workspace
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 2: Red 2:
|ime mjesta = Antička sela sjeverne Sirije
|ime mjesta = Antička sela sjeverne Sirije
|image = Serjilla 01.jpg
|image = Serjilla 01.jpg
|godina = [[2011.]] <small>(35. zasjedanje)</small>
|godina = [[2011|2011.]] <small>(35. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv, v
|mjerilo = iii, iv, v
Red 16: Red 16:
}}
}}
[[Datoteka:Plan of Serjilla.jpg|mini|lijevo|250px|Plan mrtvog grada Serjilla]]
[[Datoteka:Plan of Serjilla.jpg|mini|lijevo|250px|Plan mrtvog grada Serjilla]]
'''Antička sela sjeverne Sirije''' čini skupina od 40 sela (od oko njih 700) grupiranih u osam parkova koji se nalaze u sjeverozapadnoj [[Sirija|Siriji]], jugozapadno od [[Alep]]a, a pružaju izvanredno svjedočanstvo seoskog života u [[Kasna antika|kasnoj antici]] i tijekom [[bizant]]skog razdoblja. Napuštena od 8. do 10. stoljeća, sela koja datiraju od 1. do 7. stoljeća (kao što su: Serjilla, Al-Bara, Telanissos, i dr.), poznata i kao '''Mrtvi gradovi Sirije'''<ref>[http://www.sacred-destinations.com/syria/dead-cities Mrtvi gradovi Sirije] {{en icon}} Preuzeto 14. srpnja 2011.</ref>, imaju izuzetno dobro očuvan [[krajolik]] i arhitektonske ostatke stambenih zgrada, poganskih hramova, crkava (kao što je Crkva Svetog Simeona Stupnika iz 475. god. u mrtvom gradu Telanissosu<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Church_of_Saint_Simeon_Stylites Crkva Svetog Simeona Stupnika] na en.wikipedia.org {{en icon}} Preuzeto 14. srpnja 2011.</ref>), cisterni, termi, itd. Reliktni kulturni krajolik ovih sela također predstavlja važnu ilustraciju prijelaza iz antičkog poganskog svijeta [[Rimsko Carstvo|rimskog carstva]] do bizantskog [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Poneki posjedi ilustriraju hidrauličke tehnike, obrambene zidove i planiranje rimskih poljoprivrednih parcela kao svjedočanstvo majstorstva mještana u poljoprivrednoj proizvodnji.
'''Antička sela sjeverne Sirije''' čini skupina od 40 sela (od oko njih 700) grupiranih u osam parkova koji se nalaze u sjeverozapadnoj [[Sirija|Siriji]], jugozapadno od [[Alep]]a, a pružaju izvanredno svjedočanstvo seoskog života u [[Kasna antika|kasnoj antici]] i tijekom [[bizantsko carstvo/Latinična verzija|bizantskog]] razdoblja. Napuštena od 8. do 10. stoljeća, sela koja datiraju od 1. do 7. stoljeća (kao što su: Serjilla, Al-Bara, Telanissos, i dr.), poznata i kao '''Mrtvi gradovi Sirije'''<ref>[http://www.sacred-destinations.com/syria/dead-cities Mrtvi gradovi Sirije] {{en icon}} Preuzeto 14. srpnja 2011.</ref>, imaju izuzetno dobro očuvan [[krajolik]] i arhitektonske ostatke stambenih zgrada, poganskih hramova, crkava (kao što je Crkva Svetog Simeona Stupnika iz 475. god. u mrtvom gradu Telanissosu<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Church_of_Saint_Simeon_Stylites Crkva Svetog Simeona Stupnika] na en.wikipedia.org {{en icon}} Preuzeto 14. srpnja 2011.</ref>), cisterni, termi, itd. Reliktni kulturni krajolik ovih sela također predstavlja važnu ilustraciju prijelaza iz antičkog poganskog svijeta [[Rimsko Carstvo|rimskog carstva]] do bizantskog [[hrišćanstvo|kršćanstva]]. Poneki posjedi ilustriraju hidrauličke tehnike, obrambene zidove i planiranje rimskih poljoprivrednih parcela kao svjedočanstvo majstorstva mještana u poljoprivrednoj proizvodnji.


Napušteno i danas pusto, područje mrtvih gradova nekad je obiliovalo velikim brojem prosperitetnog stanovništva, jer je bogato maslinicima i bilo je zaleđe velikog kršćanskog središta, grada [[Antiohija|Antiohije]]. Gradovima i selima ("gradovi" je pogrešan naziv, ali zvuči dramatičnije) nedostaje mrežni plan antičkih gradova, i umjesto toga čini se kako su se ova naselja organski razvila u prirodi.
Napušteno i danas pusto, područje mrtvih gradova nekad je obiliovalo velikim brojem prosperitetnog stanovništva, jer je bogato maslinicima i bilo je zaleđe velikog kršćanskog središta, grada [[Antiohija|Antiohije]]. Gradovima i selima ("gradovi" je pogrešan naziv, ali zvuči dramatičnije) nedostaje mrežni plan antičkih gradova, i umjesto toga čini se kako su se ova naselja organski razvila u prirodi.

Verzija na datum 12 juni 2013 u 17:20

Antička sela sjeverne Sirije
Svjetska baštinaUNESCO
 Sirija
Mrtvi gradovi Sirije na mapi Sirije
Mrtvi gradovi Sirije
Mrtvi gradovi Sirije
Lokacija antičkih sela u sjevernoj Siriji
Registriran:2011. (35. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:iii, iv, v
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO
Plan mrtvog grada Serjilla

Antička sela sjeverne Sirije čini skupina od 40 sela (od oko njih 700) grupiranih u osam parkova koji se nalaze u sjeverozapadnoj Siriji, jugozapadno od Alepa, a pružaju izvanredno svjedočanstvo seoskog života u kasnoj antici i tijekom bizantskog razdoblja. Napuštena od 8. do 10. stoljeća, sela koja datiraju od 1. do 7. stoljeća (kao što su: Serjilla, Al-Bara, Telanissos, i dr.), poznata i kao Mrtvi gradovi Sirije[1], imaju izuzetno dobro očuvan krajolik i arhitektonske ostatke stambenih zgrada, poganskih hramova, crkava (kao što je Crkva Svetog Simeona Stupnika iz 475. god. u mrtvom gradu Telanissosu[2]), cisterni, termi, itd. Reliktni kulturni krajolik ovih sela također predstavlja važnu ilustraciju prijelaza iz antičkog poganskog svijeta rimskog carstva do bizantskog kršćanstva. Poneki posjedi ilustriraju hidrauličke tehnike, obrambene zidove i planiranje rimskih poljoprivrednih parcela kao svjedočanstvo majstorstva mještana u poljoprivrednoj proizvodnji.

Napušteno i danas pusto, područje mrtvih gradova nekad je obiliovalo velikim brojem prosperitetnog stanovništva, jer je bogato maslinicima i bilo je zaleđe velikog kršćanskog središta, grada Antiohije. Gradovima i selima ("gradovi" je pogrešan naziv, ali zvuči dramatičnije) nedostaje mrežni plan antičkih gradova, i umjesto toga čini se kako su se ova naselja organski razvila u prirodi.

Nakon islamskog osvajanja bizantskoga svijeta, politički i demografski centar preselio se iz Antiohije u Damask i ovoj regiji, koja je ovisila o Antiohiji, počelo je propadati. Njegovi stanovnici su se odselili ostavljajući za sobom duh gradova. U nedostatku provala ili prirodnih katastrofa, ti gradovi i sela su ostali izvanredno dobro očuvani kroz stoljeća. Zbog toga su od 2011. godine upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Izvori

  1. Mrtvi gradovi Sirije (en) Preuzeto 14. srpnja 2011.
  2. Crkva Svetog Simeona Stupnika na en.wikipedia.org (en) Preuzeto 14. srpnja 2011.

Vanjske poveznice

Šablon:Link FA