Donnchad Donn – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 4 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q1274054 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1: Red 1:
'''Donnchadh Donn mac Flainn''' (staroiji ispis: '''Donnchad Donn mac Flainn''') ({{lang-en|Duncan of the Brown Hair, son of Flann}}; doslovno: "Duncan Smeđe kose, sin Flannov") (? - 944) bio je [[veliki kralj Irske]] i [[kralj Midea]]. Pripadao je klanu [[Clann Cholmáin]], ogranku južnih [[Uí Néill]]a.
'''Donnchadh Donn mac Flainn''' (staroiji ispis: '''Donnchad Donn mac Flainn''') ({{lang-en|Duncan of the Brown Hair, son of Flann}}; doslovno: "Duncan Smeđe kose, sin Flannov") (? - 944) bio je [[veliki kralj Irske]] i [[popis kraljeva Midea|kralj Midea]]. Pripadao je klanu [[Clann Cholmáin]], ogranku južnih [[Uí Néill]]a.


Donnchad je bio sin velikog kralja [[Flann Sinna|Flann Sinne]] i njegove supruge [[Gormlaith ingen Flann mac Conaing]].<ref>Doherty.</ref> Datum rođenja nije poznat, ali je po svemu sudeći bio već odrastao 904. kada je vodio neuspjelu pobunu protiv oca u [[Kells]]u. Godine 915. je oca pokušao svrgnuti uz pomoć brata Conchobara, ali ni taj pokušaj nije uspio, s obzirom da je ustanak ugušio njegov šurjak i očev nasljednik [[Niall Glúndub]]. Nakon Flannove smrti 916. godine je Niall Glúndub postao kralj Tare (veliki kralj), a Conchobar postao kralj Midea.
Donnchad je bio sin velikog kralja [[Flann Sinna|Flann Sinne]] i njegove supruge [[Gormlaith ingen Flann mac Conaing]].<ref>Doherty.</ref> Datum rođenja nije poznat, ali je po svemu sudeći bio već odrastao 904. kada je vodio neuspjelu pobunu protiv oca u [[Kells]]u. Godine 915. je oca pokušao svrgnuti uz pomoć brata Conchobara, ali ni taj pokušaj nije uspio, s obzirom da je ustanak ugušio njegov šurjak i očev nasljednik [[Niall Glúndub]]. Nakon Flannove smrti 916. godine je Niall Glúndub postao kralj Tare (veliki kralj), a Conchobar postao kralj Midea.
Red 16: Red 16:
{{s-aft|after=[[Congalach Cnogba]]}}
{{s-aft|after=[[Congalach Cnogba]]}}
{{s-bef||before=[[Conchobar mac Flainn]]}}
{{s-bef||before=[[Conchobar mac Flainn]]}}
{{s-ttl|title=[[Kraljevi Midea|kralj Midea]] |years=919–944}}
{{s-ttl|title=[[popis kraljeva Midea|kralj Midea]] |years=919–944}}
{{s-aft|after=[[Oengus mac Donnchada]]}}
{{s-aft|after=[[Oengus mac Donnchada]]}}
{{s-end}}
{{s-end}}

Verzija na datum 12 juni 2013 u 16:25

Donnchadh Donn mac Flainn (staroiji ispis: Donnchad Donn mac Flainn) (engleski: Duncan of the Brown Hair, son of Flann; doslovno: "Duncan Smeđe kose, sin Flannov") (? - 944) bio je veliki kralj Irske i kralj Midea. Pripadao je klanu Clann Cholmáin, ogranku južnih Uí Néilla.

Donnchad je bio sin velikog kralja Flann Sinne i njegove supruge Gormlaith ingen Flann mac Conaing.[1] Datum rođenja nije poznat, ali je po svemu sudeći bio već odrastao 904. kada je vodio neuspjelu pobunu protiv oca u Kellsu. Godine 915. je oca pokušao svrgnuti uz pomoć brata Conchobara, ali ni taj pokušaj nije uspio, s obzirom da je ustanak ugušio njegov šurjak i očev nasljednik Niall Glúndub. Nakon Flannove smrti 916. godine je Niall Glúndub postao kralj Tare (veliki kralj), a Conchobar postao kralj Midea.

Niall i Conchobar su 14. septembra 919. poginuli u velikoj bitci protiv "tuđinaca" (Vikinga) kod Dublina.[2] Donnchad je preuzeo nasljedstvo Midea, ali je sljedećih nekoliko godina morao likvidirati porodične suparnike - brata Aeda je oslijepio, a Domnalla ubio, kao i svog nećaka i Conchobarovog sina Maela Runaida.

Donnchadovu vladavinu su obilježili sukobi sa Vikinzima, ali i s Muirchertach mac Néillom, kraljem Ailecha, koga zbog ratničkih vještina irski izvori nazivaju "Hektorom zapadnog svijeta".

Naslijedio ga je Congalach Cnoba, sin njegove sestre i pripadnik klana Síl nÁedo Sláine.

Donnchad Donn
Kraljevske titule
Prethodi:
Niall Glúndub
veliki kralj Irske
919–944
Slijedi:
Congalach Cnogba
Prethodi:
Conchobar mac Flainn
kralj Midea
919–944
Slijedi:
Oengus mac Donnchada

Izvori

  1. Doherty.
  2. Annals of Ulster, s.a. 919.

Literatura