Domaće govedo – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Autobot (razgovor | doprinos)
Botovi
177.192 izmene
m razne ispravke
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 10: Red 10:
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| classis = [[Sisavac|Mammalia]]
| ordo = [[Parnoprstaši|Artiodactyla]]
| ordo = [[Parnoprstaši|Artiodactyla]]
| familia = [[Šupljorošci|Bovidae]]
| familia = [[Šupljorošci|Bovidae]]
| subfamilia = [[Goveda|Bovinae]]
| subfamilia = [[Domaće govedo|Bovinae]]
| genus = [[Bos]]
| genus = [[Bos]]
| species = [[Divlje govedo|Bos taurus]]
| species = [[Divlje govedo|Bos taurus]]
Red 20: Red 20:
| troimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758.
| troimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758.
}}
}}
'''Domaćim govedom''', često jednostavno samo '''govedom''' nazivaju se [[domesticiranje|domesticirani]] potomci [[divlje govedo|divljeg goveda]] (''Bos taurus''). Domesticiranje je počelo prvo radi mesa, a kasnije radi [[mlijeko|mlijeka]] i njihove snage korištene za vuču.
'''Domaćim govedom''', često jednostavno samo '''govedom''' nazivaju se [[domestikacija|domesticirani]] potomci [[divlje govedo|divljeg goveda]] (''Bos taurus''). Domesticiranje je počelo prvo radi mesa, a kasnije radi [[mlijeko|mlijeka]] i njihove snage korištene za vuču.


Današnje domaće govedo prvobitno je došlo iz [[Anatolija|Anatolije]] i s [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Domesticiranje domaćeg goveda počelo je već u [[9. stoljeće pne.|9. stoljeću pr. kr.]]. Dokazom se smatra da su od 8 300. pne. stigli zajedno s poljoprivrednicima na [[Cipar]] na kojem do tada nije bilo goveda.
Današnje domaće govedo prvobitno je došlo iz [[Anatolija|Anatolije]] i s [[Bliski Istok|Bliskog istoka]]. Domesticiranje domaćeg goveda počelo je već u [[9. stoljeće pne.|9. stoljeću pr. kr.]]. Dokazom se smatra da su od 8 300. pne. stigli zajedno s poljoprivrednicima na [[Cipar]] na kojem do tada nije bilo goveda.


Od tada su ljudi uzgojili veliki broj različitih pasmina domaćih goveda gdje su djelomično križali ''Bos taurus'' s drugim vrstama [[goveda]]. Domesticirane su i druge vrste goveda, prije svega u [[Azija|Aziji]]. Tako od podvrste divljeg goveda, zebu, (''Bos primigenius'', ponekad ''Bos taurus'') potiče domaće govedo podvrste [[zebu]] (''Bos primigenius indicus'', ponekad ''Bos taurus indicus''), goveda [[banteng]] (''Bos javanicus'') potiče balisko domaće govedo (''Bos javanicus'' f. domestica), gajal (''Bos gaurus'' f. frontalis) potiče od [[gaur]]a ((''Bos gaurus''), [[domaći jak]] (''Bos mutus'' f. grunniens) od divljeg jaka (''Bos mutus''), i, za razliku od pravih goveda iz roda Bos, u Aziji je domesticiran je i [[domaći bivol]] (''Bubalus bubalis'' f. bubalis) iz roda Bubalus, od [[azijski vodeni bivol|azijskog vodenog bivola]] (''Bubalus bubalis'').
Od tada su ljudi uzgojili veliki broj različitih pasmina domaćih goveda gdje su djelomično križali ''Bos taurus'' s drugim vrstama [[domaće govedo|goveda]]. Domesticirane su i druge vrste goveda, prije svega u [[Azija|Aziji]]. Tako od podvrste divljeg goveda, zebu, (''Bos primigenius'', ponekad ''Bos taurus'') potiče domaće govedo podvrste [[zebu]] (''Bos primigenius indicus'', ponekad ''Bos taurus indicus''), goveda [[banteng]] (''Bos javanicus'') potiče balisko domaće govedo (''Bos javanicus'' f. domestica), gajal (''Bos gaurus'' f. frontalis) potiče od [[gaur]]a ((''Bos gaurus''), [[domaći jak]] (''Bos mutus'' f. grunniens) od divljeg jaka (''Bos mutus''), i, za razliku od pravih goveda iz roda Bos, u Aziji je domesticiran je i [[domaći bivol]] (''Bubalus bubalis'' f. bubalis) iz roda Bubalus, od [[azijski vodeni bivol|azijskog vodenog bivola]] (''Bubalus bubalis'').


== Uobičajeni nazivi ==
== Uobičajeni nazivi ==
Red 33: Red 33:


== Korištenje ==
== Korištenje ==
Najveći broj domaćih goveda koja se uzgajaju radi [[meso|mesa]] je u [[Brazil]]u, oko 200 milijuna. Domaća goveda uzgojena su u vrlo velikom broju različitih [[pasmina]]. Pri tome, pasmine su rezultat ciljanog odabira životinja koje se međusobno pare kako bi se dobili potomci određenih svojstava. Pored mesa, [[mlijeko|mlijeka]] i [[koža|kože]], [[izmet]] domaćih goveda je vrlo cijenjeno prirodno [[gnojivo]] u [[poljoprivreda|poljoprivredi]], a služi i kao [[gorivo]]. U velikim dijelovima svijeta domaće govedo, posebno volovi, koriste se i za vuču, a imaju i važnu ulogu u [[oranje|oranju]].
Najveći broj domaćih goveda koja se uzgajaju radi [[meso|mesa]] je u [[Brazil]]u, oko 200 milijuna. Domaća goveda uzgojena su u vrlo velikom broju različitih [[pasmina]]. Pri tome, pasmine su rezultat ciljanog odabira životinja koje se međusobno pare kako bi se dobili potomci određenih svojstava. Pored mesa, [[mlijeko|mlijeka]] i [[koža|kože]], [[izmet]] domaćih goveda je vrlo cijenjeno prirodno [[đubrivo|gnojivo]] u [[poljoprivreda|poljoprivredi]], a služi i kao [[goriva|gorivo]]. U velikim dijelovima svijeta domaće govedo, posebno volovi, koriste se i za vuču, a imaju i važnu ulogu u [[oranje|oranju]].


Pasmine su razvijane ciljanim parenjem roditeljskih životinja s određenim osobinama, kako bi se kod potomaka sustavno pojačavale željene osobine. Pri tome, slijedila su se dva glavna smjera, povećanje količine mlijeka i povećanje količine i kvalitete mesa.
Pasmine su razvijane ciljanim parenjem roditeljskih životinja s određenim osobinama, kako bi se kod potomaka sustavno pojačavale željene osobine. Pri tome, slijedila su se dva glavna smjera, povećanje količine mlijeka i povećanje količine i kvalitete mesa.


== Rasprostranjenost ==
== Rasprostranjenost ==
Domaće govedo je rasprostranjeno širom svijeta, pri čemu su [[zebu]] pasmine bolje prilagođene [[tropi]]ma nego domaća goveda europskog porijekla. Od kraja [[15. stoljeće|15. stoljeća]] Europljani dovode domaće govedo u [[Amerika|Amerike]], na niz [[otok]]a, u [[Australija|Australiju]] i na [[Novi Zeland]] gdje se vrlo brzo razvijaju krda podivljalih goveda. Međutim, od [[18. stoljeće|18. stoljeća]] ta krda se počinju propadati, iz nikad do kraja objašnjenih razloga. Danas postoji samo još na otoku [[Otok Amsterdam|Amsterdam]] jedna [[populacija]] podivljalih domesticiranih goveda.
Domaće govedo je rasprostranjeno širom svijeta, pri čemu su [[zebu]] pasmine bolje prilagođene [[tropi]]ma nego domaća goveda europskog porijekla. Od kraja [[15. vijek|15. stoljeća]] Europljani dovode domaće govedo u [[Amerika|Amerike]], na niz [[ostrvo|otoka]], u [[Australija|Australiju]] i na [[Novi Zeland]] gdje se vrlo brzo razvijaju krda podivljalih goveda. Međutim, od [[18. vijek|18. stoljeća]] ta krda se počinju propadati, iz nikad do kraja objašnjenih razloga. Danas postoji samo još na otoku [[Otok Amsterdam|Amsterdam]] jedna [[populacija]] podivljalih domesticiranih goveda.


Također, postoje i nastojanja povratnog uzgoja, obrnutog procesu [[domesticiranje|domesticiranja]], pri čemu se pokušava uzgojiti ponovo osnovni oblik divljeg goveda kakav je bio prije procesa domesticiranja. Ta goveda dobila su ime po braći Heinz i Lutz Hecku koji su počeli s tom vrstom uzgoja, [[heckovo govedo|heckova goveda]]. Od 1980-ih jedna populacija tih goveda živi u OOstvaarersplassenu (području koje je potpuno prepušteno prirodi), gotovo potpuno prepušteni sami sebi.
Također, postoje i nastojanja povratnog uzgoja, obrnutog procesu [[domestikacija|domesticiranja]], pri čemu se pokušava uzgojiti ponovo osnovni oblik divljeg goveda kakav je bio prije procesa domesticiranja. Ta goveda dobila su ime po braći Heinz i Lutz Hecku koji su počeli s tom vrstom uzgoja, [[heckovo govedo|heckova goveda]]. Od 1980-ih jedna populacija tih goveda živi u OOstvaarersplassenu (području koje je potpuno prepušteno prirodi), gotovo potpuno prepušteni sami sebi.


Najveći broj domaćih goveda postoji u [[Indija|Indiji]], (oko 226 milijuna). U [[Kina|Kini]] ih je "samo" oko 108, a u [[SAD]]u 96 milijuna.
Najveći broj domaćih goveda postoji u [[Indija|Indiji]], (oko 226 milijuna). U [[Narodna Republika Kina|Kini]] ih je "samo" oko 108, a u [[Sjedinjene Američke Države|SADu]] 96 milijuna.


== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==

Verzija na datum 12 juni 2013 u 15:30

„Bik” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Bik (razvrstavanje).
„Krava” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Krava (razvrstavanje).
Domaće govedo
{{{slika_opis}}}
Status zaštite
Status zaštite: Odomaćeni
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Artiodactyla
Porodica: Bovidae
Potporodica: Bovinae
Rod: Bos
Vrsta: Bos taurus
Podvrsta: Domaće govedo
Trojni naziv
Bos taurus taurus
Linnaeus, 1758.

Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus). Domesticiranje je počelo prvo radi mesa, a kasnije radi mlijeka i njihove snage korištene za vuču.

Današnje domaće govedo prvobitno je došlo iz Anatolije i s Bliskog istoka. Domesticiranje domaćeg goveda počelo je već u 9. stoljeću pr. kr.. Dokazom se smatra da su od 8 300. pne. stigli zajedno s poljoprivrednicima na Cipar na kojem do tada nije bilo goveda.

Od tada su ljudi uzgojili veliki broj različitih pasmina domaćih goveda gdje su djelomično križali Bos taurus s drugim vrstama goveda. Domesticirane su i druge vrste goveda, prije svega u Aziji. Tako od podvrste divljeg goveda, zebu, (Bos primigenius, ponekad Bos taurus) potiče domaće govedo podvrste zebu (Bos primigenius indicus, ponekad Bos taurus indicus), goveda banteng (Bos javanicus) potiče balisko domaće govedo (Bos javanicus f. domestica), gajal (Bos gaurus f. frontalis) potiče od gaura ((Bos gaurus), domaći jak (Bos mutus f. grunniens) od divljeg jaka (Bos mutus), i, za razliku od pravih goveda iz roda Bos, u Aziji je domesticiran je i domaći bivol (Bubalus bubalis f. bubalis) iz roda Bubalus, od azijskog vodenog bivola (Bubalus bubalis).

Uobičajeni nazivi

  • Mladunci goveda nazivaju se "tele", u množini telići ili telad.
  • Spolno zrela ženka domaćeg goveda naziva se "krava", "muzna krava" ili "mliječna krava".
  • Spolno zreo mužjak domaćeg goveda naziva se "bik".
    • Kastrirani mužjak domaćeg goveda naziva se "vol".

Korištenje

Najveći broj domaćih goveda koja se uzgajaju radi mesa je u Brazilu, oko 200 milijuna. Domaća goveda uzgojena su u vrlo velikom broju različitih pasmina. Pri tome, pasmine su rezultat ciljanog odabira životinja koje se međusobno pare kako bi se dobili potomci određenih svojstava. Pored mesa, mlijeka i kože, izmet domaćih goveda je vrlo cijenjeno prirodno gnojivo u poljoprivredi, a služi i kao gorivo. U velikim dijelovima svijeta domaće govedo, posebno volovi, koriste se i za vuču, a imaju i važnu ulogu u oranju.

Pasmine su razvijane ciljanim parenjem roditeljskih životinja s određenim osobinama, kako bi se kod potomaka sustavno pojačavale željene osobine. Pri tome, slijedila su se dva glavna smjera, povećanje količine mlijeka i povećanje količine i kvalitete mesa.

Rasprostranjenost

Domaće govedo je rasprostranjeno širom svijeta, pri čemu su zebu pasmine bolje prilagođene tropima nego domaća goveda europskog porijekla. Od kraja 15. stoljeća Europljani dovode domaće govedo u Amerike, na niz otoka, u Australiju i na Novi Zeland gdje se vrlo brzo razvijaju krda podivljalih goveda. Međutim, od 18. stoljeća ta krda se počinju propadati, iz nikad do kraja objašnjenih razloga. Danas postoji samo još na otoku Amsterdam jedna populacija podivljalih domesticiranih goveda.

Također, postoje i nastojanja povratnog uzgoja, obrnutog procesu domesticiranja, pri čemu se pokušava uzgojiti ponovo osnovni oblik divljeg goveda kakav je bio prije procesa domesticiranja. Ta goveda dobila su ime po braći Heinz i Lutz Hecku koji su počeli s tom vrstom uzgoja, heckova goveda. Od 1980-ih jedna populacija tih goveda živi u OOstvaarersplassenu (području koje je potpuno prepušteno prirodi), gotovo potpuno prepušteni sami sebi.

Najveći broj domaćih goveda postoji u Indiji, (oko 226 milijuna). U Kini ih je "samo" oko 108, a u SADu 96 milijuna.

Vanjske veze

U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Domaće govedo
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Domaće govedo
Potražite izraz krava u W(j)ečniku, slobodnom rječniku.

Mrežna sjedišta

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Domaće_govedo&oldid=1617431