Diogen iz Apolonije – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 32 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q191964 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1: Red 1:
'''Diogen iz Apolonije''' ([[Grčki jezik|grč]]. Διογένης Ἀπολλωνιάτης, oko 499–oko 428. god. st. e.) bio je [[Antička Grčka|antički grčki]] [[Filozofija|filozof]], rođen najverovatnije u gradu [[Apolonija|Apoloniji]] na [[Krit]]u, premda postoji mogućnost i da potiče iz Apolonije u [[Frigija|Frigiji]].
'''Diogen iz Apolonije''' ([[Grčki jezik|grč]]. Διογένης Ἀπολλωνιάτης, oko 499–oko 428. god. st. e.) bio je [[Antička Grčka|antički grčki]] [[Filozofija|filozof]], rođen najverovatnije u gradu [[Apolonija|Apoloniji]] na [[Krit]]u, premda postoji mogućnost i da potiče iz Apolonije u [[Frigija|Frigiji]].


Prema [[Doksografija|doksografskim]] zapisima [[Diogen Laertije|Diogena Laertija]], Diogen je bio "[[Filozofija prirode|filozof prirode]] i veoma poznat [[Anaksimen]]ov učenik" te, navodeći [[Demetrije Faleranin|Demetrija Faleranina]], tvrdi da je zbog velike zavisti umalo izgubio život u [[Atina|Atini]]. To da je bio poznat potvrđuje i činjenica da se njegov lik pojavljuje u [[Aristofan]]ovoj [[Komedija|komediji]] ''Oblakinje'', koja je u Atini prikazana 423. god. st. e.
Prema [[Doksografija|doksografskim]] zapisima [[Diogen Laertije|Diogena Laertija]], Diogen je bio "[[Filozofija prirode|filozof prirode]] i veoma poznat [[Anaksimen]]ov učenik" te, navodeći [[Demetrije Faleranin|Demetrija Faleranina]], tvrdi da je zbog velike zavisti umalo izgubio život u [[Atena|Atini]]. To da je bio poznat potvrđuje i činjenica da se njegov lik pojavljuje u [[Aristofan]]ovoj [[Komedija|komediji]] ''Oblakinje'', koja je u Atini prikazana 423. god. st. e.


Premda je poreklom bio [[Dorani]]n, Diogen je pisao [[Jonski dijalekt|jonskim dijalektom]], kao i svi [[Presokratovci|presokratski filozofi]] [[Priroda|prirode]]. Nema sumnje da je neko vreme živeo u Atini, gde je u jednom trenutku zapao u veliku opasnost zbog svojih navodnih [[Ateizam|ateističkih]] stavova.
Premda je poreklom bio [[Dorani]]n, Diogen je pisao [[Jonski dijalekt|jonskim dijalektom]], kao i svi [[Presokratovci|presokratski filozofi]] [[Priroda|prirode]]. Nema sumnje da je neko vreme živeo u Atini, gde je u jednom trenutku zapao u veliku opasnost zbog svojih navodnih [[Ateizam|ateističkih]] stavova.


Diogen je, kao i Anaksimen, smatrao da je [[vazduh]] ono [[Bitak|pranačelo]] iz koga proističu svi drugi [[Osnovni elementi|elementi]] i ceo [[kosmos]], i to putem zgušnjavanja i razređivanja. Glavni napredak u odnosu na Anaksimenovo učenje jeste Diogenova tvrdnja da vazduh, kao glavna sila, poseduje [[Inteligencija|inteligenciju]]: "Vazduh koji se uskomešao u njemu nije samo naterao, nego je i upućivao. Vazduh kao počelo svih stvari nužno je večan i nepropadljiv element, ali kao [[duša]] on je takođe nužno obdaren [[Svest|svešću]]".
Diogen je, kao i Anaksimen, smatrao da je [[vazduh]] ono [[Bitak|pranačelo]] iz koga proističu svi drugi [[Osnovni elementi|elementi]] i ceo [[svemir|kosmos]], i to putem zgušnjavanja i razređivanja. Glavni napredak u odnosu na Anaksimenovo učenje jeste Diogenova tvrdnja da vazduh, kao glavna sila, poseduje [[Inteligencija|inteligenciju]]: "Vazduh koji se uskomešao u njemu nije samo naterao, nego je i upućivao. Vazduh kao počelo svih stvari nužno je večan i nepropadljiv element, ali kao [[duša]] on je takođe nužno obdaren [[Svest|svešću]]".


Prema tome, Diogen je zapravo pripadao staroj [[Jonska škola|jonskoj školi]], čije je učenje modifikovao u skladu s novim teorijama njegovog savremenika [[Anaksagora|Anaksagore]], premda je nastojao izbeći Anaksagorin [[dualizam]]. Njegovo najznačajnije delo nosi tradicionalni naslov ''O prirodi'' (Περὶ φύσεως); od toga spisa sačuvani su znatni fragmenti, najviše kod [[Simplikije|Simplikija]]. Moguće je da je napisao i dela ''Protiv [[Sofisti|sofista]]'' i ''O prirodi čoveka'', ali su ti spisi možda i samo izvaci iz njegovog dela o prirodi.
Prema tome, Diogen je zapravo pripadao staroj [[jonski filozofi|jonskoj školi]], čije je učenje modifikovao u skladu s novim teorijama njegovog savremenika [[Anaksagora|Anaksagore]], premda je nastojao izbeći Anaksagorin [[dualizam]]. Njegovo najznačajnije delo nosi tradicionalni naslov ''O prirodi'' (Περὶ φύσεως); od toga spisa sačuvani su znatni fragmenti, najviše kod [[Simplikije|Simplikija]]. Moguće je da je napisao i dela ''Protiv [[Sofisti|sofista]]'' i ''O prirodi čoveka'', ali su ti spisi možda i samo izvaci iz njegovog dela o prirodi.


==Vidi također==
==Vidi također==

Verzija na datum 12 juni 2013 u 14:47

Diogen iz Apolonije (grč. Διογένης Ἀπολλωνιάτης, oko 499–oko 428. god. st. e.) bio je antički grčki filozof, rođen najverovatnije u gradu Apoloniji na Kritu, premda postoji mogućnost i da potiče iz Apolonije u Frigiji.

Prema doksografskim zapisima Diogena Laertija, Diogen je bio "filozof prirode i veoma poznat Anaksimenov učenik" te, navodeći Demetrija Faleranina, tvrdi da je zbog velike zavisti umalo izgubio život u Atini. To da je bio poznat potvrđuje i činjenica da se njegov lik pojavljuje u Aristofanovoj komediji Oblakinje, koja je u Atini prikazana 423. god. st. e.

Premda je poreklom bio Doranin, Diogen je pisao jonskim dijalektom, kao i svi presokratski filozofi prirode. Nema sumnje da je neko vreme živeo u Atini, gde je u jednom trenutku zapao u veliku opasnost zbog svojih navodnih ateističkih stavova.

Diogen je, kao i Anaksimen, smatrao da je vazduh ono pranačelo iz koga proističu svi drugi elementi i ceo kosmos, i to putem zgušnjavanja i razređivanja. Glavni napredak u odnosu na Anaksimenovo učenje jeste Diogenova tvrdnja da vazduh, kao glavna sila, poseduje inteligenciju: "Vazduh koji se uskomešao u njemu nije samo naterao, nego je i upućivao. Vazduh kao počelo svih stvari nužno je večan i nepropadljiv element, ali kao duša on je takođe nužno obdaren svešću".

Prema tome, Diogen je zapravo pripadao staroj jonskoj školi, čije je učenje modifikovao u skladu s novim teorijama njegovog savremenika Anaksagore, premda je nastojao izbeći Anaksagorin dualizam. Njegovo najznačajnije delo nosi tradicionalni naslov O prirodi (Περὶ φύσεως); od toga spisa sačuvani su znatni fragmenti, najviše kod Simplikija. Moguće je da je napisao i dela Protiv sofista i O prirodi čoveka, ali su ti spisi možda i samo izvaci iz njegovog dela o prirodi.

Vidi također