Dabrovi – razlika između verzija
preuzeto s hrvatske Wikipedije |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
| Red 9: | Red 9: | ||
| regnum = [[Životinje|Animalia]] |
| regnum = [[Životinje|Animalia]] |
||
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]] |
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]] |
||
| classis = [[ |
| classis = [[Sisavac|Mammalia]] |
||
| ordo = [[Glodavci|Rodentia]] |
| ordo = [[Glodavci|Rodentia]] |
||
| familia = [[Castoridae]] |
| familia = [[Castoridae]] |
||
| Red 19: | Red 19: | ||
''[[Europski dabar|C. fiber]]'' |
''[[Europski dabar|C. fiber]]'' |
||
}} |
}} |
||
'''Dabar''' je vodena i kopnena životinjska vrsta i najveći [[Glodavci|glodavac]] [[ |
'''Dabar''' je vodena i kopnena životinjska vrsta i najveći [[Glodavci|glodavac]] [[sjeverna hemisfera|sjeverne polutke]]. Masivne i zdepaste je građe, izvrstan plivač i ronilac što mu omogućava građa tijela. Dužina tijela dosegne do 1 metar, visina u hrptu je do 30 cm, a rep je širok i plosnat dužine do 30 cm. [[Težina]] odrasle jedinke je 20 – 30 kg. Boja dlake je tamnokestenjasta do sivkasta, na trbuhu je svjetlija dlaka. |
||
Dabar je tipični [[monogam]]. Spolna zrelost nastupa sa 2,5 godine starosti kada se mladi dabrovi odvajaju od roditelja i zasnivaju novu obitelj. Pari se od [[ |
Dabar je tipični [[monogam]]. Spolna zrelost nastupa sa 2,5 godine starosti kada se mladi dabrovi odvajaju od roditelja i zasnivaju novu obitelj. Pari se od [[januar|siječnja]] do [[mart|ožujka]], a parenje se odvija se u vodi. Gravidnost traje prosječno 105 dana, a mladi dolaze na svijet od [[april|travnja]] do [[jun|lipnja]]. Ima jednu generaciju godišnje. Ženka okoti 1 – 5 mladih. |
||
Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osnovni stanišni uvjet za dabra je stalna i dovoljno duboka voda (min. 30 cm). Ukoliko nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaje previše plitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu. |
Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osnovni stanišni uvjet za dabra je stalna i dovoljno duboka voda (min. 30 cm). Ukoliko nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaje previše plitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu. |
||
Dabar je isključivi [[biljojed]], ljeti se hrani sočnim zeljastim biljem koje nalazi u vodi ili neposredno na obali. Koristi za hranu preko 300 zeljastih i drvenastih biljnih vrsta. |
Dabar je isključivi [[biljojedi|biljojed]], ljeti se hrani sočnim zeljastim biljem koje nalazi u vodi ili neposredno na obali. Koristi za hranu preko 300 zeljastih i drvenastih biljnih vrsta. |
||
Europski dabar nekada je nastanjivao sve prikladne vodotokove i vodene površine od sjevera do juga europskog kopna, no početkom 20. stoljeća ostao je i opstao samo na četiri odvojena lokaliteta, u južnoj [[Norveška|Norveškoj]], na rijeci [[Laba|Labi]] u [[ |
Europski dabar nekada je nastanjivao sve prikladne vodotokove i vodene površine od sjevera do juga europskog kopna, no početkom 20. stoljeća ostao je i opstao samo na četiri odvojena lokaliteta, u južnoj [[Norveška|Norveškoj]], na rijeci [[Laba|Labi]] u [[Nemačka|Njemačkoj]] i [[Poljska|Poljskoj]], na donjem toku rijeke [[Rhone|Rone]] u [[Francuska|Francuskoj]] i u [[Rusija|Rusiji]]. |
||
Zahvaljujući akcijama povratka dabra na nekadašnja staništa diljem Europe početkom novog tisućljeća dabar je ponovno rasprostranjen na širem prostoru i u relativno dobrom brojnom stanju. Prema podacima za [[2000]]. godinu u populacija europskog dabra kreće se od 600 – 650.000 dabrova. |
Zahvaljujući akcijama povratka dabra na nekadašnja staništa diljem Europe početkom novog tisućljeća dabar je ponovno rasprostranjen na širem prostoru i u relativno dobrom brojnom stanju. Prema podacima za [[2000]]. godinu u populacija europskog dabra kreće se od 600 – 650.000 dabrova. |
||
Verzija na datum 12 juni 2013 u 11:00
„Dabar” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Dabar (razvrstavanje).| Dabrovi | |
|---|---|
| |
| Europski dabar (Castor fiber) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Rodentia |
| Porodica: | Castoridae |
| Rod: | Castor Linnaeus, 1758 |
Dabar je vodena i kopnena životinjska vrsta i najveći glodavac sjeverne polutke. Masivne i zdepaste je građe, izvrstan plivač i ronilac što mu omogućava građa tijela. Dužina tijela dosegne do 1 metar, visina u hrptu je do 30 cm, a rep je širok i plosnat dužine do 30 cm. Težina odrasle jedinke je 20 – 30 kg. Boja dlake je tamnokestenjasta do sivkasta, na trbuhu je svjetlija dlaka.
Dabar je tipični monogam. Spolna zrelost nastupa sa 2,5 godine starosti kada se mladi dabrovi odvajaju od roditelja i zasnivaju novu obitelj. Pari se od siječnja do ožujka, a parenje se odvija se u vodi. Gravidnost traje prosječno 105 dana, a mladi dolaze na svijet od travnja do lipnja. Ima jednu generaciju godišnje. Ženka okoti 1 – 5 mladih.
Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osnovni stanišni uvjet za dabra je stalna i dovoljno duboka voda (min. 30 cm). Ukoliko nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaje previše plitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu. Dabar je isključivi biljojed, ljeti se hrani sočnim zeljastim biljem koje nalazi u vodi ili neposredno na obali. Koristi za hranu preko 300 zeljastih i drvenastih biljnih vrsta.
Europski dabar nekada je nastanjivao sve prikladne vodotokove i vodene površine od sjevera do juga europskog kopna, no početkom 20. stoljeća ostao je i opstao samo na četiri odvojena lokaliteta, u južnoj Norveškoj, na rijeci Labi u Njemačkoj i Poljskoj, na donjem toku rijeke Rone u Francuskoj i u Rusiji.
Zahvaljujući akcijama povratka dabra na nekadašnja staništa diljem Europe početkom novog tisućljeća dabar je ponovno rasprostranjen na širem prostoru i u relativno dobrom brojnom stanju. Prema podacima za 2000. godinu u populacija europskog dabra kreće se od 600 – 650.000 dabrova.
U Hrvatskoj je dabar nestao krajem 19. stoljeća, a ponovno je vraćen od 1996. - 1998. godine u okviru projekta "Dabar u Hrvatskoj".
