Carl David Anderson – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 4: Red 4:
| slika_širina = 220px
| slika_širina = 220px
| naslov =
| naslov =
| datum_rođenja = [[3. rujna]] [[1905.]]
| datum_rođenja = [[3. 9.|3. rujna]] [[1905|1905.]]
| mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]], [[New York (savezna država)|NY]], [[SAD]]
| mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[New York (savezna država)|NY]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti = [[11. siječnja]] [[1991.]]
| datum_smrti = [[11. 1.|11. siječnja]] [[1991|1991.]]
| mjesto_smrti = {{flagicon|SAD}} [[San Marino, Kalifornija|San Marino]], [[Kalifornija|CA]], [[SAD]]
| mjesto_smrti = {{flagicon|SAD}} [[San Marino (Kalifornija)|San Marino]], [[Kalifornija|CA]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[SAD|Američko]]
| državljanstvo = [[Sjedinjene Američke Države|Američko]]
| narodnost =
| narodnost =
| etnicitet =
| etnicitet =
Red 20: Red 20:
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] [[1936.]]
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] [[1936|1936.]]
| religija =
| religija =
| fusnote =
| fusnote =
}}
}}
'''Carl David Anderson''' ([[New York (grad)|New York]], [[New York (savezna država)|New York]], [[3. rujna]] [[1905.]] – [[San Marino, Kalifornija]], [[11. siječnja]] [[1991.]]), američki fizičar, najpoznatiji po otkriću [[pozitron]]a za što je [[1936.]] godine dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]].
'''Carl David Anderson''' ([[New York]], [[New York (savezna država)|New York]], [[3. 9.|3. rujna]] [[1905|1905.]] – [[San Marino (Kalifornija)|San Marino, Kalifornija]], [[11. 1.|11. siječnja]] [[1991|1991.]]), američki fizičar, najpoznatiji po otkriću [[pozitron]]a za što je [[1936|1936.]] godine dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]].


Rođen je u [[New York (grad)|New Yorku]] [[3. rujna]] [[1905.]] godine kao sin [[švedska|švedskih]] emigranata. Studirao je fiziku i tehniku na [[Calecth|Kalifornijskom institutu za tehnologiju]] u [[Pasadena|Pasadeni]] i [[1930.]] godine doktorirao. Pod [[Robert Andrews Millikan|Millikanovim]] rukovodstvom počeo je ispitivati kozmičke zrake među kojima je pronašao tragove neočekivane čestice koja je u svemu posjećala na [[elektron]] osim što je imala pozitivan naboj. Ovaj pronalazak je objavljen [[1932.]] godine i poslije toga potvrđen od strane drugih istraživača. Direktan dokaz o postojanju [[pozitron]]a (postojanje pozitrona je teorijski predvido [[Paul Dirac]] [[1928.]] godine) Anderson je dobio bombardiranjem materijala prodornim [[γ-zrake|γ-zrakama]] iz [[torij]]a. U toj reakciji dolazi do stvaranja elektron-pozitron parova. Za taj rad [[1936.]] godine Andersonu je dodijeljena Nobelova nagrada koju je podijelio s [[Victor Francis Hess|Victorom Francisom Hessom]].
Rođen je u [[New York]]u [[3. 9.|3. rujna]] [[1905|1905.]] godine kao sin [[švedska|švedskih]] emigranata. Studirao je fiziku i tehniku na [[Calecth|Kalifornijskom institutu za tehnologiju]] u [[Pasadena|Pasadeni]] i [[1930|1930.]] godine doktorirao. Pod [[Robert Andrews Millikan|Millikanovim]] rukovodstvom počeo je ispitivati kozmičke zrake među kojima je pronašao tragove neočekivane čestice koja je u svemu posjećala na [[elektron]] osim što je imala pozitivan naboj. Ovaj pronalazak je objavljen [[1932|1932.]] godine i poslije toga potvrđen od strane drugih istraživača. Direktan dokaz o postojanju [[pozitron]]a (postojanje pozitrona je teorijski predvido [[Paul Dirac]] [[1928|1928.]] godine) Anderson je dobio bombardiranjem materijala prodornim [[γ-zrake|γ-zrakama]] iz [[torijum|torija]]. U toj reakciji dolazi do stvaranja elektron-pozitron parova. Za taj rad [[1936|1936.]] godine Andersonu je dodijeljena Nobelova nagrada koju je podijelio s [[Victor Franz Hess|Victorom Francisom Hessom]].


Iste godine Anderson i njegov prvi dokotrant [[Seth Neddermeyer]] otkrili su [[mion]] (ili, kako je godinama nazivan, 'mi-mezon') elementarnu česticu sa masom 207 puta većom od mase elektrona. Andreson i Neddermeyers isprva vjerovali da su otkrili [[pion]], česticu koju je [[Hideki Jukava]] postulirao u teoriji jakih interakcija. Kada je postalo očigledno da se ne radi o pionu nego o novoj, neočekivanoj čestici, teorijski fizičar [[Isidor Isaac Rabi]] se zapitao kako će se nova, neočekivana čestica uklopiti u teoriju [[čestična fizika|čestične fizike]], te je šaljivo pitao: ''"Tko je 'to' naručio?"'' (jedna verzija priče govori kako je u to vrijeme s kolegom večeravao u kineskom restoranu). Mion je prva iz serije novih čestica koja je zbunjivala teorijske fizičare toga doba. Problem je bio takav da je fizičar [[Willis Lamb]], tijekom svog predavanja [[1955.]] povodom dodjele Nobelove nagrade, u šali rekao:
Iste godine Anderson i njegov prvi dokotrant [[Seth Neddermeyer]] otkrili su [[mion]] (ili, kako je godinama nazivan, 'mi-mezon') elementarnu česticu sa masom 207 puta većom od mase elektrona. Andreson i Neddermeyers isprva vjerovali da su otkrili [[pion]], česticu koju je [[Hideki Jukava]] postulirao u teoriji jakih interakcija. Kada je postalo očigledno da se ne radi o pionu nego o novoj, neočekivanoj čestici, teorijski fizičar [[Isidor Isaac Rabi]] se zapitao kako će se nova, neočekivana čestica uklopiti u teoriju [[čestična fizika|čestične fizike]], te je šaljivo pitao: ''"Tko je 'to' naručio?"'' (jedna verzija priče govori kako je u to vrijeme s kolegom večeravao u kineskom restoranu). Mion je prva iz serije novih čestica koja je zbunjivala teorijske fizičare toga doba. Problem je bio takav da je fizičar [[Willis Lamb]], tijekom svog predavanja [[1955|1955.]] povodom dodjele Nobelove nagrade, u šali rekao:


{{citat|Pronalazač nove čestice je do sada nagrađivan Nobelovom nagradom, a sada bi se ta osoba trebala kaziti sa 10.000 dolara kazne.}}
{{citat|Pronalazač nove čestice je do sada nagrađivan Nobelovom nagradom, a sada bi se ta osoba trebala kaziti sa 10.000 dolara kazne.}}


Carl David Anderson umro je [[11. siječnja]] [[1991.]] godine u mjestu [[San Marino, Kalifornija]], a pokopan je u [[Los Angeles]]u.
Carl David Anderson umro je [[11. 1.|11. siječnja]] [[1991|1991.]] godine u mjestu [[San Marino (Kalifornija)|San Marino, Kalifornija]], a pokopan je u [[Los Angeles]]u.


{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}

Verzija na datum 10 juni 2013 u 18:31

Carl David Anderson
Datoteka:Carl Anderson.jpg
Rođenje 3. rujna 1905.
Sjedinjene Američke Države New York, NY, SAD
Smrt 11. siječnja 1991.
Sjedinjene Američke Države San Marino, CA, SAD
Državljanstvo Američko
Polje fizika
Institucija Caltech
Alma mater Caltech
Istaknuti studenti Donald A. Glaser
Poznat po Otkriće pozitrona i miona
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku 1936.

Carl David Anderson (New York, New York, 3. rujna 1905. – San Marino, Kalifornija, 11. siječnja 1991.), američki fizičar, najpoznatiji po otkriću pozitrona za što je 1936. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

Rođen je u New Yorku 3. rujna 1905. godine kao sin švedskih emigranata. Studirao je fiziku i tehniku na Kalifornijskom institutu za tehnologiju u Pasadeni i 1930. godine doktorirao. Pod Millikanovim rukovodstvom počeo je ispitivati kozmičke zrake među kojima je pronašao tragove neočekivane čestice koja je u svemu posjećala na elektron osim što je imala pozitivan naboj. Ovaj pronalazak je objavljen 1932. godine i poslije toga potvrđen od strane drugih istraživača. Direktan dokaz o postojanju pozitrona (postojanje pozitrona je teorijski predvido Paul Dirac 1928. godine) Anderson je dobio bombardiranjem materijala prodornim γ-zrakama iz torija. U toj reakciji dolazi do stvaranja elektron-pozitron parova. Za taj rad 1936. godine Andersonu je dodijeljena Nobelova nagrada koju je podijelio s Victorom Francisom Hessom.

Iste godine Anderson i njegov prvi dokotrant Seth Neddermeyer otkrili su mion (ili, kako je godinama nazivan, 'mi-mezon') elementarnu česticu sa masom 207 puta većom od mase elektrona. Andreson i Neddermeyers isprva vjerovali da su otkrili pion, česticu koju je Hideki Jukava postulirao u teoriji jakih interakcija. Kada je postalo očigledno da se ne radi o pionu nego o novoj, neočekivanoj čestici, teorijski fizičar Isidor Isaac Rabi se zapitao kako će se nova, neočekivana čestica uklopiti u teoriju čestične fizike, te je šaljivo pitao: "Tko je 'to' naručio?" (jedna verzija priče govori kako je u to vrijeme s kolegom večeravao u kineskom restoranu). Mion je prva iz serije novih čestica koja je zbunjivala teorijske fizičare toga doba. Problem je bio takav da je fizičar Willis Lamb, tijekom svog predavanja 1955. povodom dodjele Nobelove nagrade, u šali rekao:

Pronalazač nove čestice je do sada nagrađivan Nobelovom nagradom, a sada bi se ta osoba trebala kaziti sa 10.000 dolara kazne.

Carl David Anderson umro je 11. siječnja 1991. godine u mjestu San Marino, Kalifornija, a pokopan je u Los Angelesu.

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Carl_David_Anderson&oldid=1609228