Bosna (rijeka) – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Legobot (razgovor | doprinos)
53.537 izmena
m Bot: migracija 30 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q208367 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 9: Red 9:
površina sliva = 10.460 |
površina sliva = 10.460 |
izvor = Ispod [[Igman]]a, [[Ilidža]] |
izvor = Ispod [[Igman]]a, [[Ilidža]] |
ušće = [[Sava]], kod [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]] |
ušće = [[Sava]], kod [[Šamac|Bosanskog Šamca]] |
pritoke = [[Željeznica]] (26,9 km), [[Miljacka]] (35,9 km), [[Krivaja]] (101 km), [[Spreča]] (137,5 km) i [[Stavnja]] (30,4km), [[Fojnička rijeka]] (46 km), [[Lašva (rijeka)|Lašva]] (49,4 km) i [[Rijeka Usora|Usora]] (82 km)|
pritoke = [[Željeznica]] (26,9 km), [[Miljacka]] (35,9 km), [[Krivaja (Prijedor)|Krivaja]] (101 km), [[Spreča]] (137,5 km) i [[Stavnja]] (30,4km), [[Fojnička rijeka]] (46 km), [[Lašva (rijeka)|Lašva]] (49,4 km) i [[Usora (rijeka)|Usora]] (82 km)|
države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]] |
države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]] |
gradovi kroz koje protiče = [[Visoko]], [[Kakanj]], [[Zenica]], [[Maglaj]], [[Doboj]], [[Bosanski Šamac]] |
gradovi kroz koje protiče = [[Visoko]], [[Kakanj]], [[Zenica]], [[Maglaj]], [[Doboj]], [[Šamac|Bosanski Šamac]] |
sliv = |
sliv = |
plovna = Nije plovna |
plovna = Nije plovna |
Red 19: Red 19:
Sam lokalitet izvora se naziva [[Vrelo Bosne]] i poznato je [[Sarajevo|sarajevsko]] izletište.
Sam lokalitet izvora se naziva [[Vrelo Bosne]] i poznato je [[Sarajevo|sarajevsko]] izletište.


Rijeka Bosna protiče centralnim dijelom Bosne, a kod [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]] se ulijeva u rijeku [[Sava|Savu]] te pripada [[crnomorski sliv|crnomorskom slivu]].
Rijeka Bosna protiče centralnim dijelom Bosne, a kod [[Šamac|Bosanskog Šamca]] se ulijeva u rijeku [[Sava|Savu]] te pripada [[crnomorski sliv|crnomorskom slivu]].


U [[Rimska imperija|rimsko]] vrijeme rijeka se zvala ''Basana'' ili ''Basin''<ref>Das Römische Reich, Nack und Wägner, Tosa-Verlag, ISBN:3-85492-929-3</ref> i historičari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna. U gornjem toku, od izvora do [[Zenica|Zenice]], protiče kroz [[Sarajevsko polje|Sarajevsko]], [[Visočko polje|Visočko]], [[Kakanjsko polje|Kakanjsko]] i [[Zeničko polje]] koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, [[Vranduk]]-[[Nemila]] i [[Maglaj]]-[[Doboj]], a u donjem toku od [[Doboj]]a do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz [[aluvijalna ravan|aluvijalnu ravnicu]] gdje pravi više rukavaca, ada i okuka.
U [[Rimska imperija|rimsko]] vrijeme rijeka se zvala ''Basana'' ili ''Basin''<ref>Das Römische Reich, Nack und Wägner, Tosa-Verlag, ISBN:3-85492-929-3</ref> i historičari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna. U gornjem toku, od izvora do [[Zenica|Zenice]], protiče kroz [[Sarajevsko polje|Sarajevsko]], [[Visočko polje|Visočko]], [[Kakanjsko polje|Kakanjsko]] i [[Zeničko polje]] koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, [[Vranduk]]-[[Nemila]] i [[Maglaj]]-[[Doboj]], a u donjem toku od [[Doboj]]a do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz [[aluvijalna ravan|aluvijalnu ravnicu]] gdje pravi više rukavaca, ada i okuka.
Red 25: Red 25:
Rijeka Bosna je duga 273 km, duboka je 1-3 m (u virovima dostiže dubinu i do 10m) a široka 35-170m. Najviše je sužena između [[Maglaj]]a i [[Doboj]]a. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi slapove i brzake. Prosječan pad joj iznosi 1,48 m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100 m&sup3;/s. Najveći vodostaj je u periodu mart-maj i u novembru, a najniži u augustu i septembru. Nizvodno od [[Maglaj]]a je moguće splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.
Rijeka Bosna je duga 273 km, duboka je 1-3 m (u virovima dostiže dubinu i do 10m) a široka 35-170m. Najviše je sužena između [[Maglaj]]a i [[Doboj]]a. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi slapove i brzake. Prosječan pad joj iznosi 1,48 m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100 m&sup3;/s. Najveći vodostaj je u periodu mart-maj i u novembru, a najniži u augustu i septembru. Nizvodno od [[Maglaj]]a je moguće splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.


Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od [[Modriča|Modriče]] gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine šljunka, stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: [[Željeznica]] (26,9 km), [[Miljacka]] (35,9 km), [[Krivaja]] (101 km), [[Spreča]] (137,5 km) i [[Stavnja]] (30,4km) sa desne strane, a [[Fojnička rijeka]] (46 km), [[Lašva (rijeka)|Lašva]] (49,4 km) i [[Rijeka Usora|Usora]] (82 km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim [[Spreča|Spreče]].
Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od [[Modriča|Modriče]] gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine šljunka, stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: [[Željeznica]] (26,9 km), [[Miljacka]] (35,9 km), [[Krivaja (Prijedor)|Krivaja]] (101 km), [[Spreča]] (137,5 km) i [[Stavnja]] (30,4km) sa desne strane, a [[Fojnička rijeka]] (46 km), [[Lašva (rijeka)|Lašva]] (49,4 km) i [[Usora (rijeka)|Usora]] (82 km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim [[Spreča|Spreče]].


Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje potencijalnom hidroenergetskom snagom od 3,30 milijardi kWh. Jedina hidrocentrala, [[Bogatić]], izgrađena je poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na rijeci [[Željeznica|Željeznici]] s instaliranom snagom od 6,5MW. Sliv Bosne zahvata 10460 km&sup2; sa srednjom nadmorskom visinom od 640 m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim planinama.
Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje potencijalnom hidroenergetskom snagom od 3,30 milijardi kWh. Jedina hidrocentrala, [[Bogatić]], izgrađena je poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na rijeci [[Željeznica|Željeznici]] s instaliranom snagom od 6,5MW. Sliv Bosne zahvata 10460 km&sup2; sa srednjom nadmorskom visinom od 640 m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim planinama.
Red 31: Red 31:
Dolina Bosne spaja [[Panonska nizija|Panonsku niziju]] sa centralnom Bosnom, odakle je dolinom [[Neretva|Neretve]] vezana sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu [[Neretva|Neretve]]. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put [[Tuzla]]-[[Doboj]]-[[Banja Luka]]. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema [[Travnik]]u i dalje prema [[Bihać]]u dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put [[Višegrad]]-[[Sarajevo]].
Dolina Bosne spaja [[Panonska nizija|Panonsku niziju]] sa centralnom Bosnom, odakle je dolinom [[Neretva|Neretve]] vezana sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu [[Neretva|Neretve]]. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put [[Tuzla]]-[[Doboj]]-[[Banja Luka]]. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema [[Travnik]]u i dalje prema [[Bihać]]u dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put [[Višegrad]]-[[Sarajevo]].


Dolina rijeke Bosne je najnaseljenija oblast [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i čini dom skoro milion stanovnika kao i industrijski centar države. Naselja uz Bosnu su drumskog tipa, ponegdje dosta razrijeđena. U dolini Bosne se nalaze gradovi [[Sarajevo]], [[Visoko]], [[Kakanj]], [[Zenica]], [[Zavidovići]], [[Žepče]], [[Maglaj]], [[Doboj]], [[Modriča]] i [[Bosanski Šamac]].
Dolina rijeke Bosne je najnaseljenija oblast [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i čini dom skoro milion stanovnika kao i industrijski centar države. Naselja uz Bosnu su drumskog tipa, ponegdje dosta razrijeđena. U dolini Bosne se nalaze gradovi [[Sarajevo]], [[Visoko]], [[Kakanj]], [[Zenica]], [[Zavidovići]], [[Žepče]], [[Maglaj]], [[Doboj]], [[Modriča]] i [[Šamac|Bosanski Šamac]].


== Reference ==
== Reference ==

Verzija na datum 10 juni 2013 u 13:44

Ukoliko ste tražili drugo značenje, vidite članak Bosna.
Bosna
Izvor rijeka Bosne kod Ilidže
Lokacija
DržaveBosna i Hercegovina
GradoviVisoko, Kakanj, Zenica, Maglaj, Doboj, Bosanski Šamac
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina		Ispod Igmana, Ilidža
500 m
UšćeSava, kod Bosanskog Šamca
Dužina273 km
PritokeŽeljeznica (26,9 km), Miljacka (35,9 km), Krivaja (101 km), Spreča (137,5 km) i Stavnja (30,4km), Fojnička rijeka (46 km), Lašva (49,4 km) i Usora (82 km)
Hidrologija
Protok
  – srednji
100 m³/s
Sliv
  – površina
10.460 km²
Transport
PlovnostNije plovna

Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini. Izvire iz kraških vrela u selu Vrutci u blizini Ilidže u podnožju planine Igman na 500 m nadmorske visine. Sam lokalitet izvora se naziva Vrelo Bosne i poznato je sarajevsko izletište.

Rijeka Bosna protiče centralnim dijelom Bosne, a kod Bosanskog Šamca se ulijeva u rijeku Savu te pripada crnomorskom slivu.

U rimsko vrijeme rijeka se zvala Basana ili Basin[1] i historičari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna. U gornjem toku, od izvora do Zenice, protiče kroz Sarajevsko, Visočko, Kakanjsko i Zeničko polje koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, Vranduk-Nemila i Maglaj-Doboj, a u donjem toku od Doboja do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz aluvijalnu ravnicu gdje pravi više rukavaca, ada i okuka.

Rijeka Bosna u okolini Visokog

Rijeka Bosna je duga 273 km, duboka je 1-3 m (u virovima dostiže dubinu i do 10m) a široka 35-170m. Najviše je sužena između Maglaja i Doboja. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi slapove i brzake. Prosječan pad joj iznosi 1,48 m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100 m³/s. Najveći vodostaj je u periodu mart-maj i u novembru, a najniži u augustu i septembru. Nizvodno od Maglaja je moguće splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.

Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od Modriče gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine šljunka, stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: Željeznica (26,9 km), Miljacka (35,9 km), Krivaja (101 km), Spreča (137,5 km) i Stavnja (30,4km) sa desne strane, a Fojnička rijeka (46 km), Lašva (49,4 km) i Usora (82 km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim Spreče.

Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje potencijalnom hidroenergetskom snagom od 3,30 milijardi kWh. Jedina hidrocentrala, Bogatić, izgrađena je poslije Drugog svjetskog rata na rijeci Željeznici s instaliranom snagom od 6,5MW. Sliv Bosne zahvata 10460 km² sa srednjom nadmorskom visinom od 640 m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim planinama.

Dolina Bosne spaja Panonsku niziju sa centralnom Bosnom, odakle je dolinom Neretve vezana sa Jadranskim morem. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu Neretve. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put Tuzla-Doboj-Banja Luka. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema Travniku i dalje prema Bihaću dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put Višegrad-Sarajevo.

Dolina rijeke Bosne je najnaseljenija oblast Bosne i Hercegovine i čini dom skoro milion stanovnika kao i industrijski centar države. Naselja uz Bosnu su drumskog tipa, ponegdje dosta razrijeđena. U dolini Bosne se nalaze gradovi Sarajevo, Visoko, Kakanj, Zenica, Zavidovići, Žepče, Maglaj, Doboj, Modriča i Bosanski Šamac.

Reference

  1. ↑ Das Römische Reich, Nack und Wägner, Tosa-Verlag, ISBN:3-85492-929-3
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Bosna_(rijeka)&oldid=1607503