Borna – razlika između verzija
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 2: | Red 2: | ||
[[Datoteka:Knez Borna (Croatia).JPG|thumb|300px|Spomenik knezu Borni u [[Otočac|Otočcu]], rad Bronde Biondića]] |
[[Datoteka:Knez Borna (Croatia).JPG|thumb|300px|Spomenik knezu Borni u [[Otočac|Otočcu]], rad Bronde Biondića]] |
||
'''Borna''' je bio [[knez]] [[Primorska Hrvatska |
'''Borna''' je bio [[knez]] [[Primorska Hrvatska|Primorske Hrvatske]], koja se prostirala na području [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], te knez [[Guduščani|Guduščana]] (prema tradicionalnoj historiografiji knez [[Gacka (pokrajina)|Gačana]]), vladao od otprilike [[810|810.]] do [[821|821.]] |
||
==Svjedočanstva== |
==Svjedočanstva== |
||
Jedina povijesna svjedočanstva o Borni dolaze iz [[Franačka|franačkih ]] izvora. Riječ je o ''Vita Hludowici imperatoris'', ''Annales regni Francorum'', ''Annales Sithienses'' i još nekoliko njihovih varijacija.<ref>Antoljak, Stjepan, ''Izvori za historiju naroda Jugoslavije'', Zadar 1978, str. 19-20.</ref> ''Vita Hludowici imperatoris'' nazivaju ga pod zapisom za [[818]]. godinu ''dux Guduscanorum et Timocianorum'', da bi pod [[819]]. bio naveden kao ''dux Dalmatiae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 320-322.</ref> Pod [[821.]] godinom stoji da bio je ''dux Dalmatiae atque Liburniae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 325.</ref> Prema tome, Borna je prvi knez na hrvatskom prostoru čije ime je zapisano u povijesnim vrelima, osim eventualno [[Višeslav]]a koji se spominje na "znamenitoj, ali i nedatiranoj krstionici".<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 26.</ref> |
Jedina povijesna svjedočanstva o Borni dolaze iz [[Franačka|franačkih ]] izvora. Riječ je o ''Vita Hludowici imperatoris'', ''Annales regni Francorum'', ''Annales Sithienses'' i još nekoliko njihovih varijacija.<ref>Antoljak, Stjepan, ''Izvori za historiju naroda Jugoslavije'', Zadar 1978, str. 19-20.</ref> ''Vita Hludowici imperatoris'' nazivaju ga pod zapisom za [[818]]. godinu ''dux Guduscanorum et Timocianorum'', da bi pod [[819]]. bio naveden kao ''dux Dalmatiae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 320-322.</ref> Pod [[821|821.]] godinom stoji da bio je ''dux Dalmatiae atque Liburniae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 325.</ref> Prema tome, Borna je prvi knez na hrvatskom prostoru čije ime je zapisano u povijesnim vrelima, osim eventualno [[Višeslav]]a koji se spominje na "znamenitoj, ali i nedatiranoj krstionici".<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 26.</ref> |
||
Dio povjesničara drži da je Borna ista osoba kao [[Porga]] o kojem govori [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]''.<ref>Klaić, Nada, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1971, str. 195.</ref> |
Dio povjesničara drži da je Borna ista osoba kao [[Porga]] o kojem govori [[Konstantin Porfirogenit|Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]''.<ref>Klaić, Nada, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1971, str. 195.</ref> |
||
==Ratovi protiv Ljudevita== |
==Ratovi protiv Ljudevita== |
||
Kad je cara [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], [[814]]. naslijedio [[Ludovik I. Pobožni]]. U [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonskoj Hrvatskoj]] vladao je knez [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]]. Kako Ludovik nije imao jaku vlast nad svojim plemstvom, furlanski [[markgrof]] [[Kadolah]], provaljivao je i pustošio na području panonskih Slavena. |
Kad je cara [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], [[814]]. naslijedio [[Luj I Pobožni|Ludovik I. Pobožni]]. U [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonskoj Hrvatskoj]] vladao je knez [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]]. Kako Ludovik nije imao jaku vlast nad svojim plemstvom, furlanski [[markgrof]] [[Kadolah]], provaljivao je i pustošio na području panonskih Slavena. |
||
Nakon bezuspješne žalbe Ludoviku [[818.]] godine, a na poticaj Bizanta Ljudevit diže ustanak protiv franačke vlasti, no premda su mu se pridružili [[Slovenci]] i [[Timočani]], Borna to nije učinio, budući da mu je bila potrebna franačka zaštita u odnosu na [[Bizant]]. U sukobu s Ljudevitom na [[Kupa|Kupi]] [[819.]], Gačani mijenjaju stranu, napuštaju Bornu i prilaze Ljudevitu, a u takvoj opasnoj situaciji Bornu spašava njemu odana tjelesna straža. Pobunu protiv Borne vodio je Ljudevitov tast Dragomuž. No, na povratku iz bitke, Borna ponovno uspijeva pokoriti Gačane i učvrstiti vlast. [[820.]] godine Borna prvo šalje izaslanstvo, a onda i osobno odlazi caru na vijećanje o budućim koracima protiv Ljudevita. |
Nakon bezuspješne žalbe Ludoviku [[818|818.]] godine, a na poticaj Bizanta Ljudevit diže ustanak protiv franačke vlasti, no premda su mu se pridružili [[Slovenci]] i [[Timočani]], Borna to nije učinio, budući da mu je bila potrebna franačka zaštita u odnosu na [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizant]]. U sukobu s Ljudevitom na [[Kupa|Kupi]] [[819|819.]], Gačani mijenjaju stranu, napuštaju Bornu i prilaze Ljudevitu, a u takvoj opasnoj situaciji Bornu spašava njemu odana tjelesna straža. Pobunu protiv Borne vodio je Ljudevitov tast Dragomuž. No, na povratku iz bitke, Borna ponovno uspijeva pokoriti Gačane i učvrstiti vlast. [[820|820.]] godine Borna prvo šalje izaslanstvo, a onda i osobno odlazi caru na vijećanje o budućim koracima protiv Ljudevita. |
||
==Kraj života== |
==Kraj života== |
||
Sukobi se nastavljaju sve do [[822.]] kada je Ljudevit prisiljen na bijeg. U jeku tih borbi [[821.]] Borna umire, a franački ga ljetopisac tom prigodom opisuje kao kneza Dalmacije i Liburnije. |
Sukobi se nastavljaju sve do [[822|822.]] kada je Ljudevit prisiljen na bijeg. U jeku tih borbi [[821|821.]] Borna umire, a franački ga ljetopisac tom prigodom opisuje kao kneza Dalmacije i Liburnije. |
||
Dio povjesničara drži da je Borna zapravo [[Porga]] o kojem govori [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]''. |
Dio povjesničara drži da je Borna zapravo [[Porga]] o kojem govori [[Konstantin Porfirogenit|Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]''. |
||
==Bilješke== |
==Bilješke== |
||
Red 29: | Red 29: | ||
|prethodnik =[[Višeslav]] (oko [[800]].) |
|prethodnik =[[Višeslav]] (oko [[800]].) |
||
|gl_članak_funkcija=[[Hrvatski knezovi|Knezovi primorske Hrvatske]] Borna (810. - 821.) |
|gl_članak_funkcija=[[Hrvatski knezovi|Knezovi primorske Hrvatske]] Borna (810. - 821.) |
||
|nasljednik=[[Vladislav]] ([[821.]] - [[835.]]) |
|nasljednik=[[Vladislav]] ([[821|821.]] - [[835|835.]]) |
||
}} |
}} |
||
Verzija na datum 10 juni 2013 u 13:31
- Za ostala značenja, vidi Borna (razvrstavanje).
Borna je bio knez Primorske Hrvatske, koja se prostirala na području Dalmacije i Liburnije, te knez Guduščana (prema tradicionalnoj historiografiji knez Gačana), vladao od otprilike 810. do 821.
Svjedočanstva
Jedina povijesna svjedočanstva o Borni dolaze iz franačkih izvora. Riječ je o Vita Hludowici imperatoris, Annales regni Francorum, Annales Sithienses i još nekoliko njihovih varijacija.[1] Vita Hludowici imperatoris nazivaju ga pod zapisom za 818. godinu dux Guduscanorum et Timocianorum, da bi pod 819. bio naveden kao dux Dalmatiae.[2] Pod 821. godinom stoji da bio je dux Dalmatiae atque Liburniae.[3] Prema tome, Borna je prvi knez na hrvatskom prostoru čije ime je zapisano u povijesnim vrelima, osim eventualno Višeslava koji se spominje na "znamenitoj, ali i nedatiranoj krstionici".[4]
Dio povjesničara drži da je Borna ista osoba kao Porga o kojem govori Konstantin VII. Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio.[5]
Ratovi protiv Ljudevita
Kad je cara Karla Velikog, 814. naslijedio Ludovik I. Pobožni. U Panonskoj Hrvatskoj vladao je knez Ljudevit. Kako Ludovik nije imao jaku vlast nad svojim plemstvom, furlanski markgrof Kadolah, provaljivao je i pustošio na području panonskih Slavena.
Nakon bezuspješne žalbe Ludoviku 818. godine, a na poticaj Bizanta Ljudevit diže ustanak protiv franačke vlasti, no premda su mu se pridružili Slovenci i Timočani, Borna to nije učinio, budući da mu je bila potrebna franačka zaštita u odnosu na Bizant. U sukobu s Ljudevitom na Kupi 819., Gačani mijenjaju stranu, napuštaju Bornu i prilaze Ljudevitu, a u takvoj opasnoj situaciji Bornu spašava njemu odana tjelesna straža. Pobunu protiv Borne vodio je Ljudevitov tast Dragomuž. No, na povratku iz bitke, Borna ponovno uspijeva pokoriti Gačane i učvrstiti vlast. 820. godine Borna prvo šalje izaslanstvo, a onda i osobno odlazi caru na vijećanje o budućim koracima protiv Ljudevita.
Kraj života
Sukobi se nastavljaju sve do 822. kada je Ljudevit prisiljen na bijeg. U jeku tih borbi 821. Borna umire, a franački ga ljetopisac tom prigodom opisuje kao kneza Dalmacije i Liburnije.
Dio povjesničara drži da je Borna zapravo Porga o kojem govori Konstantin VII. Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio.
Bilješke
- ↑ Antoljak, Stjepan, Izvori za historiju naroda Jugoslavije, Zadar 1978, str. 19-20.
- ↑ Rački, Franjo, Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia, Zagreb 1877, str. 320-322.
- ↑ Rački, Franjo, Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia, Zagreb 1877, str. 325.
- ↑ Raukar, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997, str. 26.
- ↑ Klaić, Nada, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971, str. 195.
Literatura
- Povijest hrvatskog naroda, Trpimir Macan, Školska knjiga, Zagreb 1999. ISBN 953-0-61362-8
- Povijest Hrvata u srednjem vijeku, Nada Klaić, Globus, Zagreb 1990, ISBN 86-343-0472-8
Prethodnik: | Knezovi primorske Hrvatske Borna (810. - 821.) | Nasljednik: |
Višeslav (oko 800.) | Vladislav (821. - 835.) |