Borna – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 7 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q893940 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 2: Red 2:


[[Datoteka:Knez Borna (Croatia).JPG|thumb|300px|Spomenik knezu Borni u [[Otočac|Otočcu]], rad Bronde Biondića]]
[[Datoteka:Knez Borna (Croatia).JPG|thumb|300px|Spomenik knezu Borni u [[Otočac|Otočcu]], rad Bronde Biondića]]
'''Borna''' je bio [[knez]] [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]], koja se prostirala na području [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], te knez [[Guduščani|Guduščana]] (prema tradicionalnoj historiografiji knez [[Gacka (pokrajina)|Gačana]]), vladao od otprilike [[810.]] do [[821.]]
'''Borna''' je bio [[knez]] [[Primorska Hrvatska|Primorske Hrvatske]], koja se prostirala na području [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], te knez [[Guduščani|Guduščana]] (prema tradicionalnoj historiografiji knez [[Gacka (pokrajina)|Gačana]]), vladao od otprilike [[810|810.]] do [[821|821.]]


==Svjedočanstva==
==Svjedočanstva==
Jedina povijesna svjedočanstva o Borni dolaze iz [[Franačka|franačkih ]] izvora. Riječ je o ''Vita Hludowici imperatoris'', ''Annales regni Francorum'', ''Annales Sithienses'' i još nekoliko njihovih varijacija.<ref>Antoljak, Stjepan, ''Izvori za historiju naroda Jugoslavije'', Zadar 1978, str. 19-20.</ref> ''Vita Hludowici imperatoris'' nazivaju ga pod zapisom za [[818]]. godinu ''dux Guduscanorum et Timocianorum'', da bi pod [[819]]. bio naveden kao ''dux Dalmatiae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 320-322.</ref> Pod [[821.]] godinom stoji da bio je ''dux Dalmatiae atque Liburniae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 325.</ref> Prema tome, Borna je prvi knez na hrvatskom prostoru čije ime je zapisano u povijesnim vrelima, osim eventualno [[Višeslav]]a koji se spominje na "znamenitoj, ali i nedatiranoj krstionici".<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 26.</ref>
Jedina povijesna svjedočanstva o Borni dolaze iz [[Franačka|franačkih ]] izvora. Riječ je o ''Vita Hludowici imperatoris'', ''Annales regni Francorum'', ''Annales Sithienses'' i još nekoliko njihovih varijacija.<ref>Antoljak, Stjepan, ''Izvori za historiju naroda Jugoslavije'', Zadar 1978, str. 19-20.</ref> ''Vita Hludowici imperatoris'' nazivaju ga pod zapisom za [[818]]. godinu ''dux Guduscanorum et Timocianorum'', da bi pod [[819]]. bio naveden kao ''dux Dalmatiae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 320-322.</ref> Pod [[821|821.]] godinom stoji da bio je ''dux Dalmatiae atque Liburniae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 325.</ref> Prema tome, Borna je prvi knez na hrvatskom prostoru čije ime je zapisano u povijesnim vrelima, osim eventualno [[Višeslav]]a koji se spominje na "znamenitoj, ali i nedatiranoj krstionici".<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 26.</ref>


Dio povjesničara drži da je Borna ista osoba kao [[Porga]] o kojem govori [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]''.<ref>Klaić, Nada, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1971, str. 195.</ref>
Dio povjesničara drži da je Borna ista osoba kao [[Porga]] o kojem govori [[Konstantin Porfirogenit|Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]''.<ref>Klaić, Nada, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1971, str. 195.</ref>


==Ratovi protiv Ljudevita==
==Ratovi protiv Ljudevita==
Kad je cara [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], [[814]]. naslijedio [[Ludovik I. Pobožni]]. U [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonskoj Hrvatskoj]] vladao je knez [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]]. Kako Ludovik nije imao jaku vlast nad svojim plemstvom, furlanski [[markgrof]] [[Kadolah]], provaljivao je i pustošio na području panonskih Slavena.
Kad je cara [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], [[814]]. naslijedio [[Luj I Pobožni|Ludovik I. Pobožni]]. U [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonskoj Hrvatskoj]] vladao je knez [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]]. Kako Ludovik nije imao jaku vlast nad svojim plemstvom, furlanski [[markgrof]] [[Kadolah]], provaljivao je i pustošio na području panonskih Slavena.


Nakon bezuspješne žalbe Ludoviku [[818.]] godine, a na poticaj Bizanta Ljudevit diže ustanak protiv franačke vlasti, no premda su mu se pridružili [[Slovenci]] i [[Timočani]], Borna to nije učinio, budući da mu je bila potrebna franačka zaštita u odnosu na [[Bizant]]. U sukobu s Ljudevitom na [[Kupa|Kupi]] [[819.]], Gačani mijenjaju stranu, napuštaju Bornu i prilaze Ljudevitu, a u takvoj opasnoj situaciji Bornu spašava njemu odana tjelesna straža. Pobunu protiv Borne vodio je Ljudevitov tast Dragomuž. No, na povratku iz bitke, Borna ponovno uspijeva pokoriti Gačane i učvrstiti vlast. [[820.]] godine Borna prvo šalje izaslanstvo, a onda i osobno odlazi caru na vijećanje o budućim koracima protiv Ljudevita.
Nakon bezuspješne žalbe Ludoviku [[818|818.]] godine, a na poticaj Bizanta Ljudevit diže ustanak protiv franačke vlasti, no premda su mu se pridružili [[Slovenci]] i [[Timočani]], Borna to nije učinio, budući da mu je bila potrebna franačka zaštita u odnosu na [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizant]]. U sukobu s Ljudevitom na [[Kupa|Kupi]] [[819|819.]], Gačani mijenjaju stranu, napuštaju Bornu i prilaze Ljudevitu, a u takvoj opasnoj situaciji Bornu spašava njemu odana tjelesna straža. Pobunu protiv Borne vodio je Ljudevitov tast Dragomuž. No, na povratku iz bitke, Borna ponovno uspijeva pokoriti Gačane i učvrstiti vlast. [[820|820.]] godine Borna prvo šalje izaslanstvo, a onda i osobno odlazi caru na vijećanje o budućim koracima protiv Ljudevita.


==Kraj života==
==Kraj života==
Sukobi se nastavljaju sve do [[822.]] kada je Ljudevit prisiljen na bijeg. U jeku tih borbi [[821.]] Borna umire, a franački ga ljetopisac tom prigodom opisuje kao kneza Dalmacije i Liburnije.
Sukobi se nastavljaju sve do [[822|822.]] kada je Ljudevit prisiljen na bijeg. U jeku tih borbi [[821|821.]] Borna umire, a franački ga ljetopisac tom prigodom opisuje kao kneza Dalmacije i Liburnije.


Dio povjesničara drži da je Borna zapravo [[Porga]] o kojem govori [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]''.
Dio povjesničara drži da je Borna zapravo [[Porga]] o kojem govori [[Konstantin Porfirogenit|Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]''.


==Bilješke==
==Bilješke==
Red 29: Red 29:
|prethodnik =[[Višeslav]] (oko [[800]].)
|prethodnik =[[Višeslav]] (oko [[800]].)
|gl_članak_funkcija=[[Hrvatski knezovi|Knezovi primorske Hrvatske]] Borna (810. - 821.)
|gl_članak_funkcija=[[Hrvatski knezovi|Knezovi primorske Hrvatske]] Borna (810. - 821.)
|nasljednik=[[Vladislav]] ([[821.]] - [[835.]])
|nasljednik=[[Vladislav]] ([[821|821.]] - [[835|835.]])
}}
}}



Verzija na datum 10 juni 2013 u 13:31

Za ostala značenja, vidi Borna (razvrstavanje).
Spomenik knezu Borni u Otočcu, rad Bronde Biondića

Borna je bio knez Primorske Hrvatske, koja se prostirala na području Dalmacije i Liburnije, te knez Guduščana (prema tradicionalnoj historiografiji knez Gačana), vladao od otprilike 810. do 821.

Svjedočanstva

Jedina povijesna svjedočanstva o Borni dolaze iz franačkih izvora. Riječ je o Vita Hludowici imperatoris, Annales regni Francorum, Annales Sithienses i još nekoliko njihovih varijacija.[1] Vita Hludowici imperatoris nazivaju ga pod zapisom za 818. godinu dux Guduscanorum et Timocianorum, da bi pod 819. bio naveden kao dux Dalmatiae.[2] Pod 821. godinom stoji da bio je dux Dalmatiae atque Liburniae.[3] Prema tome, Borna je prvi knez na hrvatskom prostoru čije ime je zapisano u povijesnim vrelima, osim eventualno Višeslava koji se spominje na "znamenitoj, ali i nedatiranoj krstionici".[4]

Dio povjesničara drži da je Borna ista osoba kao Porga o kojem govori Konstantin VII. Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio.[5]

Ratovi protiv Ljudevita

Kad je cara Karla Velikog, 814. naslijedio Ludovik I. Pobožni. U Panonskoj Hrvatskoj vladao je knez Ljudevit. Kako Ludovik nije imao jaku vlast nad svojim plemstvom, furlanski markgrof Kadolah, provaljivao je i pustošio na području panonskih Slavena.

Nakon bezuspješne žalbe Ludoviku 818. godine, a na poticaj Bizanta Ljudevit diže ustanak protiv franačke vlasti, no premda su mu se pridružili Slovenci i Timočani, Borna to nije učinio, budući da mu je bila potrebna franačka zaštita u odnosu na Bizant. U sukobu s Ljudevitom na Kupi 819., Gačani mijenjaju stranu, napuštaju Bornu i prilaze Ljudevitu, a u takvoj opasnoj situaciji Bornu spašava njemu odana tjelesna straža. Pobunu protiv Borne vodio je Ljudevitov tast Dragomuž. No, na povratku iz bitke, Borna ponovno uspijeva pokoriti Gačane i učvrstiti vlast. 820. godine Borna prvo šalje izaslanstvo, a onda i osobno odlazi caru na vijećanje o budućim koracima protiv Ljudevita.

Kraj života

Sukobi se nastavljaju sve do 822. kada je Ljudevit prisiljen na bijeg. U jeku tih borbi 821. Borna umire, a franački ga ljetopisac tom prigodom opisuje kao kneza Dalmacije i Liburnije.

Dio povjesničara drži da je Borna zapravo Porga o kojem govori Konstantin VII. Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio.

Bilješke

  1. Antoljak, Stjepan, Izvori za historiju naroda Jugoslavije, Zadar 1978, str. 19-20.
  2. Rački, Franjo, Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia, Zagreb 1877, str. 320-322.
  3. Rački, Franjo, Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia, Zagreb 1877, str. 325.
  4. Raukar, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997, str. 26.
  5. Klaić, Nada, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971, str. 195.

Literatura

Prethodnik: Knezovi primorske Hrvatske Borna (810. - 821.) Nasljednik:
Višeslav (oko 800.) Vladislav (821. - 835.)