Bič (biologija) – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Adding {{Commonscat|Flagella}}
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1: Red 1:
'''Bič''' ({{Jez-la|flagellum}}) je nastavak koji mogu sadržati različite vrste ćelija, kako [[prokariote|prokariotskih]] tako i [[eukariote|eukariotskih]]. Kod prokariota je vrlo proste građe i ustvari predstavlja produžetak [[citoplazme|citoplazme]], dok je građa eukariotskih bičeva mnogo složenija. Kod njih je građa biča slična građi [[centriola|centriole]].
'''Bič''' ({{Jez-la|flagellum}}) je nastavak koji mogu sadržati različite vrste ćelija, kako [[prokariote|prokariotskih]] tako i [[eukariote|eukariotskih]]. Kod prokariota je vrlo proste građe i ustvari predstavlja produžetak [[citoplazme|citoplazme]], dok je građa eukariotskih bičeva mnogo složenija. Kod njih je građa biča slična građi [[centriola|centriole]].


Građu sličnu centriolama imaju cilije ([[treplje]]) i flagele (bičevi) – dugačke, tanke strukture koje polaze sa površine mnogih eukariotskih ćelija i pokrivene su ćelijskom membranom. Građa im je ista, a razlikuju se samo u dužini – flagele su duže. (Prokarioti takođe imaju flagele ali drugačije strukture.) Pomoću njih se kreću jednoćelijski organizmi ([[bičar]]i i trepljari među [[protozoe|prozoama]]) kao i [[spermatozoid]]i mnogih životinja pa i čoveka. U osnovi svake cilije i flagele je [[bazalno telašce]] koje ima isti prečnik kao i cilija ili flagela. Treplje i bičevi izrastaju iz bazalnog telašca tako što se mikrotubule slažu jedna na drugu, ali se po jedna [[mikrotubula]] u svakoj grupi gubi. Tako se cilije i flagele sastoje od 9 grupa po 2 mikrotubule koje formiraju cilindar, a u njegovom centru se nalazi još dodatni par mikrotubula.
Građu sličnu centriolama imaju cilije ([[treplje]]) i flagele (bičevi) – dugačke, tanke strukture koje polaze sa površine mnogih eukariotskih ćelija i pokrivene su ćelijskom membranom. Građa im je ista, a razlikuju se samo u dužini – flagele su duže. (Prokarioti takođe imaju flagele ali drugačije strukture.) Pomoću njih se kreću jednoćelijski organizmi ([[bičar]]i i trepljari među [[protozoa|prozoama]]) kao i [[spermij|spermatozoidi]] mnogih životinja pa i čoveka. U osnovi svake cilije i flagele je [[bazalno telašce]] koje ima isti prečnik kao i cilija ili flagela. Treplje i bičevi izrastaju iz bazalnog telašca tako što se mikrotubule slažu jedna na drugu, ali se po jedna [[mikrotubula]] u svakoj grupi gubi. Tako se cilije i flagele sastoje od 9 grupa po 2 mikrotubule koje formiraju cilindar, a u njegovom centru se nalazi još dodatni par mikrotubula.


{{Ćelija}}
{{Ćelija}}

Verzija na datum 10 juni 2013 u 10:44

Bič (lat. flagellum) je nastavak koji mogu sadržati različite vrste ćelija, kako prokariotskih tako i eukariotskih. Kod prokariota je vrlo proste građe i ustvari predstavlja produžetak citoplazme, dok je građa eukariotskih bičeva mnogo složenija. Kod njih je građa biča slična građi centriole.

Građu sličnu centriolama imaju cilije (treplje) i flagele (bičevi) – dugačke, tanke strukture koje polaze sa površine mnogih eukariotskih ćelija i pokrivene su ćelijskom membranom. Građa im je ista, a razlikuju se samo u dužini – flagele su duže. (Prokarioti takođe imaju flagele ali drugačije strukture.) Pomoću njih se kreću jednoćelijski organizmi (bičari i trepljari među prozoama) kao i spermatozoidi mnogih životinja pa i čoveka. U osnovi svake cilije i flagele je bazalno telašce koje ima isti prečnik kao i cilija ili flagela. Treplje i bičevi izrastaju iz bazalnog telašca tako što se mikrotubule slažu jedna na drugu, ali se po jedna mikrotubula u svakoj grupi gubi. Tako se cilije i flagele sastoje od 9 grupa po 2 mikrotubule koje formiraju cilindar, a u njegovom centru se nalazi još dodatni par mikrotubula.