Bitka kod Ostije – razlika između verzija
m Bot: migracija 10 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q1268954 na Wikidati |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
| Red 3: | Red 3: | ||
[[Datoteka:Raphael Ostia.jpg|thumb|Rafaelova freska ''[[Bitka kod Ostije (slika)|Bitka kod Ostije]]'']] |
[[Datoteka:Raphael Ostia.jpg|thumb|Rafaelova freska ''[[Bitka kod Ostije (slika)|Bitka kod Ostije]]'']] |
||
'''Bitka kod Ostije''' se odigrala 849. ispred [[Tirensko more|tirenske]] obale [[Centralna Italija|Centralne Italije]] između [[Saraceni|saracenskih]] pirata na jednoj, i saveza italijanskih država koji su činile [[Papska Država|papa]], [[Vojvodstvo Napulj]], [[Vojvodstvo Gaeta]] i [[Republika Amalfi]]. Do nje je došlo tri godine nakon što su Saraceni [[Pljačka Rima (846)|napali i opljačkali Rim]], uključujući [[ |
'''Bitka kod Ostije''' se odigrala 849. ispred [[Tirensko more|tirenske]] obale [[Centralna Italija|Centralne Italije]] između [[Saraceni|saracenskih]] pirata na jednoj, i saveza italijanskih država koji su činile [[Papska Država|papa]], [[Vojvodstvo Napulj]], [[Vojvodstvo Gaeta]] i [[Vojvodstvo Amalfi|Republika Amalfi]]. Do nje je došlo tri godine nakon što su Saraceni [[Pljačka Rima (846)|napali i opljačkali Rim]], uključujući [[stara bazilika Svetog Petra|staru baziliku svetog Petra]]. Nastojeći spriječiti da se slična stvar ponovi, [[lav IV (papa)|papa Lav IV]] je dao proširiti gradske bedeme, kao i utvrditi rimsku luku [[Ostija]]. U međuvremenu je vijest da Saraceni spremaju još jedan napad i okupljaju veliku flotu na [[Sardinija|Sardiniji]] dovela do stvaranja koalicije između pape i tadašnjih pomorskih republika u [[Južna Italija|Južnoj Italiji]]. Savezničku flotu, kojom je komandirao napuljski flotovođa [[Cesario Hrabri]], pred bitku je lično blagoslovio papa. Kada su se Saraceni i saveznici sukobili, izbila je snažna oluja i razdvojila obje flote; čim je oluja prošla, ispostavilo se kako je arapska flota raštrkana, a saveznička flota kompaktna. To je saveznicima omogućilo da s nadmoćnim snagama hvataju jedan po jedan arapski brod, dok svi nisu bili zarobljeni ili prisiljeni na bijeg. Saveznici su stekli veliki plijen, ali i brojne zarobljenike koji su poslije u lancima odvedeni u [[Rim]], gdje su izgradili [[Leoninski bedemi|Leoninske bedeme]], oko kojih je nastao današnji [[Vatikan]]. |
||
Bitka je zbog svog ishoda ostvarila snažan dojam ne samo na suvremenike nego i na buduće generacije, te predstavlja jedan od rijetkih događaja u srednjovjekovnoj historiji Italije koji se dan-danas obilježava. Njoj je u doba [[Renesansa|Renesanse]] znameniti slikar [[ |
Bitka je zbog svog ishoda ostvarila snažan dojam ne samo na suvremenike nego i na buduće generacije, te predstavlja jedan od rijetkih događaja u srednjovjekovnoj historiji Italije koji se dan-danas obilježava. Njoj je u doba [[Renesansa|Renesanse]] znameniti slikar [[Rafael|Raffaelo]] posvetio fresku pod naslovom ''[[Bitka kod Ostije (slika)|Bitka kod Ostije]]'', koja se danas čuva u [[Vatikansku muzej|Vatikanskom muzeju]]. |
||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
Verzija na datum 10 juni 2013 u 10:59
Za istoimenu Rafaelovu sliku, vidite članak Bitka kod Ostije (slika).
Bitka kod Ostije se odigrala 849. ispred tirenske obale Centralne Italije između saracenskih pirata na jednoj, i saveza italijanskih država koji su činile papa, Vojvodstvo Napulj, Vojvodstvo Gaeta i Republika Amalfi. Do nje je došlo tri godine nakon što su Saraceni napali i opljačkali Rim, uključujući staru baziliku svetog Petra. Nastojeći spriječiti da se slična stvar ponovi, papa Lav IV je dao proširiti gradske bedeme, kao i utvrditi rimsku luku Ostija. U međuvremenu je vijest da Saraceni spremaju još jedan napad i okupljaju veliku flotu na Sardiniji dovela do stvaranja koalicije između pape i tadašnjih pomorskih republika u Južnoj Italiji. Savezničku flotu, kojom je komandirao napuljski flotovođa Cesario Hrabri, pred bitku je lično blagoslovio papa. Kada su se Saraceni i saveznici sukobili, izbila je snažna oluja i razdvojila obje flote; čim je oluja prošla, ispostavilo se kako je arapska flota raštrkana, a saveznička flota kompaktna. To je saveznicima omogućilo da s nadmoćnim snagama hvataju jedan po jedan arapski brod, dok svi nisu bili zarobljeni ili prisiljeni na bijeg. Saveznici su stekli veliki plijen, ali i brojne zarobljenike koji su poslije u lancima odvedeni u Rim, gdje su izgradili Leoninske bedeme, oko kojih je nastao današnji Vatikan.
Bitka je zbog svog ishoda ostvarila snažan dojam ne samo na suvremenike nego i na buduće generacije, te predstavlja jedan od rijetkih događaja u srednjovjekovnoj historiji Italije koji se dan-danas obilježava. Njoj je u doba Renesanse znameniti slikar Raffaelo posvetio fresku pod naslovom Bitka kod Ostije, koja se danas čuva u Vatikanskom muzeju.
Izvori
- Llewellyn, Peter. Rome in the Dark Ages. London: Faber and Faber, 1970.