Bitka kod Mediolanuma – razlika između verzija
m Bot: migracija 4 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q2309606 na Wikidati |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 12: | Red 12: | ||
|strana1=[[Datoteka:Vexilloid of the Roman Empire.svg|22px|alt=|link=]] [[Rimsko Carstvo]] |
|strana1=[[Datoteka:Vexilloid of the Roman Empire.svg|22px|alt=|link=]] [[Rimsko Carstvo]] |
||
|strana2=[[Datoteka:Mjollnir.png|25px|alt=|link=]] [[Alemani]] |
|strana2=[[Datoteka:Mjollnir.png|25px|alt=|link=]] [[Alemani]] |
||
|komandant1=[[ |
|komandant1=[[Galijen]] |
||
|komandant2=nepoznat |
|komandant2=nepoznat |
||
|snaga1=60.000 pod oružjem |
|snaga1=60.000 pod oružjem |
||
Red 20: | Red 20: | ||
}} |
}} |
||
'''Bitka kod Mediolanuma''' se odigrala godine 259. (ili 260.) kraj [[Mediolanum]]a (današnji [[Milano]]) između [[Rimsko Carstvo|rimske]] vojske pod carom [[Galijen]]om na jednoj, i konfederacije [[Germani|germanskih]] plemena na čelu sa [[Alemani]]ma na drugoj strani. Alemani su, koristeći krajnju financijsku iscrpljenost Carstva i demoralizaciju [[rimska vojska|rimske vojske]] karakterističnu za [[kriza |
'''Bitka kod Mediolanuma''' se odigrala godine 259. (ili 260.) kraj [[Mediolanum]]a (današnji [[Milano]]) između [[Rimsko Carstvo|rimske]] vojske pod carom [[Galijen]]om na jednoj, i konfederacije [[Germani|germanskih]] plemena na čelu sa [[Alemani]]ma na drugoj strani. Alemani su, koristeći krajnju financijsku iscrpljenost Carstva i demoralizaciju [[rimska vojska|rimske vojske]] karakterističnu za [[kriza III veka|krizu 3. vijeka]], uspjeli probiti rimske granice u današnjoj južnoj Njemačkoj, prijeći [[Alpe]] i početi pljačkati i pustošiti bogatu dolinu [[Po]]a. Nakon toga je u [[Antički Rim|Rimu]] izbila panika, jer carska prijestolnica vijekovima nije bila opasana [[bedem]]a. Članovi [[Rimski Senat|Senata]] su u očaju naoružali [[plebejci|plebs]]. Međutim, Galijen, koji je u to vrijeme bio zaposlen gušenjem pobuna po drugim provincijama, je pravovremeno stigao sa svojim snagama te napao i u potpunosti uništio alemanske snage kod Mediolanuma. Taj uspjeh je Galijenu omogućio da koliko-toliko stabilizira svoju vlast, odnosno stvorio vrijeme da se oko Rima počnu graditi bedemi; Galijen je također mogao početi provoditi vojne reforme u svrhu reorganizacije vojske u manje, ali mobilne jedinice ([[vexillationes]]) koje su se lakše mogle suprotstaviti barbarskim upadima od glomaznih i stacionarnih [[legija]]. |
||
==Literatura== |
==Literatura== |
Verzija na datum 10 juni 2013 u 10:50
Bitka kod Mediolanuma | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Segment rimsko-alamanskog sukoba | |||||||||
Karta rimskog Mediolanuma | |||||||||
| |||||||||
Sukobljene strane | |||||||||
Rimsko Carstvo | Alemani | ||||||||
Komandanti i vođe | |||||||||
Galijen | nepoznat | ||||||||
Snage | |||||||||
60.000 pod oružjem | 300.000 (ratnika i civila) | ||||||||
Žrtve i gubici | |||||||||
nepoznati | 300.000 |
Bitka kod Mediolanuma se odigrala godine 259. (ili 260.) kraj Mediolanuma (današnji Milano) između rimske vojske pod carom Galijenom na jednoj, i konfederacije germanskih plemena na čelu sa Alemanima na drugoj strani. Alemani su, koristeći krajnju financijsku iscrpljenost Carstva i demoralizaciju rimske vojske karakterističnu za krizu 3. vijeka, uspjeli probiti rimske granice u današnjoj južnoj Njemačkoj, prijeći Alpe i početi pljačkati i pustošiti bogatu dolinu Poa. Nakon toga je u Rimu izbila panika, jer carska prijestolnica vijekovima nije bila opasana bedema. Članovi Senata su u očaju naoružali plebs. Međutim, Galijen, koji je u to vrijeme bio zaposlen gušenjem pobuna po drugim provincijama, je pravovremeno stigao sa svojim snagama te napao i u potpunosti uništio alemanske snage kod Mediolanuma. Taj uspjeh je Galijenu omogućio da koliko-toliko stabilizira svoju vlast, odnosno stvorio vrijeme da se oko Rima počnu graditi bedemi; Galijen je također mogao početi provoditi vojne reforme u svrhu reorganizacije vojske u manje, ali mobilne jedinice (vexillationes) koje su se lakše mogle suprotstaviti barbarskim upadima od glomaznih i stacionarnih legija.
Literatura
- Francesco Bertolini. Historia de Roma.
- Michael Grant. Gli Imperatori Romani.
- José M Roldán, José María Blázquez, Arcadio del Castillo. Historia de Roma, Tomo II El Imperio Romano.
- José Manuel Roldán. Historia de Roma.
- Historia Augusta.
- Joannes Zonaras. Epitome Historiarum.