Benzin – razlika između verzija
m Bot: Migrating 76 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q39558 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Sisak oil refinery1.JPG|thumb|right|250px|Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku]] |
[[Datoteka:Sisak oil refinery1.JPG|thumb|right|250px|Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku]] |
||
'''Benzini''' su tekuća goriva dobivena raznim postupcima u [[Industrija|industriji]] [[nafta|nafte]]. Osnovna namjena im je pokretanje klipnih [[motor]]a s unutarnjim izgaranjem. Eksploatacijsko-tehnički zahtjevi koje benzini moraju zadovoljiti su: što mirnije izgaranje u cilindru motora, bez čađenja i lupanja; benzin mora biti dovoljno isparljiv radi stvaranja smjese goriva i [[ |
'''Benzini''' su tekuća goriva dobivena raznim postupcima u [[Industrija|industriji]] [[nafta|nafte]]. Osnovna namjena im je pokretanje klipnih [[motor]]a s unutarnjim izgaranjem. Eksploatacijsko-tehnički zahtjevi koje benzini moraju zadovoljiti su: što mirnije izgaranje u cilindru motora, bez čađenja i lupanja; benzin mora biti dovoljno isparljiv radi stvaranja smjese goriva i [[vazduh|zraka]] u raznim uvjetima rada; prevelika isparljivost je nepodobna kako se u cijevima, [[rasplinjač]]u ili u [[pumpa|pumpi]] za benzin ne bi stvarali plinski čepovi; ne smiju sadržavati nesagorive dijelove; [[isparavanje]]m ne smiju ostavljati tragove smola u sustavima i instalaciji. |
||
Po [[Kemija|kemijskom]] sastavu benzini su smjese, vrelišta već od 30 °C, sastavljene iz ugljikovodika između C<sub>4</sub> do C<sub>12</sub> [[atom]]a u [[molekula|molekuli]]. |
Po [[Kemija|kemijskom]] sastavu benzini su smjese, vrelišta već od 30 °C, sastavljene iz ugljikovodika između C<sub>4</sub> do C<sub>12</sub> [[atom]]a u [[molekula|molekuli]]. |
||
'''Avionski benzini''' koriste se za pogon avionskih motora s unutarnjim izgaranjem. Uvjeti u kojim ti motori rade teži su nego kod automobilskih motora pa moraju zadovoljiti više kriterije. Dva osnovna režima rada avio- motora su: uzlijetanje i penjanje [[zrakoplov]]a kada motor zahtjeva bogatu smjesu goriva i [[ |
'''Avionski benzini''' koriste se za pogon avionskih motora s unutarnjim izgaranjem. Uvjeti u kojim ti motori rade teži su nego kod automobilskih motora pa moraju zadovoljiti više kriterije. Dva osnovna režima rada avio- motora su: uzlijetanje i penjanje [[zrakoplov]]a kada motor zahtjeva bogatu smjesu goriva i [[vazduh|zraka]] i let zrakoplova na postavljenoj visini kada motor radi sa siromašnijom smjesom. Radi rada pod različitim [[atmosfera|atmosferskim tlakovima]], pored visoke [[oktanska vrijednost benzina|oktanske vrijednosti]] određena je i isparljivost i napon para. Lako isparljivi [[ugljikovodici]] svedeni su na minimum jer bi na većim visinama gdje je tlak smanjen izazvali smetnje i prestanak rada motora. |
||
{{Commonscat|Gasoline}} |
{{Commonscat|Gasoline}} |
||
Verzija na datum 10 juni 2013 u 08:20
Benzini su tekuća goriva dobivena raznim postupcima u industriji nafte. Osnovna namjena im je pokretanje klipnih motora s unutarnjim izgaranjem. Eksploatacijsko-tehnički zahtjevi koje benzini moraju zadovoljiti su: što mirnije izgaranje u cilindru motora, bez čađenja i lupanja; benzin mora biti dovoljno isparljiv radi stvaranja smjese goriva i zraka u raznim uvjetima rada; prevelika isparljivost je nepodobna kako se u cijevima, rasplinjaču ili u pumpi za benzin ne bi stvarali plinski čepovi; ne smiju sadržavati nesagorive dijelove; isparavanjem ne smiju ostavljati tragove smola u sustavima i instalaciji.
Po kemijskom sastavu benzini su smjese, vrelišta već od 30 °C, sastavljene iz ugljikovodika između C4 do C12 atoma u molekuli.
Avionski benzini koriste se za pogon avionskih motora s unutarnjim izgaranjem. Uvjeti u kojim ti motori rade teži su nego kod automobilskih motora pa moraju zadovoljiti više kriterije. Dva osnovna režima rada avio- motora su: uzlijetanje i penjanje zrakoplova kada motor zahtjeva bogatu smjesu goriva i zraka i let zrakoplova na postavljenoj visini kada motor radi sa siromašnijom smjesom. Radi rada pod različitim atmosferskim tlakovima, pored visoke oktanske vrijednosti određena je i isparljivost i napon para. Lako isparljivi ugljikovodici svedeni su na minimum jer bi na većim visinama gdje je tlak smanjen izazvali smetnje i prestanak rada motora.
