Banská Štiavnica – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Legobot (razgovor | doprinos)
53.537 izmena
m Bot: migracija 2 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q208110 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 59: Red 59:
| dužina-oznaka = E
| dužina-oznaka = E


| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_ime = [[Spisak država|Država]]
| lokacija_info = {{flagcountry|SLK}}
| lokacija_info = {{flagcountry|SLK}}
| lokacija1_ime = [[Pokrajine Slovačke|Pokrajina]]
| lokacija1_ime = [[Pokrajine Slovačke|Pokrajina]]
Red 129: Red 129:
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =


| vremenska_zona = [[CET]]
| vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]]
| utc_pomak = +1
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| vremenska_zona_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]
| utc_pomak_DST = +2
| utc_pomak_DST = +2
| poštanski_broj = 96901
| poštanski_broj = 96901
Red 167: Red 167:


}}
}}
'''Banská Štiavnica''' ([[njemački|njem]]. ''Schemnitz''), ([[mađarski|mađ]]. ''Selmecbánya'') je grad u središnjem dijelu [[Slovačka| Slovačke]], južno od [[Zvolen (grad)|Zvolena]] i [[Banská Bystrica (grad)| Banske Bystrice]]. Smješten je u središtu golemog [[kaldera]] koji je nastao urušavanjem drevnog [[vulkan]]a, a njegov rub se danas zove planina [[Štiavnica]].
'''Banská Štiavnica''' ([[nemački jezik|njem]]. ''Schemnitz''), ([[mađarski jezik|mađ]]. ''Selmecbánya'') je grad u središnjem dijelu [[Slovačka| Slovačke]], južno od [[Zvolen (grad)|Zvolena]] i [[Banská Bystrica (grad)| Banske Bystrice]]. Smješten je u središtu golemog [[kaldera]] koji je nastao urušavanjem drevnog [[vulkan]]a, a njegov rub se danas zove planina [[Štiavnica]].


Zbog izuzetno očuvane [[srednji vijek | srednjovjekovne]] arhikteture grad je 11. prosinca [[1993.]] upisan na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine.
Zbog izuzetno očuvane [[srednji vijek | srednjovjekovne]] arhikteture grad je 11. prosinca [[1993|1993.]] upisan na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine.
[[file:Banska stiavnica-novy zamok.jpg|mini|lijevo|<center>Novi dvorac iznad grada]]
[[file:Banska stiavnica-novy zamok.jpg|mini|lijevo|<center>Novi dvorac iznad grada]]
[[file:Selmecbanya-ovarcivertanlegi1.jpg|mini|lijevo|<center>Stari dvorac iz zraka]]
[[file:Selmecbanya-ovarcivertanlegi1.jpg|mini|lijevo|<center>Stari dvorac iz zraka]]
==Povijest==
==Povijest==
Gradu duguje svoje postojanje i lokacija rudnicima posebice [[zlato| zlata]] i [[srebro | srebrna]]. Prvi rudari su došli iz [[Češka|Češke]] i [[Šleska|Šleske]]. Prvi put spominje u zakonu iz [[1156.]] kao ''Terra banensium''.
Gradu duguje svoje postojanje i lokacija rudnicima posebice [[zlato| zlata]] i [[srebro | srebrna]]. Prvi rudari su došli iz [[Češka Republika|Češke]] i [[Šleska|Šleske]]. Prvi put spominje u zakonu iz [[1156|1156.]] kao ''Terra banensium''.


God. 1627., ovdje se prvi put koristio [[barut]] u rudarstvu, a 1722. rudnici su se poplavili i morali su se ispumpavati za što su se koristili [[parni stroj|parnim strojem]], što je bila prva uporaba parnog stroja izvan [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedninjenog Kraljevstva]]. God. 1735. osnovana je rudarska škola (kasnije premještena u [[Beč]]), a 1763. ovdje je osnovan fakultet za [[mineralogija|mineralogiju]] koji je u drugoj polovici 19. stoljeća marginaliziran zbog [[mađarizacija|mađarizacije]] i većina studenata odlazi u [[Leoben]].
God. 1627., ovdje se prvi put koristio [[barut]] u rudarstvu, a 1722. rudnici su se poplavili i morali su se ispumpavati za što su se koristili [[parna mašina|parnim strojem]], što je bila prva uporaba parnog stroja izvan [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedninjenog Kraljevstva]]. God. 1735. osnovana je rudarska škola (kasnije premještena u [[Beč]]), a 1763. ovdje je osnovan fakultet za [[mineralogija|mineralogiju]] koji je u drugoj polovici 19. stoljeća marginaliziran zbog [[mađarizacija|mađarizacije]] i većina studenata odlazi u [[Leoben]].


God. 1873. upravno se ujedinio sa susjednim gradom [[Banska Bela]] (''Banská a Belá''), te su ostali jedan grad sve do 1954. godine.
God. 1873. upravno se ujedinio sa susjednim gradom [[Banska Bela]] (''Banská a Belá''), te su ostali jedan grad sve do 1954. godine.
Red 184: Red 184:
|ime mjesta = Povijesni grad Banská Štiavnica s okolicom
|ime mjesta = Povijesni grad Banská Štiavnica s okolicom
|image = SK BS Trinity Square.PNG
|image = SK BS Trinity Square.PNG
|godina = [[1993.]] <small>(17. zasjedanje)</small>
|godina = [[1993|1993.]] <small>(17. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Prirodno dobro
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = iv
|mjerilo = iv
Red 191: Red 191:
|država = {{flagcountry|SLK}}
|država = {{flagcountry|SLK}}
}}
}}
Zbog izuzetno očuvane [[srednji vijek | srednjovjekovne]] arhikteture grad je 11. prosinca [[1993.]] upisan na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine. Središte grada je povijesni Trg Svetog Trojstva (''Trojičné námestie'') kojim dominira veliki [[kužni pil]]. Na trgu se nalazi Gradska vijećnica i minearološki muzej, a na njemu se često održavaju kulturne manifestacije.
Zbog izuzetno očuvane [[srednji vijek | srednjovjekovne]] arhikteture grad je 11. prosinca [[1993|1993.]] upisan na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine. Središte grada je povijesni Trg Svetog Trojstva (''Trojičné námestie'') kojim dominira veliki [[kužni pil]]. Na trgu se nalazi Gradska vijećnica i minearološki muzej, a na njemu se često održavaju kulturne manifestacije.


Gotička Gradska vijećnica iz 14. stoljeća je od 1507.-1679. godine obnovljena u renesansnom stilu s pripojenom kapelom sv. Ane koja je srušena u 18. stoljeću, te na njenom mjestu stoji skulptura [[Gospa|Gospe]] (''Panna Maria''). Od 1787.-88., današnji barokni izgled mu je dao majstor zidar Pircker.
Gotička Gradska vijećnica iz 14. stoljeća je od 1507.-1679. godine obnovljena u renesansnom stilu s pripojenom kapelom sv. Ane koja je srušena u 18. stoljeću, te na njenom mjestu stoji skulptura [[Gospa|Gospe]] (''Panna Maria''). Od 1787.-88., današnji barokni izgled mu je dao majstor zidar Pircker.
Red 208: Red 208:


==Stanovništvo==
==Stanovništvo==
Grad je prema procjeni stanovništva iz [[2005.]] imao 10.662 stanovnika, dok je prema redovnom popisu stanovništva iz [[2001.]] godine imao 10.674 stanovnika.
Grad je prema procjeni stanovništva iz [[2005|2005.]] imao 10.662 stanovnika, dok je prema redovnom popisu stanovništva iz [[2001|2001.]] godine imao 10.674 stanovnika.


===Etnički sastav===
===Etnički sastav===
Red 216: Red 216:


===Religija===
===Religija===
*[[rimokatolici]] 65%
*[[katolička crkva|rimokatolici]] 65%
*[[ateisti]] 18,9%
*[[ateizam|ateisti]] 18,9%
*[[luterani]] 7,6% <ref>http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Statistički zavod Slovačke</ref>
*[[luterani]] 7,6% <ref>http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Statistički zavod Slovačke</ref>


Verzija na datum 10 juni 2013 u 06:11

Ovo je glavno značenje pojma Banská Štiavnica. Za druga značenja, v. Okrug Banská Štiavnica.
Banská Štiavnica
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Grb
Grb
Koordinate: 48°28′N 18°54′E / 48.467°N 18.900°E / 48.467; 18.900
Država  Slovačka
Pokrajina Grb Banskobistrički Banskobistrička
Vlast
 - Gradonačelnik Nadežda Babiaková (SMER, SNS, SZ)
Površina
 - Ukupna 46.74 km²
Visina 600 m
Stanovništvo (31. prosinca 2006.[1])
 - Grad 10.662
 - Gustoća 228 stan./km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 96901
Pozivni broj +421 (0)45
Registarska oznaka BS
Službene stranice
www.banskastiavnica.sk
Karta
Banská Štiavnica na mapi Slovačke
Banská Štiavnica
Banská Štiavnica

Banská Štiavnica (njem. Schemnitz), (mađ. Selmecbánya) je grad u središnjem dijelu Slovačke, južno od Zvolena i Banske Bystrice. Smješten je u središtu golemog kaldera koji je nastao urušavanjem drevnog vulkana, a njegov rub se danas zove planina Štiavnica.

Zbog izuzetno očuvane srednjovjekovne arhikteture grad je 11. prosinca 1993. upisan na UNESCO-v popis svjetske baštine.

Novi dvorac iznad grada
Stari dvorac iz zraka

Povijest

Gradu duguje svoje postojanje i lokacija rudnicima posebice zlata i srebrna. Prvi rudari su došli iz Češke i Šleske. Prvi put spominje u zakonu iz 1156. kao Terra banensium.

God. 1627., ovdje se prvi put koristio barut u rudarstvu, a 1722. rudnici su se poplavili i morali su se ispumpavati za što su se koristili parnim strojem, što je bila prva uporaba parnog stroja izvan Ujedninjenog Kraljevstva. God. 1735. osnovana je rudarska škola (kasnije premještena u Beč), a 1763. ovdje je osnovan fakultet za mineralogiju koji je u drugoj polovici 19. stoljeća marginaliziran zbog mađarizacije i većina studenata odlazi u Leoben.

God. 1873. upravno se ujedinio sa susjednim gradom Banska Bela (Banská a Belá), te su ostali jedan grad sve do 1954. godine.

Kužni pil na glavnom trgu sv. Trojstva

Znamenitosti

Povijesni grad Banská Štiavnica s okolicom
Svjetska baština – UNESCO
 Slovačka
Registriran:1993. (17. zasjedanje)
Vrsta:Prirodno dobro
Mjerilo:iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Zbog izuzetno očuvane srednjovjekovne arhikteture grad je 11. prosinca 1993. upisan na UNESCO-v popis svjetske baštine. Središte grada je povijesni Trg Svetog Trojstva (Trojičné námestie) kojim dominira veliki kužni pil. Na trgu se nalazi Gradska vijećnica i minearološki muzej, a na njemu se često održavaju kulturne manifestacije.

Gotička Gradska vijećnica iz 14. stoljeća je od 1507.-1679. godine obnovljena u renesansnom stilu s pripojenom kapelom sv. Ane koja je srušena u 18. stoljeću, te na njenom mjestu stoji skulptura Gospe (Panna Maria). Od 1787.-88., današnji barokni izgled mu je dao majstor zidar Pircker.

Dva dvorca, Stari (Starý zámok) i Novi (Nový zámok), su pretvoreni u muzeje. Otvoreni muzej rudarstva nudi 2 km dug podzemni obilazak rudnika srebra iz 17. stoljeća, dok je stari rudnik Glanzenberg još stariji, a nalazi se odmah ispod središta grada i privlači veliki broj posjetitelja još od vremena cara Franje Josipa.

Grad je okružen starim vještačkim rezorvoarima vode za rudarenje (tajchy) od kojih su 60tak izgrađeni od 15. do 18. stoljeća. Oni su povezani s više od 100 km dugom mrežom kanala. Danas ovo područje služi kao rekreacijska zona grada.

  • Crkva sv. Katarine i Gradska vijećnica
    Crkva sv. Katarine i Gradska vijećnica
  • Gradska vijećnica
    Gradska vijećnica
  • Stari dvorac iznutra
    Stari dvorac iznutra
  • Stari dvorac
    Stari dvorac
  • Novi dvorac
    Novi dvorac

Stanovništvo

Grad je prema procjeni stanovništva iz 2005. imao 10.662 stanovnika, dok je prema redovnom popisu stanovništva iz 2001. godine imao 10.674 stanovnika.

Etnički sastav

Religija


Izvor

  1. ↑ http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Statistički zavod Slovačke
  2. ↑ http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Statistički zavod Slovačke

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Banská Štiavnica
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Banská_Štiavnica&oldid=1604802