Balaton (jezero) – razlika između verzija
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 4: | Red 4: | ||
[[Datoteka:Zala rzeka.jpg|desno|mini|200px|[[Zala]], pritoka]] |
[[Datoteka:Zala rzeka.jpg|desno|mini|200px|[[Zala]], pritoka]] |
||
'''Blatno jezero''' <ref>[http://www.plsavez.hr/hp-arhiva/200512.pdf Hrvatski planinar br.12/2005.] Planinariti po Mađarskoj, str. 416 </ref>(često pisano i ''Balaton'', [[mađarski]]: ''Balaton'', [[latinski]]: ''Lacus Pelso'', [[njemački]]: ''Plattensee'', [[slovački]]: ''Blatenské jazero'') je najveće jezero u [[ |
'''Blatno jezero''' <ref>[http://www.plsavez.hr/hp-arhiva/200512.pdf Hrvatski planinar br.12/2005.] Planinariti po Mađarskoj, str. 416 </ref>(često pisano i ''Balaton'', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Balaton'', [[latinski jezik|latinski]]: ''Lacus Pelso'', [[nemački jezik|njemački]]: ''Plattensee'', [[slovački jezik|slovački]]: ''Blatenské jazero'') je najveće jezero u [[srednja Evropa|središnjoj Europi]], a nalazi se u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Rijeka [[Zala]] je najveća rijeka koja se ulijeva u jezero, a kanalizirana rijeka [[Sió]] je jedina rijeka koja se izlijeva iz jezera. |
||
Sa površinom od 592 [[km²]], dužinom od 77 km i širinom od 4 do 14 [[kilometar]]a, jezero se nalazi na 104 metara nadmorske visine, sa najvećom dubinom od 12,2 m (prosječna dubina je 3,2 m). |
Sa površinom od 592 [[kvadratni kilometar|km²]], dužinom od 77 km i širinom od 4 do 14 [[kilometar]]a, jezero se nalazi na 104 metara nadmorske visine, sa najvećom dubinom od 12,2 m (prosječna dubina je 3,2 m). |
||
== Ime == |
== Ime == |
||
* opisni prijevod <!-- ??? --> bi dao značenje ''Blatno jezero'', što daje prilog tezi da ime potječe od slavenske riječi „blato”. |
* opisni prijevod <!-- ??? --> bi dao značenje ''Blatno jezero'', što daje prilog tezi da ime potječe od slavenske riječi „blato”. |
||
* za vrijeme [[ |
* za vrijeme [[antički Rim|starorimske države]] jezero se zvalo „Plitko jezero” (lat. ''Lacus Pelso''), dok su Nijemci koristili naziv (njem. ''Plattensee''), koje ima isto značenje kao i na latinskom jeziku. |
||
== Klima == |
== Klima == |
Verzija na datum 10 juni 2013 u 05:42
Blatno jezero [1](često pisano i Balaton, mađarski: Balaton, latinski: Lacus Pelso, njemački: Plattensee, slovački: Blatenské jazero) je najveće jezero u središnjoj Europi, a nalazi se u Mađarskoj. Rijeka Zala je najveća rijeka koja se ulijeva u jezero, a kanalizirana rijeka Sió je jedina rijeka koja se izlijeva iz jezera.
Sa površinom od 592 km², dužinom od 77 km i širinom od 4 do 14 kilometara, jezero se nalazi na 104 metara nadmorske visine, sa najvećom dubinom od 12,2 m (prosječna dubina je 3,2 m).
Ime
- opisni prijevod bi dao značenje Blatno jezero, što daje prilog tezi da ime potječe od slavenske riječi „blato”.
- za vrijeme starorimske države jezero se zvalo „Plitko jezero” (lat. Lacus Pelso), dok su Nijemci koristili naziv (njem. Plattensee), koje ima isto značenje kao i na latinskom jeziku.
Klima
Blatno jezero, s povećanim atmosferskim padalinama, utječe na klimu okolice; ima više oblačnih dana, manju varijaciju temperature nego ostatak Mađarske. Tokom zime površina jezera je obično zamrznuta.
Turizam je vrlo razvijen, s najvećom posjećenošću od lipnja do rujna, kad je prosječna temperatura vode 25° C. Za vrijeme jačih zima organizira se ribolov na ledu i tako produžava turistička sezona.
Gradovi i sela
Sjeverna obala
Od istoka prema zapadu:
Balatonfőkajár - Balatonakarattya - Balatonkenese - Balatonfűzfő - Balatonalmádi - Alsóörs - Paloznak - Csopak - Arács - Balatonfüred - Tihany - Aszófő - Örvényes - Balatonudvari - Fövenyes - Balatonakali - Zánka - Balatonszepezd - Szepezdfürdő - Révfülöp - Pálköve - Ábrahámhegy - Balatonrendes - Badacsonytomaj - Badacsony - Badacsonytördemic - Szigliget - Balatonederics - Balatongyörök - Vonyarcvashegy - Gyenesdiás - Keszthely
Južna obala
Od istoka prema zapadu:
Balatonakarattya - Balatonaliga - Balatonvilágos - Sóstó - Szabadifürdo - Siófok - Széplak - Zamárdi - Szántód - Balatonföldvár - Balatonszárszó - Balatonszemes - Balatonlelle - Balatonboglár - Fonyód - Bélatelep - Balatonfenyves - Balatonmáriafürdő - Balatonkeresztúr - Balatonberény - Fenékpuszta
Zanimljivosti
- Bitka pod imenom Balatonska ofenziva (njem. Operation Frühlingserwachen) se odigrala tijekom Drugog svjetskog rata. Bitka je bila kontraofenziva njemačke 6. SS tenkovske divizije protiv nadolazeće Crvene armije. Odigrala se između 6. ožujka i 16. ožujka 1945. godine, a rezultirala je pobjedom Crvene armije.
- Nekoliko Iljušina je nađeno i izvučeno iz jezera, što je ostatak sovjetske okupacije Mađarske.
Literatura
- Pongrác Galsai: Der Balaton. Landschaft und Geschichte, Corvina Verlag, Budapest, 1978, ISBN 3876807492
- László Trunko: Sammlung geologischer Führer Band.91, 2000, ISBN 344315073X
- Anasztázia Koncz: Balaton: Bildband, Corvina Verlag, Budapest, 1986, ISBN 963-13-2206-8
- Francé, R.: Balaton-Ausschuß der Ungarischen Geographischen Gesellschaft: Resultate der wissenschaftlichen Erforschung des Balatonsees, Wien, Commissionsverlag
- ↑ Hrvatski planinar br.12/2005. Planinariti po Mađarskoj, str. 416