Saint-Pierre i Miquelon – razlika između verzija
m Bot: Migrating 90 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q34617 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 6: | Red 6: | ||
| zastava_opis = Lokalna zastava |
| zastava_opis = Lokalna zastava |
||
| slika_grba = Coat of Arms of Saint-Pierre and Miquelon.svg |
| slika_grba = Coat of Arms of Saint-Pierre and Miquelon.svg |
||
| državno_geslo = ''A Mare Labor''{{nbsp|2}}<small>([[latinski]])<br />"Rad s mora"</small> |
| državno_geslo = ''A Mare Labor''{{nbsp|2}}<small>([[latinski jezik|latinski]])<br />"Rad s mora"</small> |
||
| slika_karte = LocationSaint-PierreAndMiquelon.png |
| slika_karte = LocationSaint-PierreAndMiquelon.png |
||
| državna_himna = ''[[La Marseillaise]]'' |
| državna_himna = ''[[La Marseillaise]]'' |
||
Red 48: | Red 48: | ||
| GDP_PPP_per_capita = 6.874 $ |
| GDP_PPP_per_capita = 6.874 $ |
||
| GDP_PPP_per_capita_rang = <small>nerangiran</small> |
| GDP_PPP_per_capita_rang = <small>nerangiran</small> |
||
| valuta = [[Euro]] ([[€]])<ref>[http://www.st-pierre-et-miquelon.com/english/questions.php Frequently Asked Questions]</ref> |
| valuta = [[Euro]] ([[euro|€]])<ref>[http://www.st-pierre-et-miquelon.com/english/questions.php Frequently Asked Questions]</ref> |
||
| valuta_kod = EUR |
| valuta_kod = EUR |
||
| vremenska_zona = PMST |
| vremenska_zona = PMST |
||
Red 68: | Red 68: | ||
Otoke, na kojima su pronađeni tragovi indijanskih kultura, je godine [[1521]]. otkrio portugalski moreplovac [[João Álvares Fagundes]]. Prva stalna francuska naselja datiraju s početka [[17. vijek]]a, a otok su dva puta - godine [[1778]]. i [[1793]]. napali Britanci i protjerali sve francusko stanovništvo. Ono se vratilo godine [[1816]]. nakon završetka [[Napoleonski ratovi|napoleonskih ratova]]. |
Otoke, na kojima su pronađeni tragovi indijanskih kultura, je godine [[1521]]. otkrio portugalski moreplovac [[João Álvares Fagundes]]. Prva stalna francuska naselja datiraju s početka [[17. vijek]]a, a otok su dva puta - godine [[1778]]. i [[1793]]. napali Britanci i protjerali sve francusko stanovništvo. Ono se vratilo godine [[1816]]. nakon završetka [[Napoleonski ratovi|napoleonskih ratova]]. |
||
Otoci su svoje zlatno doba imali [[1920-e|1920-ih]] za vrijeme američke [[Prohibicija|prohibicije]], kada su gangsterima poput [[Al Capone]]a služili kao glavna baza za krijumčarenje [[šampanjac|šampanjca]], [[konjak]]a i drugih francuskih alkoholnih pića na teritorij [[SAD]]. Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], lokalne vlasti su bile vjerne [[ |
Otoci su svoje zlatno doba imali [[1920-e|1920-ih]] za vrijeme američke [[Prohibicija|prohibicije]], kada su gangsterima poput [[Al Capone]]a služili kao glavna baza za krijumčarenje [[šampanjac|šampanjca]], [[konjak]]a i drugih francuskih alkoholnih pića na teritorij [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], lokalne vlasti su bile vjerne [[višijevska Francuska|vichyjskom]] režimu. Na Božić [[1941]]. otoke su munjevitom akcijom preuzeli [[Charles de Gaulle|De Gaulleovi]] [[Slobodni Francuzi]], što je dovelo do ozbiljnog spora sa [[Franklin Delano Roosevelt|Rooseveltovom]] američkom vladom koja je htjela očuvati dobre odnose s Vichyjem te kraće vrijeme čak razmišljala vichyjsku vlast vratiti oružanom silom. |
||
== Historija == |
== Historija == |
||
Na otoku su pronađeni tragovi dorsetonske kulture koji datiraju iz 3000 pr. Kr. |
Na otoku su pronađeni tragovi dorsetonske kulture koji datiraju iz 3000 pr. Kr. |
||
Smatra se da je [[otočje]] od strane europljana otkrio [[Portugalci|Portugalac]] Fagundes 21. listopada [[1520]]. godine, ali neki povijesničari to ne priznaju i smatraju da su otoke otkrili neki drugi istraživači, kao [[Jean Cabot]] ili [[Giovanni da Verrazano]]. |
Smatra se da je [[arhipelag|otočje]] od strane europljana otkrio [[Portugalci|Portugalac]] Fagundes 21. listopada [[1520]]. godine, ali neki povijesničari to ne priznaju i smatraju da su otoke otkrili neki drugi istraživači, kao [[Jean Cabot]] ili [[Giovanni da Verrazano]]. |
||
Otoci su služili kao baza [[Bretanja|Bretonskim]] i [[Sjeverna Baskija|Baskijskim]] ribarima od [[16. |
Otoci su služili kao baza [[Bretanja|Bretonskim]] i [[Sjeverna Baskija|Baskijskim]] ribarima od [[16. vijek|16. stoljeća]]. Najstarije još postojeće stalne građevine na otoku su iz [[1604]]. godine. Na zastavi otočja su vidljivi znakovi koji označavaju svoj Bretonsko, Baskijsko i [[Normandija|Normandijsko]] porijeklo. |
||
Početkom 18. stoljeća, otok su naselili [[Francuzi]], a napustili su ga [[1713]]. potpisivanjem [[Sporazum iz Utrechta|Sporazuma iz Utrechta]]. Otok je ponovno vraćen Francuskoj [[1763]]. godine, [[Sporazum iz Pariza|Sporazumom iz Pariza]]. Od 1763. do 1778. otok je bio prihvatilište za [[Akadija|akadijanske]] izbjeglice iz [[Nova Škotska|Nove Škotske]]. 1778. otoke su napali [[ |
Početkom 18. stoljeća, otok su naselili [[Francuzi]], a napustili su ga [[1713]]. potpisivanjem [[Sporazum iz Utrechta|Sporazuma iz Utrechta]]. Otok je ponovno vraćen Francuskoj [[1763]]. godine, [[Sporazum iz Pariza|Sporazumom iz Pariza]]. Od 1763. do 1778. otok je bio prihvatilište za [[Akadija|akadijanske]] izbjeglice iz [[Nova Škotska|Nove Škotske]]. 1778. otoke su napali [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanci]], zbog potpore [[Francuska|Francuske]] [[američki rat za nezavisnost|nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država]]. Cijela populacija otoka, uključujući i izbjeglice je bila premještena. |
||
Francuska je opet dobila otoke [[1783]]. godine, ali Britanci, frustrirani zbog [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], koju smatraju prijetnjom [[monarhija|monarhiji]] i činjenici da je [[Francuska]] objavila rat [[ |
Francuska je opet dobila otoke [[1783]]. godine, ali Britanci, frustrirani zbog [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], koju smatraju prijetnjom [[monarhija|monarhiji]] i činjenici da je [[Francuska]] objavila rat [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], opet napadaju otoke [[1793]]. i ponovno deportiraju cjelokupno stanovništvo. Nova domovina svih ovih izbjeglica je bilo [[arhipelag|otočje]] [[Îles-de-la-Madeleine]] u [[Quebec|Québecu]], [[Kanada]], gdje i danas živi veliki broj njihovih potomaka. |
||
Otoci su napokon vraćeni Francuskoj poslije drugog [[Napoleon]]ovog pada [[1816]]. Ovi otoci su jedini ostatak ogromnog francuskog kolonijalnog carstva u [[ |
Otoci su napokon vraćeni Francuskoj poslije drugog [[Napoleon]]ovog pada [[1816]]. Ovi otoci su jedini ostatak ogromnog francuskog kolonijalnog carstva u [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Otočje je postalo vrlo važan ribarski centar, budući da su oko njega neka od najbogatijih svjetskih mjesta za [[ribolov]]. |
||
Zanimljiva činjenica je da su otoci, za vrijeme Američke prohibicije bili baza za krijumčarenje [[ |
Zanimljiva činjenica je da su otoci, za vrijeme Američke prohibicije bili baza za krijumčarenje [[alkoholi|alkohola]] u Sjedinjene Američke Države. Otoke su za to koristili poznati gangsteri kao [[Al Capone]] i [[Bill McCoy]]. |
||
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je [[nacistička Njemačka]] osvojila Francusku, otoci su potpali pod kontrolu marionetske [[ |
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je [[treći rajh|nacistička Njemačka]] osvojila Francusku, otoci su potpali pod kontrolu marionetske [[Višijevska Francuska|Višijske Francuske]] pod vodstvom višijskog guvernera Gilberta de Bournata. |
||
Ovaj režim je na otocima propagirao [[ |
Ovaj režim je na otocima propagirao [[nacionalsocijalizam|nacistički režim]] i postavio radio odašiljač koji je emitirao propagandu iz [[Vichy]]a. Smatra se da je ovaj odašiljač pomagao i njemačkim [[U-Boot]]ovima koji su se nalazili blizu obale [[Newfoundland]]a. Na [[Badnjak]] [[1941]]. godine, trupe [[Slobodni Francuzi|Slobodnih Francuza]] koje je vodio kontraadmiral [[Émile Muselier]] su oslobodili otoke u ime francuskog pokreta otpora pod vodstvom [[Charles de Gaulle|Charlesa de Gaullea]]. Otoci su postali predmet prepirke između Slobodnih Francuza i Sjedinjenih Američkih Država, koji su u tom trenutku podupirali Vichyjski režim. |
||
Ovo je bio jedan od prvih teritorija koji je oslobodila [[Slobodna Francuska]] (''France Libre''). |
Ovo je bio jedan od prvih teritorija koji je oslobodila [[Slobodna Francuska]] (''France Libre''). |
||
Red 111: | Red 111: | ||
== Geografija == |
== Geografija == |
||
[[Datoteka:Saint Pierre et Miquelon.png|thumb|right|300px|Karta Svetog Petra i Mikelona]] |
[[Datoteka:Saint Pierre et Miquelon.png|thumb|right|300px|Karta Svetog Petra i Mikelona]] |
||
Ovo malo otočje koje se sastoji od 8 otoka (ovisno o točki gledišta), ukupne površine 242 [[km²]] je ledenjačkog porijekla iz [[Prekambrij|prekambrijskog razdoblja]]. Otočje se sastoji od otoka Saint-Pierre ([[hrvatski]]: ''Sveti Petar''), površine 26 [[km²]], otok okružuju drugi otočići kao Grand Colombier, Petit Colombier, i Île aux Marins (otok Mornara) prije znan kao Île aux Chiens (Otok Pasa). |
Ovo malo otočje koje se sastoji od 8 otoka (ovisno o točki gledišta), ukupne površine 242 [[kvadratni kilometar|km²]] je ledenjačkog porijekla iz [[Prekambrij|prekambrijskog razdoblja]]. Otočje se sastoji od otoka Saint-Pierre ([[hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Sveti Petar''), površine 26 [[kvadratni kilometar|km²]], otok okružuju drugi otočići kao Grand Colombier, Petit Colombier, i Île aux Marins (otok Mornara) prije znan kao Île aux Chiens (Otok Pasa). |
||
Veći otok Miquelon ([[srpskohrvatski]]: ''Mikelon''), površine 216 [[km²]] i dužine 80 [[km]] od sjevera prema jugu, se sastoji od dva otoka spojena pješčanom dinom. Veći je Miquelon (110 km²) ili Grande Miquelon (''Veliki Mikelon''), a manji je Langlade (91 km²) ili Petite Miquelon (''Mali Mikelon''). Otoci su spojeni [[1783]]. godine. |
Veći otok Miquelon ([[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Mikelon''), površine 216 [[kvadratni kilometar|km²]] i dužine 80 [[kilometar|km]] od sjevera prema jugu, se sastoji od dva otoka spojena pješčanom dinom. Veći je Miquelon (110 km²) ili Grande Miquelon (''Veliki Mikelon''), a manji je Langlade (91 km²) ili Petite Miquelon (''Mali Mikelon''). Otoci su spojeni [[1783]]. godine. |
||
Otoci su puni rijetkih vrsta drveća, sa jako malim brojem plaža. |
Otoci su puni rijetkih vrsta drveća, sa jako malim brojem plaža. |
||
Red 120: | Red 120: | ||
=== Klima === |
=== Klima === |
||
Klima otočja slijedi klimu [[Terre-Neuve]]a, to je oceanska, hladna i vlažna [[klima]] (1500 [[mm]] godišnje). Na otočju se dodirivaju hladni arktički zrak i blaži morski zrak. To je također mjesto dodirivanja tople [[Golfska struja|Golfske struje]] i hladne [[Labradorska struja|Labradorske struje]]. Zimi je prosječna temperatura -3[[°C]], dok je najniža -10 °C, zimi često pada snijeg. Prosječna ljetna temperatura je 16 °C, magla je vrlo česta. |
Klima otočja slijedi klimu [[Terre-Neuve]]a, to je oceanska, hladna i vlažna [[klima]] (1500 [[metar|mm]] godišnje). Na otočju se dodirivaju hladni arktički zrak i blaži morski zrak. To je također mjesto dodirivanja tople [[Golfska struja|Golfske struje]] i hladne [[Labradorska struja|Labradorske struje]]. Zimi je prosječna temperatura -3[[celzijus|°C]], dok je najniža -10 °C, zimi često pada snijeg. Prosječna ljetna temperatura je 16 °C, magla je vrlo česta. |
||
Red 127: | Red 127: | ||
Po francuskom popisu stanovništva iz [[1999]]. na otočju živi 6.316 ljudi. 5.618 živi u općini Saint-Pierre, dok 698 ljudi živi u općini Miquelon-Langlade (697 živi na Mikelonu, dok jedna osoba živi na [[Langlade (otok)|otoku Langlade]]). |
Po francuskom popisu stanovništva iz [[1999]]. na otočju živi 6.316 ljudi. 5.618 živi u općini Saint-Pierre, dok 698 ljudi živi u općini Miquelon-Langlade (697 živi na Mikelonu, dok jedna osoba živi na [[Langlade (otok)|otoku Langlade]]). |
||
Materinji i govorni jezik većine stanovništva je [[francuski]], koji sliči francuskom koji se govori u [[Normandija|Normandiji]]. Postoji i manji broj govornika [[engleski|engleskog jezika]] (oko 100), [[baskijski jezik]] je izumro na ovim otocima u 1950-ima. |
Materinji i govorni jezik većine stanovništva je [[francuski jezik|francuski]], koji sliči francuskom koji se govori u [[Normandija|Normandiji]]. Postoji i manji broj govornika [[engleski jezik|engleskog jezika]] (oko 100), [[baskijski jezik]] je izumro na ovim otocima u 1950-ima. |
||
Etničke grupe koje žive na otocima imaju [[Baski|baskijske]], [[Bretonci|bretonske]] i [[Normandijci|normandijske]] korijene. Postoji i određeni broj potomaka [[Akadija|akadijskih]] izbjeglica i doseljenici sa [[Newfoundland]]a. |
Etničke grupe koje žive na otocima imaju [[Baski|baskijske]], [[Bretonci|bretonske]] i [[Normandijci|normandijske]] korijene. Postoji i određeni broj potomaka [[Akadija|akadijskih]] izbjeglica i doseljenici sa [[Newfoundland]]a. |
||
Red 137: | Red 137: | ||
Oko trećine stanovništva radi u javnim službama, što je vrlo veliki broj. Agrikultura je ograničena na 70 [[ha]], a klima otočja ne dozvoljava intenzivniju [[poljoprivreda|poljoprivredu]]. Opskrba hranom se većinom zadovoljava uvozom, dok se goriva za elektrane, grijanje, automobile i brodove u potpunosti uvozi. Opskrba otočja je često izložena manjim krizama. Uvozi se većinom iz Kanade i Francuske. Oko 400 poduzeća obavljaju neku djelatnost na otočju, većinom u području ribolova i prerade ribe. Postoji također znatan broj poduzeća koja se bave građevinarstvom, [[trgovina|trgovinom]], [[brodogradnja|brodogradnjom]] i raznim uslugama. |
Oko trećine stanovništva radi u javnim službama, što je vrlo veliki broj. Agrikultura je ograničena na 70 [[ha]], a klima otočja ne dozvoljava intenzivniju [[poljoprivreda|poljoprivredu]]. Opskrba hranom se većinom zadovoljava uvozom, dok se goriva za elektrane, grijanje, automobile i brodove u potpunosti uvozi. Opskrba otočja je često izložena manjim krizama. Uvozi se većinom iz Kanade i Francuske. Oko 400 poduzeća obavljaju neku djelatnost na otočju, većinom u području ribolova i prerade ribe. Postoji također znatan broj poduzeća koja se bave građevinarstvom, [[trgovina|trgovinom]], [[brodogradnja|brodogradnjom]] i raznim uslugama. |
||
Otočje, koje preživljava zahvaljujući direktnoj ili indirektnoj pomoći vlade, je u gospodarskoj krizi sve od ribolovne krize. 12.8 % radno sposobnog stanovništva je [[nezaposlenost|nezaposleno]], ulov ribe je pao za 150 [[tona]] godišnje. Na otocima se istražuju svi mogući načini kako bi se nastavila glavna aktivnost otočja, [[ribolov]]. Ali čini se da će otočje morati transformirati svoje gospodarstvo u smjeru tercijalnog sektora. Zbog postojanja zračne luke, [[turizam]] se počeo naglo razvijati na otočju. Najveći je naglasak na kulturnom turizmu: povijest otočja, muzeji, teme povezane sa Terre-Neuveom, Ile-aux-Marins (otok-muzej). Izgleda da će u budućnosti veliki dio prihoda dolaziti od izrabljivanja [[nafta|nafte]] i [[zemni |
Otočje, koje preživljava zahvaljujući direktnoj ili indirektnoj pomoći vlade, je u gospodarskoj krizi sve od ribolovne krize. 12.8 % radno sposobnog stanovništva je [[nezaposlenost|nezaposleno]], ulov ribe je pao za 150 [[tona]] godišnje. Na otocima se istražuju svi mogući načini kako bi se nastavila glavna aktivnost otočja, [[ribolov]]. Ali čini se da će otočje morati transformirati svoje gospodarstvo u smjeru tercijalnog sektora. Zbog postojanja zračne luke, [[turizam]] se počeo naglo razvijati na otočju. Najveći je naglasak na kulturnom turizmu: povijest otočja, muzeji, teme povezane sa Terre-Neuveom, Ile-aux-Marins (otok-muzej). Izgleda da će u budućnosti veliki dio prihoda dolaziti od izrabljivanja [[nafta|nafte]] i [[zemni gas|zemnog plina]] na moru. |
||
Red 148: | Red 148: | ||
== Manifestacije == |
== Manifestacije == |
||
Na otočju postoji mnogo festivala tokom cijele godine i za sve ukuse: festival konja, morske hrane, mornara ili mora, [[maraton|polumaraton]] od 25 km. Obalna glazba, kao dodatak glazbenom festivalu u lipnju najavljuje glazbeni festival "des Déferlantes Atlantiques". Također postoji i Baskijski festival ('' Fête basque'') sa tradicionalnim [[Baski|baskijskim]] plesovima i pelotom (u [[ |
Na otočju postoji mnogo festivala tokom cijele godine i za sve ukuse: festival konja, morske hrane, mornara ili mora, [[maraton|polumaraton]] od 25 km. Obalna glazba, kao dodatak glazbenom festivalu u lipnju najavljuje glazbeni festival "des Déferlantes Atlantiques". Također postoji i Baskijski festival ('' Fête basque'') sa tradicionalnim [[Baski|baskijskim]] plesovima i pelotom (u [[august (mjesec)|kolovozu]]). |
||
Verzija na datum 10 juni 2013 u 00:28
Teritorijalni Kolektiv Saint Pierrea i Miquelona Collectivité territoriale de Saint-Pierre-et-Miquelon |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Geslo: A Mare Labor (latinski) "Rad s mora" |
||||||
Državna himna: "La Marseillaise" | ||||||
Glavni grad i najveći grad | Saint-Pierre | |||||
Službeni jezici | francuski | |||||
Etničke grupe | Baski, Bretonci (francuski ribari) [1] | |||||
Vlada | ||||||
- | Predsjednik Francuske | Nicolas Sarkozy | ||||
- | Predsjednik Teritorijalnog savjeta | Stéphane Artano | ||||
- | Prefect | Jean-Pierre Berçot | ||||
Prekomorski kolektiv Francuske | ||||||
- | Predaja od strane UK† | 30. maj 1814. | ||||
- | Prekomorska teritorija | 27. oktobar 1946. | ||||
- | Prekomorski departmant | 17. jul 1976. | ||||
- | Teritorijalni kolektiv | 11. jun 1985. | ||||
- | Prekomorski kolektiv | 28. mart 2003. | ||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 242 km2 (208..) | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Popis iz januar 2006. | 6.125 | ||||
- | Gustoća | 25/km2 (176..) | ||||
BDP (PPP) | procjena za 2003 | |||||
- | Ukupno | 48,3 mil. $ (226..) | ||||
- | Per capita | 6.874 $ (nerangiran.) | ||||
Valuta | Euro (€)[2] (EUR) | |||||
Vremenska zona | PMST (UTC-3) | |||||
- | Ljeti (DST) | PMDT (UTC-2) | ||||
Pozivni broj | 508 | |||||
Web domena | .pm |
Saint-Pierre i Miquelon (francuski Saint-Pierre-et-Miquelon) 46°47′ N 56°12′ W je francuski prekomorski kolektiv koji se sastoji od nekoliko manjih otoka blizu istočne obale Kanade kraj Newfoundlanda. To je posljednji ostatak bivšeg kolonijalnog teritorija Nove Francuske.
Na otoku živi oko 6900 ljudi, koji su etničkim podrijetlom Baski i Bretonci - potomci ribara koji su otoke koristili kao bazu od 15. vijeka - a po vjeri katolici.
Otoke, na kojima su pronađeni tragovi indijanskih kultura, je godine 1521. otkrio portugalski moreplovac João Álvares Fagundes. Prva stalna francuska naselja datiraju s početka 17. vijeka, a otok su dva puta - godine 1778. i 1793. napali Britanci i protjerali sve francusko stanovništvo. Ono se vratilo godine 1816. nakon završetka napoleonskih ratova.
Otoci su svoje zlatno doba imali 1920-ih za vrijeme američke prohibicije, kada su gangsterima poput Al Caponea služili kao glavna baza za krijumčarenje šampanjca, konjaka i drugih francuskih alkoholnih pića na teritorij SAD. Za vrijeme drugog svjetskog rata, lokalne vlasti su bile vjerne vichyjskom režimu. Na Božić 1941. otoke su munjevitom akcijom preuzeli De Gaulleovi Slobodni Francuzi, što je dovelo do ozbiljnog spora sa Rooseveltovom američkom vladom koja je htjela očuvati dobre odnose s Vichyjem te kraće vrijeme čak razmišljala vichyjsku vlast vratiti oružanom silom.
Historija
Na otoku su pronađeni tragovi dorsetonske kulture koji datiraju iz 3000 pr. Kr. Smatra se da je otočje od strane europljana otkrio Portugalac Fagundes 21. listopada 1520. godine, ali neki povijesničari to ne priznaju i smatraju da su otoke otkrili neki drugi istraživači, kao Jean Cabot ili Giovanni da Verrazano.
Otoci su služili kao baza Bretonskim i Baskijskim ribarima od 16. stoljeća. Najstarije još postojeće stalne građevine na otoku su iz 1604. godine. Na zastavi otočja su vidljivi znakovi koji označavaju svoj Bretonsko, Baskijsko i Normandijsko porijeklo.
Početkom 18. stoljeća, otok su naselili Francuzi, a napustili su ga 1713. potpisivanjem Sporazuma iz Utrechta. Otok je ponovno vraćen Francuskoj 1763. godine, Sporazumom iz Pariza. Od 1763. do 1778. otok je bio prihvatilište za akadijanske izbjeglice iz Nove Škotske. 1778. otoke su napali Britanci, zbog potpore Francuske nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država. Cijela populacija otoka, uključujući i izbjeglice je bila premještena.
Francuska je opet dobila otoke 1783. godine, ali Britanci, frustrirani zbog Francuske revolucije, koju smatraju prijetnjom monarhiji i činjenici da je Francuska objavila rat Velikoj Britaniji, opet napadaju otoke 1793. i ponovno deportiraju cjelokupno stanovništvo. Nova domovina svih ovih izbjeglica je bilo otočje Îles-de-la-Madeleine u Québecu, Kanada, gdje i danas živi veliki broj njihovih potomaka.
Otoci su napokon vraćeni Francuskoj poslije drugog Napoleonovog pada 1816. Ovi otoci su jedini ostatak ogromnog francuskog kolonijalnog carstva u Sjevernoj Americi. Otočje je postalo vrlo važan ribarski centar, budući da su oko njega neka od najbogatijih svjetskih mjesta za ribolov.
Zanimljiva činjenica je da su otoci, za vrijeme Američke prohibicije bili baza za krijumčarenje alkohola u Sjedinjene Američke Države. Otoke su za to koristili poznati gangsteri kao Al Capone i Bill McCoy.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je nacistička Njemačka osvojila Francusku, otoci su potpali pod kontrolu marionetske Višijske Francuske pod vodstvom višijskog guvernera Gilberta de Bournata. Ovaj režim je na otocima propagirao nacistički režim i postavio radio odašiljač koji je emitirao propagandu iz Vichya. Smatra se da je ovaj odašiljač pomagao i njemačkim U-Bootovima koji su se nalazili blizu obale Newfoundlanda. Na Badnjak 1941. godine, trupe Slobodnih Francuza koje je vodio kontraadmiral Émile Muselier su oslobodili otoke u ime francuskog pokreta otpora pod vodstvom Charlesa de Gaullea. Otoci su postali predmet prepirke između Slobodnih Francuza i Sjedinjenih Američkih Država, koji su u tom trenutku podupirali Vichyjski režim. Ovo je bio jedan od prvih teritorija koji je oslobodila Slobodna Francuska (France Libre).
Otočje je postalo prekomorski teritorij (territoire d'outre-mer ili TOM) 1946. godine, pa prekomorski departman (département d'outre-mer ili DOM) 1976. godine. Svoj trenutni status otočje je dobilo 11. lipnja 1985. Ustavnom revizijom 28. ožujka 2003. odlučeno je da Sveti Petar i Mikelon postane COM (collectivités d'outre-mer).
Tradicionalno, Sveti Petar i Mikelon predstavlja veliki ekonomski resurs Francuske zbog ribolovnih prava koja se prostiru na 200 nautičkih milja. 1992. godine, zbog sukoba Francuske i Kanade oko ribolovnih prava, gospodarska zona otočja je ograničena na 12 nautičkih milja istočno, 24 nautičke milje zapadno i na koridor dužine 200 milja i širine 10 milja u pravcima sjever i jug.
Administracija i institucije
Glavno mjesto otočja, Saint-Pierre je također i sjedište jedne od dviju općina na otočju (sa Mikelonom). Na čelu višestranačke vlade je Predsjednik generalnog vijeća koja ima izvršnu vlast. Na čelu sveukupne prefekture je prefekt.
Generalno vijeće se sastoji od 19 zastupnika, koji predstavljaju dvije općine: Saint-Pierre (15 zastupnika) i Miquelon-Langlade (4 zastupnika). Vijeće odlučuje o novčanim, carinskim, urbanističkim, prirodnim i drugim pitanjima. Vijeću pomaže Gospodarsko-socijalni odbor (Comité économique et social).
Na nacionalnoj razini otočje predstavlja jedan zastupnik u francuskom parlamentu, jedan senator i jedan savjetnik u Gospodarsko-socijalnom odboru.
Za obrazovanje je zadužen predstavnik rektora (inspecteur d'Académie) koji je ovisan o Caenskom rektoratu.
Za pravdu su zadužena tri suda: Tribunal supérieur d'Appel, tribunal de Première Instance i Tribunal administratif.
Politika
1992. godine, prepirku između Kanade i Francuske oko morske granice i gospodarskog pojasa je riješio Međunarodni sud za arbitražu. Tada su odlučene današnje morske granice ovog područja. Današnji ukupni pomorski teritorij čini 18% onoga što je Francuska tražila. Ovaj sukob nije dobro utjecao na inače dobra francusko-kanadske odnose.
Trenutni predsjednik generalnog vijeća je Stéphane Artano iz stranke Archipel demain koji je lokalni ogranak UMP-a. Trenutni prefekt je Albert Dupuy, a gradonačelnica Saint-Pierrea je Karine Claireaux (PS).
Geografija
Ovo malo otočje koje se sastoji od 8 otoka (ovisno o točki gledišta), ukupne površine 242 km² je ledenjačkog porijekla iz prekambrijskog razdoblja. Otočje se sastoji od otoka Saint-Pierre (hrvatski: Sveti Petar), površine 26 km², otok okružuju drugi otočići kao Grand Colombier, Petit Colombier, i Île aux Marins (otok Mornara) prije znan kao Île aux Chiens (Otok Pasa).
Veći otok Miquelon (srpskohrvatski: Mikelon), površine 216 km² i dužine 80 km od sjevera prema jugu, se sastoji od dva otoka spojena pješčanom dinom. Veći je Miquelon (110 km²) ili Grande Miquelon (Veliki Mikelon), a manji je Langlade (91 km²) ili Petite Miquelon (Mali Mikelon). Otoci su spojeni 1783. godine.
Otoci su puni rijetkih vrsta drveća, sa jako malim brojem plaža.
Drugi otoci su još: île aux pigeons (otok Golubova), île aux vainqueurs (otok Pobjednika) i île verte (Zeleni otok) koji se nalazi u teritorijalnim vodama između francuske i kanadske strane, sa upitnim suverenitetom na obije strane.
Klima
Klima otočja slijedi klimu Terre-Neuvea, to je oceanska, hladna i vlažna klima (1500 mm godišnje). Na otočju se dodirivaju hladni arktički zrak i blaži morski zrak. To je također mjesto dodirivanja tople Golfske struje i hladne Labradorske struje. Zimi je prosječna temperatura -3°C, dok je najniža -10 °C, zimi često pada snijeg. Prosječna ljetna temperatura je 16 °C, magla je vrlo česta.
Stanovništvo
Po francuskom popisu stanovništva iz 1999. na otočju živi 6.316 ljudi. 5.618 živi u općini Saint-Pierre, dok 698 ljudi živi u općini Miquelon-Langlade (697 živi na Mikelonu, dok jedna osoba živi na otoku Langlade).
Materinji i govorni jezik većine stanovništva je francuski, koji sliči francuskom koji se govori u Normandiji. Postoji i manji broj govornika engleskog jezika (oko 100), baskijski jezik je izumro na ovim otocima u 1950-ima.
Etničke grupe koje žive na otocima imaju baskijske, bretonske i normandijske korijene. Postoji i određeni broj potomaka akadijskih izbjeglica i doseljenici sa Newfoundlanda.
Glavna religija je rimokatoličanstvo kome pripada 99% stanovništva otoka. Pismenost je također 99%. Godišnja stopa rasta stanovnika je oko 0.5%.
Ekonomija
Oko trećine stanovništva radi u javnim službama, što je vrlo veliki broj. Agrikultura je ograničena na 70 ha, a klima otočja ne dozvoljava intenzivniju poljoprivredu. Opskrba hranom se većinom zadovoljava uvozom, dok se goriva za elektrane, grijanje, automobile i brodove u potpunosti uvozi. Opskrba otočja je često izložena manjim krizama. Uvozi se većinom iz Kanade i Francuske. Oko 400 poduzeća obavljaju neku djelatnost na otočju, većinom u području ribolova i prerade ribe. Postoji također znatan broj poduzeća koja se bave građevinarstvom, trgovinom, brodogradnjom i raznim uslugama.
Otočje, koje preživljava zahvaljujući direktnoj ili indirektnoj pomoći vlade, je u gospodarskoj krizi sve od ribolovne krize. 12.8 % radno sposobnog stanovništva je nezaposleno, ulov ribe je pao za 150 tona godišnje. Na otocima se istražuju svi mogući načini kako bi se nastavila glavna aktivnost otočja, ribolov. Ali čini se da će otočje morati transformirati svoje gospodarstvo u smjeru tercijalnog sektora. Zbog postojanja zračne luke, turizam se počeo naglo razvijati na otočju. Najveći je naglasak na kulturnom turizmu: povijest otočja, muzeji, teme povezane sa Terre-Neuveom, Ile-aux-Marins (otok-muzej). Izgleda da će u budućnosti veliki dio prihoda dolaziti od izrabljivanja nafte i zemnog plina na moru.
Obrazovanje
Obrazovanje je zajamčeno do baccalauréata (završni ispit, slično maturi). U pogledu na broj stanovništva, određeni je paradoks vidjeti katolički fakultet koji ima veći kapacitet od svih srednjih škola. Mlado stanovništvo većinom nastavlja svoje obrazovanje u nekim od fakulteta u Francuskoj. Postoji snažan trend odlaženja mladih ljudi nazad u kontinentalni dio Francuske. Sa tim se često ne slažu starosjedioci otočja.
Sport
U odnosu na broj stanovnika, Sveti Petar i Mikelon ima poprilično razvijenu sportsku infrastrukturu: klizalište, bazeni, nogometna igrališta itd. Hokej je glavni sport na otoku i igrači sa otočja igraju u reprezentaciji Francuske. Također se igra i baskijski sport pelote basque. Postoje dva igrališta za ovaj sport, jedan na Svetom Petru, a drugi na Mikelonu, ostavština baskijskih ribara.
Manifestacije
Na otočju postoji mnogo festivala tokom cijele godine i za sve ukuse: festival konja, morske hrane, mornara ili mora, polumaraton od 25 km. Obalna glazba, kao dodatak glazbenom festivalu u lipnju najavljuje glazbeni festival "des Déferlantes Atlantiques". Također postoji i Baskijski festival ( Fête basque) sa tradicionalnim baskijskim plesovima i pelotom (u kolovozu).
Reference
Vanjski linkovi
Komunalni, kulturni i historijski linkovi
- History of Saint-Pierre and Miquelon
- St Pierre & Miquelon Online Community
- Philatelic articles by David Allen
- The liberation of St Pierre & Miquelon December 24th 1941 by the Free French Naval Forces
- The Liberation of Saint-Pierre and Miquelon by Richard Doody
- Saint-Pierre & Miquelon Online Magazine
- Local Telecom Provider & Webcam
- St Pierre & Miquelon Television and Radio
- Violin Making Workshop
- Municipal Board of St-Pierre
- Music festival and cultural events
- St-Pierre Cultural and Sporting Center
Putovanja i turizam
- Local Airline Air Saint-Pierre
- Ferry service for Saint-Pierre, Miquelon and Fortune Newfoundland
- Wikitravel for Saint-Pierre and Miquelon
- St-Pierre et Miquelon Tourist Office Official Website
- Tourism and Travel Resources for St Pierre & Miquelon
- Frequently Asked Questions Tourism and Travel
- Maps of Towns in Saint-Pierre & Miquelon
- Official Travel & Tourist Guide 2005
- Hotel Ile de France - Saint-Pierre
- Auberge Saint-Pierre - Online Reservations
- Résidence les Iris - Online Reservations
- L'Hôtel Robert ***
- La Voilerie, French Restaurant
Saint-Pierre and Miquelon poslovni linkovi
- Terre-i-Mer is a Miquelon Island* based business that offers a number of services including algae farming and packaging.
- Henri Paturel, Conseil Immobilier - Rental and Real Estate Purchases
- Shipping and Transportation
- Miquelon Consulting