Univerzitet u Ljubljani – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 29: Red 29:


Nepovoljne političke okolnosti ipak su sprečavale konačan početak rada institucije sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Ovom se poslu ponovo pristupilo tek nakon osnivanja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] i [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]].
Nepovoljne političke okolnosti ipak su sprečavale konačan početak rada institucije sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Ovom se poslu ponovo pristupilo tek nakon osnivanja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] i [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]].

23. novembra 1918. organiziran je prvi sastanak odbora za osnivanje univerziteta. Vlada u [[Beograd|Beogradu]] donijela je formalnu odluku o osnutku 2. jula 1919. godine, a prvi su profesori imenovani u iste godine. Univerzitet je započeo sa predavanjima već 3. decembra 1919. godine.


==Reference==
==Reference==

Verzija na datum 21 juni 2015 u 12:07

Univerzitet u Ljubljani
Univerza v Ljubljani
lat. Universitas Labacensis
Logo univerziteta
Historija
Osnivanje1919.
Generalno
Vrstajavni univerzitet
Administracija
KancelarIvan Svetlik
Admin. osoblje3,500
Studenti
Broj studenata
  – dodiplomci
  – diplomci
61,000
54,000[1]
7,000[1]
Lokacija
Sjedište
  – grad
  – država

Ljubljana
Slovenija
Kampusurbani
Službene stranice
www.uni-lj.si

Univerzitet u Ljubljani je najstariji univerzitet na području Republike Slovenije. Sa oko 64 000 studenata jedan je od najvećih univerziteta u Evropi. Univerzitet se danas sastoji od 23 fakulteta i 3 akademije.

Istorija

Muzička akademija Univerziteta u Ljubljani.

Prve isusovačke pravne i teološke akademije u Ljubljani osnovane su još u XVII. vijeku, ali je univerzitet započeo sa radom 1810. pod nazivom Écoles centrales za vrijeme uprave Prvog Francuskog Carstva u Ilirskim pokrajinama. Écoles centrales je prestala sa radom 1813. godine kada je ponovo uspostavljena austrijska uprava.

U toku druge polovice XIX. vijeka pojavilo se nekoliko zahtijeva za osnivanje univerziteta na slovenskom jeziku. U zadnjoj decenici XIX. vijeka osnovan je odbor za pokretanje univerziteta, a 1898. godine skupština Kranjske osigurala je program stipendiranja za sve studente koji su namjeravali postići habilitaciju uz uslov da naknadno prihvate mjesto na Univerzitetu u Ljubljani jednom kada institucija bude osnovana. Time je osigurano potrebno akademsko osoblje za novi univerzitet.

Nepovoljne političke okolnosti ipak su sprečavale konačan početak rada institucije sve do raspada Austro-Ugarske. Ovom se poslu ponovo pristupilo tek nakon osnivanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

23. novembra 1918. organiziran je prvi sastanak odbora za osnivanje univerziteta. Vlada u Beogradu donijela je formalnu odluku o osnutku 2. jula 1919. godine, a prvi su profesori imenovani u iste godine. Univerzitet je započeo sa predavanjima već 3. decembra 1919. godine.

Reference

  1. 1,0 1,1 „The University in Figures”. University of Ljubljana. 22 February 2010.