Univerzitet u Ljubljani – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 23: | Red 23: | ||
== Istorija == |
== Istorija == |
||
[[Datoteka:StiskiDvorec1-Ljubljana.JPG|levo|minijatura|Muzička akademija Univerziteta u Ljubljani.]] |
|||
Prve isusovačke pravne i teološke akademije u Ljubljani osnovane su još u XVII. vijeku, ali je univerzitet započeo sa radom 1810. pod nazivom '''Écoles centrales''' za vrijeme uprave [[Prvo Francusko Carstvo|Prvog Francuskog Carstva]] u [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]]. Écoles centrales je prestala sa radom 1813. godine kada je ponovo uspostavljena austrijska uprava. |
Prve isusovačke pravne i teološke akademije u Ljubljani osnovane su još u XVII. vijeku, ali je univerzitet započeo sa radom 1810. pod nazivom '''Écoles centrales''' za vrijeme uprave [[Prvo Francusko Carstvo|Prvog Francuskog Carstva]] u [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]]. Écoles centrales je prestala sa radom 1813. godine kada je ponovo uspostavljena austrijska uprava. |
||
Verzija na datum 21 juni 2015 u 13:02
Univerzitet u Ljubljani | |
---|---|
Univerza v Ljubljani | |
lat. Universitas Labacensis | |
Historija | |
Osnivanje | 1919. |
Generalno | |
Vrsta | javni univerzitet |
Administracija | |
Kancelar | Ivan Svetlik |
Admin. osoblje | 3,500 |
Studenti | |
Broj studenata – dodiplomci – diplomci | 61,000 54,000[1] 7,000[1] |
Lokacija | |
Sjedište – grad – država | Ljubljana Slovenija |
Kampus | urbani |
Službene stranice | |
www |
Univerzitet u Ljubljani je najstariji univerzitet na području Republike Slovenije. Sa oko 64 000 studenata jedan je od najvećih univerziteta u Evropi. Univerzitet se danas sastoji od 23 fakulteta i 3 akademije.
Istorija
Prve isusovačke pravne i teološke akademije u Ljubljani osnovane su još u XVII. vijeku, ali je univerzitet započeo sa radom 1810. pod nazivom Écoles centrales za vrijeme uprave Prvog Francuskog Carstva u Ilirskim pokrajinama. Écoles centrales je prestala sa radom 1813. godine kada je ponovo uspostavljena austrijska uprava.
U toku druge polovice XIX. vijeka pojavilo se nekoliko zahtijeva za osnivanje univerziteta na slovenskom jeziku. U zadnjoj decenici XIX. vijeka osnovan je odbor za pokretanje univerziteta, a 1898. godine skupština Kranjske osigurala je program stipendiranja za sve studente koji su namjeravali postići habilitaciju uz uslov da naknadno prihvate mjesto na Univerzitetu u Ljubljani jednom kada institucija bude osnovana. Time je osigurano potrebno akademsko osoblje za novi univerzitet.
Nepovoljne političke okolnosti ipak su sprečavale konačan početak rada institucije sve do raspada Austro-Ugarske. Ovom se poslu ponovo pristupilo tek nakon osnivanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
- ↑ 1,0 1,1 „The University in Figures”. University of Ljubljana. 22 February 2010.