Hogan's Heroes – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Id (razgovor | doprinos)
+ kat.
SieBot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: it:Gli eroi di Hogan
Red 70: Red 70:
[[Category:Sitkomi]]
[[Category:Sitkomi]]
[[Category:Serije sa početkom u 1965.]]
[[Category:Serije sa početkom u 1965.]]



[[de:Ein Käfig voller Helden]]
[[de:Ein Käfig voller Helden]]
[[en:Hogan's Heroes]]
[[en:Hogan's Heroes]]
[[fr:Stalag 13]]
[[fr:Stalag 13]]
[[it:Gli eroi di Hogan]]
[[sv:Hogans hjältar]]
[[sv:Hogans hjältar]]

Verzija na datum 1 januar 2008 u 06:04

Hogan's Heroes
Datoteka:Hogan's Heroes Title Card.png
uvodna špica Hogan's Heroes
Format sitcom
Kreator/ka Bernard Fein &
Albert S. Ruddy
Uvodna glazba "Fishin' Hole"
Uloge Bob Crane
Werner Klemperer
John Banner
Robert Clary
Richard Dawson
Ivan Dixon
Sigrid Valdis
Cynthia Lynn
Larry Hovis
Kenneth Washington
Država SAD
Jezik Engleski jezik
Broj epizoda 168
([[{{{spisak epizoda}}}|Spisak epizoda]])
Produkcija
Trajanje epizode 23 minuta
Emitiranje
Kanal CBS
Emitiranje 17.9. 1965. – 4.7. 1971.
Vanjske poveznice
Članak o seriji na IMDb-u

Hogan's Heroes je bila američki televizijska humoristička serija koja se premijerno emitirala od 17.9. 1965. do 4.7. 1971 na mreži CBS u 168 epizoda. Njena glavna zvijezda je bio Bob Crane u ulozi pukovnika Roberta E. Hogana, a radnja smještena u njemački zarobljenički logor za vrijeme drugog svjetskog rata. Jedan od producenata je bio i Bing Crosby.

Logor u kome se odvijala radnja je bio Stalag 13, smješten u blizini grada Hammelburg, te upravljan od Luftwaffea, a zatvorenici su bili saveznički zrakoplovci. Iako je postojao stvarni Stalag 13 kraj Hammelburga (nekoć poznat kao Stalag XIII-C Hammelburg/Mainfranken), logor u Hogan's Heroes je potpuno izmišljen.

Premisa serije je bila da su ratni zarobljenici zapravo bili aktivni sudionici rata, odnosno koristili logor kao bazu za savezničke obavještajne i diverzantske operacije protiv nacista. "Zatvorenici" su mogli napuštati i vraćati se u logor kada su htjeli zahvaljujući tajnoj mreži tunela te bili u vezi sa savezničkom komandom. U tome im je pomagala nesposobnost komandanta logora pukovnika Klinka i njegovog ađutanta narednika Schultza; Hogan je rutinski manipulirao nesposobnim Klinkom i tjerao Schultza da gleda na drugu stranu dok su njegovi ljudi obavljali tajne operacije.

Često se smatra da je kao inspiracija za TV-seriju poslužio igrani film Stalag 17 iz 1953. godine u produkciji Paramount Pictures. Filmski studio je kasnije tužio producente serije zbog kršenja autorskih prava.


Kontroverze

Početak snimanja serije, a i prve godine emitiranja su bile obilježene kontroverzama, s obzirom da je dio javnosti držao da se drugom svjetskom ratu, a pogotovo njegovom aspektu koji se ticao nacističkog tretiranja ratnih zarobljenika, ne može pristupiti na humorističan način. Mnogi su bili revoltirani time što su nacisti prikazani kao potpuno nesposobne i patetične kreature, a saveznici kao junaci gotovo nadljudskih sposobnosti. Mnogima je također smetao veliki broj netočnih historijskih detalja, pa se smatralo da serija trivijalizira rat, i to samo generaciju-dvije nakon njegovog završetka, kada je mnogima još uvijek bio u bolnom sjećanju. Serija je na sebe navukla službene protetste židovskih, a kasnije i romskih grupa, koji su držali da se njome trivijalizira uspomena na Holokaust.

Takvo mišljenje je dijelio i Leonid Kinskey, glumac koji je tumačio sovjetskog zarobljenika u pilot-epizodi. Uvjeren kako je premisa apsurdna i nimalo smiješna, odbio je nastupiti u redovnoj seriji.

S druge strane, autori serije su u svoju obranu navodili da su neki od članova stalne glumačke postave Židovi koji su nacistički režim osjetili na svojoj koži. To je uključivalo Leona Askina, čiji su roditelji ubijeni u Treblinki, te Wernera Klemperera koji je pred nacistima pobjegao u SAD.

Serija je isto tako dobila pozitivne ocjene od strane nekih preživjelih zarobljenika, koji su držali da je upravo humoristički pristup najbolji način da se riješe trauma vezanih uz svoja stradanja.

U mnogo čemu su kontroverze vezane uz ovu serije bile slične onima koje će nešto kasnije pratiti britansku TV-seriju 'Allo 'Allo!.

Reference u popularnoj kulturi

Serija je očuvala popularnost, i doživjela svojevrsni kult-status dugo vremena nakon prestanka emitiranja, te ju se u kasnijim desetljećima citiralo u TV-serijama kao NCIS i The Simpsons. TV-serija je poslužila i kao inspiracija za animirani film Chicken Run.

Snimanje serije je djelomično prikazano i u filmu Auto Focus iz 2002. godine, posvećenom životu glavnog glumca Boba Cranea.

Vanjski linkovi