Koh-i-Noor – razlika između verzija
| Red 37: | Red 37: | ||
Vjeruje se kako Koh-i-Noor sa sobom nosi prokletstvo (''The curse of the Koh-i-Noor'') koje pogađa muškarce koji ga nose, ali ne i žene. Svaki muškarac koji je imao dijamant kod sebe je ili izgubio prijestolje ili mu se dogodila nekakva tragedija. Kraljiva Victoria je postala prvi vladajući monarh koji je nosio dragulj (i preživio). Nakon nje, Koh-i-Noor je uglavnom bio dio kraljevskih dragulja engleske kraljice (''Queen'' ili ''Queen Consort'') te nikada nije nošen od strane muškog vladara (''King'' ili ''King Consort''). |
Vjeruje se kako Koh-i-Noor sa sobom nosi prokletstvo (''The curse of the Koh-i-Noor'') koje pogađa muškarce koji ga nose, ali ne i žene. Svaki muškarac koji je imao dijamant kod sebe je ili izgubio prijestolje ili mu se dogodila nekakva tragedija. Kraljiva Victoria je postala prvi vladajući monarh koji je nosio dragulj (i preživio). Nakon nje, Koh-i-Noor je uglavnom bio dio kraljevskih dragulja engleske kraljice (''Queen'' ili ''Queen Consort'') te nikada nije nošen od strane muškog vladara (''King'' ili ''King Consort''). |
||
Priče o postojanju kletve povezane s Koh-i-Noorom pojavljuju se još u starom [[hindu]] |
Priče o postojanju kletve povezane s Koh-i-Noorom pojavljuju se još u starom [[hindu]]skom spisu, koji je ujedno i prvi spomen dijamanta: "''Onaj tko bude imao ovaj dijamant, imat će i svijet, ali i sve njegove nesreće. Samo Bog, ili žena, mogu ga nositi mirne duše.''" |
||
===Svjetska izložba=== |
===Svjetska izložba=== |
||
Verzija na datum 10 april 2013 u 01:29
 | Jedan korisnik upravo radi na ovom članku! Mole se ostali suradnici da ne uređuju članak dok je ova obavijest prisutna. Koristite stranicu za razgovor na ovom članku ako imate komentare i pitanja u vezi s člankom. Kada radovi budu gotovi, korisnik koji uređuje članak uklonit će ovaj šablon! Hvala na razumijevanju! Šablon može biti uklonjen ako kroz tri dana od trenutka postavljanja ili posljednje izmjene nema novih izmjena na članku. |
| Koh-i-Noor | |
|---|---|
| 186.0625 karata • 37.21 grama | |
 Replika nove verzije dragulja | |
| Podaci | |
| Vrsta | dijamant |
| Boja | bijela |
| Zemlja porijekla |  Indija |
| Rudnik porijekla | rudnik Kollur, Andhra Pradesh, Indija |
| Vlasništvo | |
| Trenutni vlasnik |  Britanska Kruna |
Koh-i-Noor (perzijski: كوه نور, Brdo svjetlosti; nekad i Koh-i-noor, Kuh-e Nur ili Koh-i-Nur) je 105.6-karatni dijamant mase 21.6 grama, nekoć najveći dijamant na svijetu. Vjeruje se da je Koh-i-Noor nastao u indijskoj pokrajini Andhra Pradesh, zajedno sa svojim blizancem, Darya-ye Noorom (More svjetlosti). Dijamant je pripadao brojnim hinduskim, mogulskim, iranskim, afganistanskim, sikhijskim i britanskim vladarima koji su se žestoko borili za njega, često ga uzimajući kao ratni plijen nakon određenih sukoba.[1]
Godine 1850., British East India Company konfiscirala je dijamant od Duleepa Singha, nakon čega je dragilj postao dio kraljevskih dragulja kada je kraljica Victoria 1877. postala carica Indije. Tradicionalno, dijamant je nosio ima Syamantaka-mani te, kasnije, Madnayak ("Kralj dragulja"), prije nego ga je, u XVIII. stoljeću, Nāder Šah preimenovao u "Kuh-e nur", nakon što je osvojio Indiju. Dragulj se trenutno nalazi u sklopu krune kraljice Elizabete II. te je izložen u Tower of London.
Legenda
Prema legendi, Koh-i-Noor se smatra najstarijim preživjelim dijamantom, odnosno dijamantom čija se povijest može najdalje pratiti. Najstariji mit star je navodno 5,000 godina, kada se u jednom epu na sanskrtu spomenuo divovski dragulj. Prema indijskoj mitologiji, čak su se i hinduski bogovi prepirali oko nekog velikog dragulja. Ipak, danas se ne može provjeriti je li Koh-i-Noor doista jedan od spomenutih dragulja ili je njegov postanak ipak nešto mlađi. Danas prevladava teza kako je dijamant porijeklom iz rudnika Kollur, u blizini današnjeg okruga Guntur, u pokrajini Andhra Pradesh u suvrememoj Indiji.[2][3]
Povijest
Prvo spominjanje ovog dijamanta datira iz 1304. godine, kada ga je sultan Alauddin Khilji spomenuo indijskom radžu. Kasnije, Koh-i-Noor je bio dio dekoracije svjetski poznatog Paunovog trona u Delhiju, u sklopu kojeg je sačinjavao oko pauna. Kada je perzijski vladar Nāder Šah 1739. godine osvojio Delhi, dijamant je postao njegovo vlasništvo. Prema predaji, jedna haremska kurtizana odala je Nāder Šahu da se dijamant nalazi u turbanu mogulskog vladara. Sukladno tome, Šah je tokom jednog slavlja predložio mogulu da zamijene turbane. U to vrijeme, razmjena turbana smatrala se gestom vječnog prijateljstva i bratstva tako da bi odbijanje bilo ravno teškoj uvredi. Nakon što se konačno domogao turbana (i dijamanta), šah je, navodno, od sreće uskliknuo Koh-i Noor![1] i tako dao ime dijamantu. Prije 1739. godine, ime Koh-i-Noor nije se nigdje spominjalo.
Godine 1747., Nāder Šah je ubijen, a dijamant je završio u riznici regije Punjab, u rukama afganistanskog vladara Ahmada Šaha Durrānīja. Kada je Britanski Imperij 1849. godine pripojio regiju, dijamant je završio u posjedu Britanske istočnoindijske kompanije kao odšteta za Anglo-sikhijske ratove. Nedugo nakon tog događaja, 3. srpnja 1850. godine, dijamant je predan kraljici Victoriji povodom 250. obljetnice osnivanja Kompanije te je tako prešao u ruke Britanske Krune, kojoj pripada i danas.
Proklekstvo Koh-i-Noora
Vjeruje se kako Koh-i-Noor sa sobom nosi prokletstvo (The curse of the Koh-i-Noor) koje pogađa muškarce koji ga nose, ali ne i žene. Svaki muškarac koji je imao dijamant kod sebe je ili izgubio prijestolje ili mu se dogodila nekakva tragedija. Kraljiva Victoria je postala prvi vladajući monarh koji je nosio dragulj (i preživio). Nakon nje, Koh-i-Noor je uglavnom bio dio kraljevskih dragulja engleske kraljice (Queen ili Queen Consort) te nikada nije nošen od strane muškog vladara (King ili King Consort).
Priče o postojanju kletve povezane s Koh-i-Noorom pojavljuju se još u starom hinduskom spisu, koji je ujedno i prvi spomen dijamanta: "Onaj tko bude imao ovaj dijamant, imat će i svijet, ali i sve njegove nesreće. Samo Bog, ili žena, mogu ga nositi mirne duše."
Svjetska izložba
Dio kraljevskih dragulja
Pretendenti
Reference
- ↑ 1,0 1,1 Iradj Amini, ur. (July 20, 2002). „KOH-I-NOOR”. United States: Encyclopædia Iranica - Online Version. Pristupljeno 2012-08-22.
- ↑ „Large And Famous Diamonds”. Minelinks.com. Pristupljeno 2009-08-10.
- ↑ Deccan Heritage, H. K. Gupta, A. Parasher and D. Balasubramanian, Indian National Science Academy, 2000, p. 144, Orient Blackswan, ISBN 81-7371-285-9
Vanjske poveznice
- Evelyn Martinengo-Cesaresco "A Story of the Koh-i-Nûr" The Folk-Lore Journal. Volume 4, pp. 252–4.
- The World of Famous Diamonds
- The Kohinoor Diamond Story
- History of the Kohinoor
- The Koh-i-noor Diamond on h2g2